Sarajevo | Construction News

Brzom intervencijom Pete policijske uprave pronađena je statua kupačice, koja je ukradena iz fontane na Trgu branilaca.

Za sada nepoznati kradljivci su u noći sa 26. na 27. april ukrali ovo vrijedno umjetničko djelo Marijana Kockovića, koje je jedan od prepoznatljivih simbola Vogošće.

Kupačica je u park ispred Javne ustanove "Jasmin Isanović Žuti" postavljena 1956. godine.

Prva faza radova na dionici od raskršća Higijenski zavod do "S" krivine na Marijin-Dvoru, uključujući skretnicu tramvajske linije "6", uveliko traje.

Na sanaciji i remontu tramvajske pruge na ovoj dionici radi se intenzivno, često i noću, kako bi saobraćaj što prije u potpunosti bio normalizovan.

Od 21.aprila do 7. maja, u periodu kada se radi raskrsnica Higijenski zavod, obustavljena je trolejbuska linija prema Jezeru.

Sanacija i remont tramvajske pruge nastavak je aktivnosti obavljene 2004. i 2005.godine na dionici pruge od Marijin-Dvora do Baščaršije. Vrijednost cijelog projekta je oko šest miliona KM, a sredstva je osigurala Vlada Kantona Sarajevo.

Tramvajska pruga na ovoj dionici zadnji put rađena prije 36 godina, tačnije 1976. godine.

Velike reklamne panoe koji su postavljeni duž šetnice na Obali Maka Dizdara Nusret Pašić, profesor i bivši dekan Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, za Oslobođenje je okarakterisao kao ruglo grada.

Kako sam kaže, oni koji su ih postavili, nemaju nimalo kulture, niti osjećaja za ljepotu okoline i življenja. Činjenica da su neki panoi postavljeni u blizini kulturno-historijskih spomenika, a nekoliko njih i uz samu zgradu Akademije likovnih umjetnosti, za Pašića predstavlja uništavanje svega onoga lijepog što posjeduje ovaj grad.

- Mogu samo reći da je ovo bezobrazluk! Nikakva briga o gradu, jednostavno kontaminacija sredine. Oni koji su postavili ove ogromne i ružne bilborde, a koji samo kvare i narušavaju izgled vrijednih građevina i kulturno-historijskih spomenika, nimalo nisu razmišljali o nama, građanima. To je izgleda odluka nekog lica, koje ne zna za kulturu, niti poštuje naše mišljenje i ove spomenike. Toliko je preko noći niklo ovih panoa i to na malom prostoru, da jednostavno guši ovaj dio grada. Mi nismo velika sredina pa da se ovoliko panoa može postaviti. Sa ovim su jedno malo šetalište na Obali Maka Dizdara, koje je prije imalo lijep izgled i koje je odisalo mirnoćom, jednostavno uništili, kazao je Pašić.

U Hadžićima, prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH i Službe civilne zaštite, ukupna sumnjiva površina zagađena minama procijenjena je na 15.295.076 kvadrata, što čini oko 5,61 posto površine ovog područja.

Generalnim izviđanjem sačinjena je baza podataka i evidentirane rizične lokacije na kojima postoje minsko-eksplozivna sredstava. To su područja Oštrik, Košćan, Borova glava (jugozapadno od naselja Vrančići), Tinohovo brdo, Gunjčar, krug bivše kasarne Žunovnica sa okolinom, rejon Brezovače, točilo Bezistan, brdo Obeljak, te lokacija kod Tehničkog remontnog zavoda u Hadžićima.

Od 1996. do kraja 2011. godine u općini Hadžići, realizovan je ukupno 51 projekt deminiranja. Očišćeno je 853.437 kvadrata od minsko-eksplozivnih sredstava i ukupno pronađeno 1.137 protivpješadijskih i 27 protivtenkovskih mina, uz 228 neeksplodiranih ubojnih sredstava. Samo u prošloj godini je obavljeno tehničko izviđanje i deminiranje na površini od 64.810 kvadrata i to na lokacijama Koščan i Kamenolom Gradac u Zoviku.

Ugovor sa EU

Služba civilne zaštite Hadžića je u prošloj godini uputila zahtjev Kantonalnoj upravi šumarstva za udruživanje 200.000 KM sa međunarodnim i domaćim organizacijama, koje su akreditovane od Centra za uklanjanje mina u BiH, kako bi se moglo nastaviti deminiranje ugroženih površina. Pošto je ukazano na potrebu realizacije projekta revitalizacije srednjovjekovnog grada Graca s nekropolom stećaka, Općina je u prioritete uvrstila deminiranja ovog šireg rejona, te stavljanje u funkciju protivpožarnog puta Čabaci - Gunjčar - Butila - Šuplja stijena, odnosno deminiranje lokaliteta Čabaka kod Tehničkog remontnog zavoda Hadžići. Realizacijom ovih projekata bi se stvorili bolji uslovi za nositelje prava gazdovanja šumama i šumskim zemljištem koji bi imali bolje mogućnosti intervencija na gašenju požara, a postigli bi se i bolji uslovi za provođenje preventivno-uzgojnih i drugih mjera zaštite šuma.

U toku ove godine planirana je realizacija projekta tehničkog izviđanja i deminiranja na lokaciji Brezovača površine od 88.142 kvadrata, koji je ugovoren između Općine i Udruženja za eliminaciju mina – UEM Sarajevo. Investitori su Evropska unija i Općina Hadžići.

Svjetlana Vukmirović, diplomirani inženjer iz Ulice branilaca Sarajeva, uputila je novi apel gradonačelniku Aliji Behmenu u kojem traži zaštitu parka u samom centru grada.
- Kada sam vam pisala prije nešto više od godinu, sa apelom da spasite dječiji park u centru Sarajeva (Ulica branilaca Sarajeva 42-44, preko puta BKC-a) od uništavanja i pretvaranja u parking, bila sam oduševljena vašom brzom reakcijom i postavljanjem jednog malog betonskog stupa koji je onemogućavao prolaz vozilima i, de facto, spasio park. Znam da ste obećali da će na proljeće početi gradnja i dva metra uništene ograde, čime bi se konalno onemogućio svaki prolaz autima, ali iako se to nije dogodilo, betonski stubić je imao svoju funkciju i park je bio sačuvan za djecu, navela je Vukmirović.

U svom dopisu Vukmirović ističe kako su prije desetak dana radnici, vjerovatno KJKP Rad, da bi pristupili asfaltiranju staze uz stambenu zgradu do parka, porušili stub i nisu ga vratili nazad.
- Sada ponovo imamo situaciju da se dječiji park koristi za prolaz automobila i njihovo parkiranje, a da javna kompanija, koja ima za cilj uređenje grada, uništava ono malo što je urađeno da park sačuva svoju osnovnu funkciju, naglasila je stanovnica Ulice branilaca Sarajeva, izražavajući nadu u novu reakciju gradonačelnika, nakon koje bi bila izrađena pomenuta dva metra ograde.

Vukmirović je dopis proslijedila i na adrese načelnika Općine Centar Dževada Bećirevića, općinskoj Službi za inspekcijske poslove, direktorima Rada i Parka Selimu Babiću i Rešadu Pašiću, te MUP-u KS-a, Saobraćajnoj policiji.

Radnici firme IN postepeno skidaju stare slojeve asfalta na mostu u ulici Hamdije Čemerlića na Pofalićima, koji će do početka juna potpuno renovirati.

Kako nam je rekla Alma Zilić iz Direkcije za ceste Kantona Sarajevo, radovi teku planiranom dinamikom.

- Bit će pojačana ograda mosta, slivnici, odvodnja, izolacija... Most je trenutno zatvoren za saobraćaj, dok je pješacima ostavljen alternativni prolaz - kazala je Zilić.

Marshall wrote: Sve gotovo do SFF-a

Najbolje je da se pruga završila u avgustu prošle godine, ali tada nismo imali zatvorenu finansijsku konstrukciju, kaže za Oslobođenje ministar prometa i komunikacija Kantona Sarajevo Haris Lulić.
- Ali sad, kad smo to uradili, plan nam je da posao završimo za dva do dva i po mjeseca, odnosno krajem juna, dok će šestica raditi već krajem maja. Radovi teku prema planu, ono što nismo mogli planirati jeste da se posao ne može prenositi u juli zbog Sarajevo Film Festivala. Da ne bih bio pogrešno shvaćen od građana, od 6. do 14. jula je Festival, pa onda tu je i ramazan, ljudi ne bi mogli po Baščaršiji hodati i kupovati, sve smo prilagodili građanima. Uz to, u avgustu su velike vrućine, kada se tramvajske šine i ne mogu postavljati jer taj posao zahtijeva optimalne temperature i on se, inače, radi u proljeće, period april - maj, kada su temperature do 20 stepeni, napomenuo je ministar prometa.

Zna se ko odgovara

Prema Lulićevim riječima, izabran je najoptimalniji period kada se šine vare zbog diletacije i ostalog.

- Uz Euroasfalt, ima naših podizvođača, ali to je stvar glavnog izvođača, sa jednom firmom je sklopljen ugovor i bitno je da on meni odgovara za kvalitet i dinamiku radova. Ja ne pričam ni sa kim više, samo sa njim i to je ključno. Za sav kvalitet radova odgovara mi onaj ko je dobio ugovor na tenderu, istakao je Lulić.

Stari i novi planovi

Na pitanje da li je sa ovom obnovom tramvajskih šina, od krivine S na Marindvoru do Baščaršije, priča o izmještanju okretnice sa Skenderije završena, Lulić je kazao:

- Vrlo teško je sada pričati o Radićevoj ulici. Ulaz skretnice na Skenderiji nekad je bio postavljen tako da bi se lako mogla premjestiti, ali to su tada bili dugoročni planovi. I svi su to kategorički odbijali. Skorija inicijativa je da se Radićeva skroz zatvori za saobraćaj i da bude šetnica. Teško je sada razmišljati o novim pravcima. Moja ideja je da sve obnovimo najprije, a onda možemo pričati o novim krakovima, ekstenzijama, zaključio je ministar Lulić.

Oslobodjenje

U sklopu prve faze obnove tramvajske pruge, od Higijenskog zavoda do S-krivine na Marindvoru, počela je zamjena skretnice za "šesticu" na Skenderiji, kazao je za "Dnevni avaz" Enver Ajanović, izvršni direktor firme "Euroasfalt".

Prema njegovim riječima, od Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo dobili su odobrenje da zatvore jedan dio ceste.

- Najkasnije do četvrtka u pet ujutro moramo završiti radove na skretnici i staviti privremeni asfalt kako bi se saobraćaj ponovo normalizirao. Neradne dane praznika iskoristit ćemo za radove da što više izbjegnemo velike gužve - rekao je Ajanović.

Dok traju radovi vozila koja dolaze iz pravca Alipašine ulice, preusmjeravaju se prema Kranjčevićevoj, kuda idu i autobusi preduzeća GRAS koji prevoze putnike od Baščaršije do Tehničke škole. Zbog toga su na ovom dijelu svakodnevne gužve.

Ulica Hamze Hume zatvorena je samo za vozače koji dolaze iz pravca Skenderije prema Alipašinoj, dok je otvorena za one koji idu s Baščaršije.

Od 20. aprila traje obnova tramvajske pruge na dionici od Titove ulice prema Marindvoru, što je planirano u prvoj fazi projekta.
Rekonstrukcija dijela pruge je planirana još prošle godine, s tim da će ona obuhvatiti šine na relaciji od Baščaršije do S krivine kod Holiday Inna. Kako u gradu ne bi došlo do potpunog saobraćajnog kolapsa, radovi su podijeljeni u dvije faze. Prva faza planirana je na dionici od Higijenskog zavoda do Holiday Inna. Radovi će biti završeni do 20. maja, s tim da se ostavlja rok od deset dana ukoliko dođe do vremenskih neprilika, kiše i slično jer tehnologija polaganja šina ne trpi kišu.

Građani, a i djelatnici Grasa su izvođaču radova izašli u susret, kako preusmjeravanjem saobraćaja, tako i razumijevanjem zbog radova i buke koju pritom stvaraju. Ali, svakako da je i u interesu građana da se ovaj dio tramvajskoj saobraćaja sanira što prije zbog buke koju stvaraju tramvaji prilikom vožnje u ranim jutarnjim satima zbog dotrajalosti šina, ističu iz Euroasfalta. Činjenica da rade za prvomajske praznike je bila pomno planirana zbog slabijeg odvijanja saobraćaja.

- Radnici Euroasfalta d.o.o. Sarajevo su znali da je riječ od 24-satnom poslu, stoga smo organizovali radnike u tri smjene, njih 50 ili 60 u jednoj. Posebno je važno da na određenim dionicama radnici sarađuju sa Remont-prugom i firmom Glajz. Noćni radovi se odvijaju od 22 do šest sati, istakao je Sedin Halilagić, građevinski inženjer i voditelj ovog projekta iz Euroasfalta.

Trolejbuski saobraćaj prema Jezeru je obustavljen tokom prvomajskih praznika, tako da se dinamika radova do sada odvija kako je i planirano. Najzahtjevniji radovi, na raskrsnici gdje tramvaji skreću prema Marindvoru, još danas će biti završeni.

Problemi na koje upozoravaju stanovnici ilidžanskog naselja Sokolović-Kolonija su nedostatak dječijih igrališta, sportske dvorane, parking-mjesta, ambulanta koja je u lošem stanju, nedostatak trotoara uz ulice, nezaštićena izvorišta vode i loš javni prijevoz.

Zapušteno zelenilo

Kako kaže Amir Čengić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Sokolović-Kolonija, nedovoljno pažnje se poklanja zaštiti vode, koja je sve zagađenija.

- Osim vode, problem nam je to što se djeca nemaju gdje igrati ni provoditi slobodno vrijeme pa se okupljaju po kafanama, kladionicama... Parkovi su neuređeni, a igrališta nema. Potrebna nam je i sportska dvorana. Ambulanta je smještena u starom magacinu i trebalo bi je izmjestiti - navodi Čengić.

Čamil Pljakić, jedan od stanovnika ovog naselja, ističe da je javni prijevoz katastrofalan i skoro ga i nema.

- Naselje nema ni vrtić. Također, trebalo bi očistiti i zelene površine, koje su veoma zapuštane - dodaje Pljakić.

Murat Fejzić ističe da je potrebno promijeniti svijest ljudi o očuvanju okoliša.

- Kod nas je problem to što nemamo dovoljno parking-mjesta pa ljudi ostavljaju vozila na putu ili livadi. Uništiše nam i ono malo zelenila što smo imali - kaže Fejzić.

Sigurnost pješaka

Vahdeta Kurtović ističe da je neophodno postaviti trotoare uz ceste zbog sigurnosti pješaka, jer se vozi brzo, a djeca su često na ulici.

- Potrebno nam je i igralište za djecu, jer na ovom jednom koje imamo u krugu škole, nakon završetka nastave, kapija se zaključa i djeca se nemaju gdje igrati. Problem su i psi lutalice - navodi Kurtović.

Smajo Fazlić kaže da njemu najviše smeta neredovan javni gradski prijevoz.

- Zbog velikog broja stanovnika, treba proširiti ambulantu ili izgraditi novu zgradu i zaposliti više doktora, jer trenutno rade samo dva - govori Fazlić.

Malo parking-mjesta

Vahidin Pinjo ističe da je njemu, kao vozaču, problem nedovoljno parking-mjesta.

- Treba izgraditi barem jedan parking, a ne da se zbog vozila po ulici ne može proći - kaže Pinjo.