Sarajevo | Muzeji

Pariski Louvre je novi partner Zemaljskog muzeja BiH



Francuska ambasada je odlučila da se angažuje u korist Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini nakon uspješno održanog događaja #JaSamMuzej 2015. godine. S tim ciljem, ambasada je stupila u kontakt sa muzejom Louvre koji je prihvatio započeti saradnju sa Zemaljskim muzejom.

Ovo partnerstvo je službeno potvrdio Louvre u maju 2017. godine, a sporazum bi trebao biti potpisan u narednim sedmicama.

U okviru ove saradnje, stručnjaci iz muzeja Louvre podržaće aktivnosti Zemaljskog muzeja na konzervaciji i prezentaciji njegove bogate zbirke. Također će se moći organizovati zajednički događaji, saopćeno je iz Ambasade Francuske u Bosni i Hercegovini.

U isto vrijeme, francuska ambasada nastavlja sa svojim projektom "Hagada bliža vama" koji će omogućiti Zemaljskom muzeju bolje čuvanje sarajevske Hagade i češću prezentaciju publici. Predviđeno je da se radovi okončaju početkom ljeta 2017. godine.

klix.ba

IZLOŽBA: ACTOPOLIS - umjetnost djelovanja



U Sarajevu, 8.6.2017. u 20:00 u Historijskom muzeju BiH, biće otvorena Izložba “ACTOPOLIS - umjetnost djelovanja” u organizaciji Goethe Instituta Bosne i Hercegovine.

Izložba je rezultat trogodišnjeg rada koji je organizirao Goethe Institut Bosne i Hercegovine u suradnji sa Goethe-Institutima iz Ankare/Mardina, Atene, Bukurešta, Beograda, Oberhausena i Zagreba te Urbane Künste Ruhra i lokalnim kustosima i kustosicama, umjetnicima i umjetnicama, aktivistima i aktivisticama, urbanistima/cama, arhitektima/cama i ekspertima/cama.

ACTOPOLIS - umjetnost djelovanja služi kao platforma za razmišljanje, razmjenu mišljenja i ideja o značenju i transformaciji prostora u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada. Actopolis potiče nove prakse korištenja javnih prostora za eksperimentiranje i ispitivanje uobičajenih, čvrsto utvrđenih uvjerenja, stavova i praksi koje se odnose na grad i društvenost u gradu.

U Sarajevu je Actopolis realiziran kroz tri privremene inicijative unutar parka Hastahana. Sarajevo Cloud, Zeleni Paviljon i Sarajevo Album, gdje su autori/ce testirati različite metode djelovanja i mišljenja o gradu, te stvarali poprečne veze između umjetnosti, urbanizma i aktivizma.

Izložba ce biti otvorena do 30.06.2017.


Program koji prati izložbu:


Četvrtak, 08.06.2017.
20:00
Otvaranje: Izložba Actopolis Sarajevo
Party u bašti Historijskog muzeja, Dj duo Sijah&Kolenda


Četvrtak, 15.06.2017.
18:00 - 20:00
Urban game: STAZAMA REVOLUCIJE HISTORIJSKOG MUZEJA, Fadil Hamzić
Historijski Muzej BIH


Četvrtak, 22.06.2017.
18:00
Predavanje: Javno o javnom prostoru, Ugo Vlaisavljević
Historijski Muzej BIH


Četvrtak – Petak, 29.- 30.06.2017.
10:00 – 15:00
Radionica : Mapiranje kao taktika, Zlatan Filipović i Felix Beck
Historijski Muzej BIH


*ulaz na sve događaje je Slobodan

aabh.ba

Opština Centar nastavlja podršku Zemaljskom muzeju BiH



Načelnik Općine Centar dr. Nedžad Ajnadžić i njegov savjetnik Jasmin Gerin, u četvrtak, 8. juna 2017. godine, posjetili su Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine gdje ih je ugostio v.d. direktora Mirsad Sijarić.

Povod posjete bio je potpisivanje protokola o realizaciji finansijskih sredstava u iznosu od 30.000 KM koja su iz budžeta Općine Centar dodijeljena Zemaljskom muzeju.

Podsjećamo, Općina Centar jedan je od potpisnika Memoranduma o razumijevanju s ciljem podrške radu ustanova kulture od općeg značaja i interesa za Bosnu i Hercegovinu za period 2016-2018. Ovim dokumentom, kojeg su 15. septembra 2015. godine potpisali predstavnici nekoliko nivoa vlasti, Općina Centar se obavezala da će svake godine izdvajati određeni iznos za sufinansiranje rada pomenutih ustanova kulture među kojima je i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji. Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten, u tadašnjem centru grada, ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. godine. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.

Direktor Sijarić je ovom prilikom kazao da je Općina Centar Sarajevo jedna od rijetkih institucija vlasti koja pomaže opstanak kulture i kulturnih institucija u BiH.

"Na naše veliko zadovoljstvo danas smo potpisali ugovor sa Općinom Centar o realizaciji sredstava Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 30.000 maraka. Ranije potpisani Memorandum o razumijevanju ima za cilj da se pomogne rad ustanova kulture od općeg značaja i interesa za Bosnu i Hercegovinu, a naročito Zemaljskom muzeju koji ima ogromna dugovanja prema svojim radnicima. Nažalost, prve godine oko 60% potpisnika Memoranduma je djelomično ispunilo obaveze, a ove godine postotak je još manji. Sa Općinom Centar imamo jako dobru saradnju, i zaista je to jedna od rijetkih institucija vlasti koja ima sluha za probleme sa kojima se svakodnevno suočavamo", pojasnio je Sijarić.

Načelnik Ajnadžić naglasio je da Općina Centar i pored ove finansijske pomoći stoji na raspolaganju ovoj izuzetno vrijednoj instituciji kulture te izrazio nadu da će se uskoro iznaći sistemsko rješenje za finansiranje institucija kulture od značaja za BiH.

"Ovo je prvi korak naše ovogodišnje pomoći Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a planiramo nastaviti našu brigu za ovu instituciju koja je važna ne samo za Sarajevo, nego za cijelu državu. Država treba dati odgovor na mnoga pitanja, ne samo na problem rada Zemaljskog muzeja, ali dok ovi problemi ne budu sistemski riješeni, mi želimo biti na raspolaganju i pomoći u skladu sa našim mogućnostima. Općina Centar je prošle godine izdvojila 115.000 KM za potrebe Zemaljskog muzeja, kao jednog od temeljnih kulturoloških i civilizacijskih čuvara ove zemlje", naglasio je Ajnadžić.

centar.ba

Hirošima Sarajevu darovala Kamen mira, fragment s mjesta pada atomske bombe



Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i predsjednik Asocijacije "Kamen mira iz Hirošime" Michio Umemoto danas su na svečanoj ceremoniji upriličenoj u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH, otkrili kamen mira koji je Gradu Sarajevu darovao Grad Hirošima.

"Izuzetno mi je zadovoljstvo što je Sarajevo postalo 111. grad Evrope i svijeta koji je preuzeo ovaj kamen, čime se nastavlja promocija mirovne misije Asocijacije iz Hirošime koja traje već 26 godina. Vjerujem da bi Grad uvijek trebao biti na čelu ovakvih stvari, pa se u to ime okrenimo budućnosti i učinimo sve da svijet postane ljepše i sigurnije mjesto za život. Upravo nas na to obavezuje naša mladost", kazao je gradonačelnik Skaka te se zahvalio Japanu i Gradu Hirošimi, koji je veliki korak naprijed upravo ka toj viziji, učinio danas.

Kamen iz Hirošime, koji će ubuduće biti izložen u Zemaljskom muzeju BiH, jedan je od 200 kamenih fragmenata izvađenih ispod tramvajskih šina kod mosta Aioi, koji se nalazio samo 200 m sjeverno od mjesta gdje je eksplodirala atomska bomba, koja je bačena na ovaj japanski grad 6. avgusta 1945. godine. U svaku ploču je uklesan lik japanske božice milosti Kannon i riječi "Iz Hirošime", a bilo je potrebno 10 hiljada ljudi i sedam godina rada da bi se isklesali svi kameni blokovi.

Prema riječima predsjednika Asocijacije Umemota, ovaj kamen bi trebao opominjati na svu tragičnost ratnih razaranja kroz koja su prošla Sarajevo i Hirošima, ali i da ukazuju na potrebu stalne borbe za mir, harmoniju i međusobno uvažavanje. Iskazao je uvjerenje da će se spone između zemalja koje posjeduju ovaj kamen širiti i postajati čvršće.

"Sada se Sarajevo uzdiglo kao izuzetno lijep i živopisan grad, te igra važnu ulogu kao vodeći grad u Asocijaciji Gradonačelnici za mir“, istaknuo je u svom prigodnom obraćanju ambasador Japana u BiH Kazuya Ogawa. Podsjetio na potpisanu Deklaraciju o razmjeni iskustava i saradnji između Sarajeva i Hirošime, u oblasti kulture, razmjene studenata, zaštite okoliša, te promocije mira.

Današnja svečana ceremonija u Zemaljskom muzeju završena uručivanjem likovnih radova sarajevskih osnovaca prijateljima iz Hirošime, te nastupom naših namlađih sugrađana – Dječijeg hora Palčići koji je otpjevao "Kamen mira svijetom maršira" i "Zajedno smo ljepši, jači, bolji".

klix.ba

Zemaljski muzej bilježi veći broj posjeta, najviše turista iz arapskih zemalja

Povećan broj turista tokom ljetnih mjeseci u Sarajevu odrazio se i na broj pojedinačnih posjeta Zemaljskom muzeju BiH, koji je ove sezone znatno viši u odnosu na prethodne godine, potvrdio je Feni direktor te muzejske institucije Mirsad Sijarić.

Najvećim dijelom je riječ o stranim turistima, prvenstveno iz arapskih zemalja, a ono što ih najviše privlači u Zemaljskom muzeju BiH su Botanička bašta, kao i Etnološko odjeljenje, dok je najmlađima iz bilo koje zemlje da dolaze najinteresantnije Odjeljenje prirodnih nauka.

"Imamo u prosjeku oko 200 posjetilaca dnevno u zadnje vrijeme, što je za ljetni period značajna promjena u odnosu na prethodne godine, kada je zabilježeno mnogo manje posjeta. No, u svakom slučaju to nije nešto čime smo zadovoljni jer je očigledno da Zemaljski muzej, a vjerujem i ostale kulturne institucije, nisu dovoljno atraktivni za strane posjetioce, s obzirom na to da se oni najviše interesuju za rat i socijalističku prošlost zemlje", istaknuo je Sijarić.

Pod muzejskim krovom u toku su građevinski radovi na obnovi prostorije za Hagadu, jevrejski rukopisno-oslikani kodeks nastao u drugoj polovini 14. stoljeća na području sjeverne Španije, jedan od neprocjenjivih muzejskih eksponata. Očekuje se da će radovi biti završeni do početka septembra, a uslijedit će postavljanje izložbe unutar obnovljenog prostora te bi ona službeno trebala biti otvorena u oktobru.

"Hagada trenutno nije izložena za javnost jer ne možemo obezbijediti sigurnosne uslove za to. Pohranjena je u sef koji je sakriven, a gotovo nijedan uposlenik muzeja ne zna gdje se nalazi, jer ne želimo ništa prepuštati riziku. Uskoro će biti izložena u puno boljim uslovima i sa većom sigurnošću nego ranije, a taj aspekt je dignut za oko 30 posto, dok će knjiga i sa konzervatorskog i restauratorskog aspekta biti bolje zaštićena nego što je bio slučaj do sada. Nabavljen je potpuno novi sef u kojem se Hagada nalazi i on treba uskoro da bude instaliran, čime će biti izbjegnuta prečesta fizička manipulacija knjigom", ustvrdio je on.

Projekat finansira Republika Francuska, a za implementaciju je zadužen UNESCO. U obnovljenoj sobi, osim Sarajevske hagade, nalazit će se i nekoliko vrijednih predmeta iz srednjovjekovne zbirke Zemaljskog muzeja BiH poput dijela plašta Tvrtka I Kotromanića, te povelje i dokumenti koji predstavljaju kulturni diverzitet BiH, njegovan vijekovima na ovdašnjem tlu.

Jedan od najkompleksnijih projekata Muzeja čija je realizacija u toku je obnova dijela zgrade za arheologiju gdje je smješten Odsjek za prahistoriju, sa prijeratnom najznačajnijom izložbom Zemaljskog muzeja - riječ je o najvećoj stalnoj postavci u Bosni i Hercegovini koja broji oko 70.000 predmeta.

Sijarić podvlači da su u toku građevinski radovi na obnovi cijelog ulaznog istočnog krila zgrade arheologije za šta je sredstava obezbijedila Ambasada SAD-a. Dio je završen, a preostali radovi bi trebali biti završeni u toku naredne godine.

Paralelno se radi i na pripremi artefakata za izložbu, što se realizira isključivo iz vlastitih sredstava Muzeja.

"Ušli smo u taj projekt smatrajući da je to jedan od najvećih prioriteta Zemaljskog muzeja BiH. Angažovan je i tim iz vana koji nam pomaže u tom procesu, jer je potrebno obraditi oko 70.000 predmeta. To vuče čitav niz problema, jer je riječ o skupom i zahtjevnom projektu koji nije rađen praktično od 1992. godine, od kada niko nije vidio taj materijal. Eksponati zahtijevaju obnovu prostorije i nabavku novih vitrina, osvjetljenja i niz drugih segmenata", naglasio je.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH se nada da će u periodu od šest mjeseci do godinu dana konkretni rezultati biti vidljivi.

Fena

Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta



Muzej Sarajeva je od aprila posjetilo mnogo turista, a od svih depadansa najviše pažnje plijenili su Muzej Jevreja, Svrzina kuća te Muzej Sarajevo 1878-1918 - kazao je Feni direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić.

Naglasio je da je svaki od depadansa zabilježio značajan rast posjetilaca.

"Velika gužva je bila tokom održavanja Sarajevo Film Festivala, a muzeje su najviše posjećivali Arapi, za razliku od prethodnih godina. Također, posjetilo nas je mnogo Amerikanaca i Šveđana te turista iz Koreje i Japana" - naveo je.

Avdić je istakao da je Brusa-bezistan, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918, Despića kuću i Svrzinu kuću posjetilo oko 42.000 turista, a od toga Muzej Jevreja je obišlo oko 17.000 posjetilaca.

U Muzeju Jevreja, naglasio je, posjetioce najviše očarava zgrada smještena u najstarijoj sinagogi u BiH izgrađenoj 1581. godine, a koja je prema mišljenju velikog broja stručnjaka bila najljepši izložbeni prostor na prostoru cijele bivše Jugoslavije.

Viši pedagog Muzeja Jevreja Mario Kabiljo istakao je da ih je u augustu posjetilo oko 1.700 turista, a da je od otvorenja 12. jula 2014. godine postavku muzeja vidjelo oko 114.600 turista.

Dodao je da svaki posjetilac ne zna šta ga čeka u muzeju, ali da ih pored sinagoge fascinira i stalna muzejska postavka koja donosi informacije o historiji Jevreja u BiH, učešću Jevreja u posljednjem ratu u BiH te Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.

Pozicioniran u jezgri Baščaršije u autentičnom zdanju sinagoge, s lijepim dvorištem popločanim starim kamenicama, ovaj muzej privlači veliki broj posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima, koji žele saznati više o kulturi, tradiciji i životu Jevreja u BiH.

Njegov fundus nastao je većinom donacijama iz privatnih porodičnih kolekcija, kao i Jevrejske zajednice BiH i Jevrejske opštine Sarajevo. Osnovan je 1966. godine kao depadans Muzeja Sarajeva radi predstavljanja kulture Jevreja koji su s ostalim narodima na tlu BiH isprepleteni već 500 godina te ove godine obilježava 50 godina postojanja.

Svrzina kuća predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće. Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo.

Ta kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio. Otkupljena od porodice Svrzo, sanirana je i otvorena za javnost šezdesetih godina. Nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruirana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine.

Tokom 2005. izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju. Za ovaj spomenik kulture Muzej je izdao Monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku.

Fena

Rousson: Hagada uskoro u obnovljenoj prostoriji uz bolje uvjete čuvanja

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u toku je obnova prostorije te modernizacija i unapređenje uvjeta čuvanja i prezentacije jednog od najvrednijih predmeta bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa - Sarajevske hagade.

Projekt obnove nazvan "Hagada, bliža vama" podrazumijeva obnovu sobe u kojoj se čuva Hagada, obnovu sigurnosnih sistema, kao i novi način prezentacije, koji će svim posjetiocima omogućiti bliži i intimniji pristup ovom vrijednom rukopisu.

Finansira ga Republika Francuska, a za implementaciju projekta zadužen je UNESCO.

Ambasador Francuske u BiH Guillaume Rousson istakao je na današnjoj konferenciji za medije da će na taj način Sarajevska hagada imati bolju zaštitu, a posjetioci bolji pristup. Naglasio je da će uskoro radovi biti privedeni kraju, nakon čega će Hagada opet biti dostupna javnosti.

Fena

Muzej ratnog djetinjstva dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope 2018.



Jedna od najprestižnijih nagrada u muzejskoj industriji koja se dodjeljuje u okviru programa "Evropski muzej godine" stigla je u Sarajevo zahvaljujući Muzeju ratnog djetinjstva. Ovo je prvi put, u historiji dugoj 40 godina, da ovu nagradu dobija neki muzej iz našeg šireg regiona.

Nagrada se od 1977. godine dodjeljuje muzejima koji su napravili izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa. Žiri izbora "Evropski muzej godine", sastavljen od muzejskih profesionalaca iz 13 država, prvo je odabrao 40 kandidata, a zatim i tri finalista za koje je dao preporuke Komitetu za kulturu, nauku i edukaciju Vijeća Evrope, koji je zatim odabrao pobjednika.

Muzej ratnog djetinjstva tako se pridružio nekim od najznačajnijih evropskih muzeja koji su u prošlosti dobili ovu nagradu, poput Liverpool Museum, Jewish Historical Museum, The Bavarian National Museum, Portimao Museum itd.

"Ovo je ogromna, ogromna čast za nas. Uzimajući u obzir način na koji je ovaj Muzej otvoren, sjećajući se ocjene Ministarstva kulture da nemamo nikakav internacionalni značaj, uzimajući u obzir okolnosti u kulturnoj industriji u BiH, donijeti ovakvu nagradu, u ovakvoj konkurenciji, u ovako malu zemlju, to je veliki uspjeh. Treba imati na umu da smo bili u konkurenciji s muzejima čiji su budžeti desetine miliona dolara. Ali imali smo svoje snage, i ponosan sam da ih je žiri prepoznao," rekao je Jasminko Halilović, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva.

U obrazloženju nagrade, žiri je istakao "da se radi o istinski inspirativnoj inicijativi pokretača Halilovića". Istaknut je i "poseban potencijal ovog muzeja da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative, te primjer koji može biti repliciran širom svijeta".

Muzej ratnog djetinjstva dobit će bronzanu statuu "La femme aux beaux seins" Joana Miroa, koju će zadržati godinu dana prije nego je preda narednom muzeju pobjedniku. Svečano uručenje nagrade desit će se u aprilu u organizaciji Vijeća Evrope u Strasbourgu, a zatim i u maju u organizaciji Evropskog muzejskog foruma, u Warsawi, na svečanoj manifestaciji "Evropski muzej godine".

Klix.ba

U Zemaljskom muzeju priključuje se sistem centralnog grijanja

Vijeće ministara BiH zadužilo je Službu za zajedničke poslove institucija BiH da preduzme potrebne aktivnosti kako bi Zemaljski muzej bio priključen na sistem grijanja institucija BiH za grijnu sezonu 2017/2018. godina.

Ovo je zaključeno na sjednici Vijeća ministara BiH na kojoj je, kao i prethodnih godina, usvojena Informacija Ministarstva civilnih poslova u vezi s molbom Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine za osiguravanje centralnog grijanja.

Zemaljski muzej BiH ima gotovo tri miliona eksponata koji predstavljaju dio ukupnog kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a koji bi mogli biti ugroženi zbog neadekvatne temperature.

Plašt s Kopošića stajat će uz Hagadu



Bh. ICOMOS je svojim prijateljima u 115 država svijeta 2018. godinu čestitao na originalan način. Uz najbolje želje, poslao im je sliku fragmenata plašta pronađenog 23. januara 2015. godine na srednjovjekovnoj nekropoli Kopošići, u opštini Ilijaš.

Riječ je o plaštu visokog bosanskog plemića, čiji je bezglavi skelet od 1,70 metara iskopan na nekropoli.

DNK analiza je potvrdila da je u pitanju Mirko Radojević, otac velikog bosanskog kneza Batića, čiji je stećak na Kopošićima jedan od najljepših od preko 60.000 bh. stećaka.

Potpis na poveljama

“Knez Mirko Radojević je u periodu od 1380. do 1404. godine u upravnoj strukturi Srednjovjekovne bosanske države zauzimao značajno mjesto i bio među prvim kraljevim savjetnicima i suradnicima. Sudionik je važnih diplomatskih misija, a jedno vrijeme je obnašao dužnost dvorskog kneza ili pristava - što bi značilo da je uživao najviši stupanj povjerenja kralja i velikaša, te bio na neki način odgovoran, ali i garant za izvršenje ugovorenih obaveza koje je kraljevska kancelarija uspostavljala s domaćim i stranim faktorima. Službovao je u vrijeme četiri kralja: Tvrtka I, Dabiše, Ostoje, Tvrtka II, a potpisnik je osam, po nekima i devet, kraljevskih povelja. Od tri originalne povelje koje se nalaze u Muzeju, na dvije od njih se nalazi potpis kneza Radojevića”, kaže Perica Mijatović, veliki zaljubljenik u Kopošiće i Stari grad Dubrovnik.

U Zemaljskom muzeju BiH je u toku rekonstrukcija prostora u kojem je izložena neprocjenjiva Hagada. Sa njom su do sada bili plašt kralja Tvrtka I i dvije originalne povelje, a ubuduće će biti i dijelovi plašta kneza Radojevića.

Zanimljivo je, a time se cijela priča zaokružuje, da je upravo Radojević bio potpisan i na povelji kralja Tvrtka I iz 1380. i na povelji kralja Dabiše iz 1395. godine.

Oslobođenje je svjedočilo pronalasku tog plašta na Kopošićima, te gledalo kako ga viša konzervatorica Zemaljskog muzeja mr. Azra Bečević-Šarenkapa pakuje za put do Muzeja, gdje je utvrdila da je riječ o izuzetno vrijednom pronalasku, jedinstvenom u Evropi i šire.

Pokušala je izbrojati očišćene fragmente, ali svaki put odustane, toliko ih je. Pokazuje tanku iglu kojom je na specijalno platno redala ove fragmente, pokrivši ih mrežicom.

Zašto je glava odrubljena

Još se ne zna odakle je platno plašta, a na njemu se vide grifoni, tj. legendarna zvijer s tijelom lava i glavom orla, mitološko čudovište. Prema vjerovanju, grifon je prvo bio sluga bogova, a vremenom je u njemu preovladalo zlo.

Kako je moguće da Radojević bude sahranjen bez glave?

"Ili je napravio neku grešku, pa je kažnjen, ili je ubijen u bici. Ne zaboravimo da je to doba kada su vlastelini smijenili kralja Ostoju i postavili kralja Tvrtka II, dakle, vrijeme dvovlašća. U državi je rovito, Ostoja traži pomoć Ugara", ističe Mijatović, dodajući da je Mirkov sin Batić bio na visokoj poziciji velikog kneza bosanskog.

"Tadašnji zakon je bio jasan: ako neko izda gospodara, kaznu plaća on, a ne njegov rod", kaže Mijatović.

www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/plast-s-...-stajat-ce-uz-hagadu