Sarajevo | Turizam - Tourism

Opština Centar Sarajevo

Spomenički kompleks Ratni tunel DB omiljena destinacija turista



Spomenički kompleks Ratni tunel DB je jedno od najposjećenijih kulturno-historijskih destinacija u BiH. Prošle godine Spomenički kompleks obišlo je više od 90.000 posjetilaca iz svih krajeva svijeta, a sudeći po broju prodatih karata u ovoj godini isti ili još bolji rezultati će biti zabilježeni i u ovoj.



Slika i ton

Fond memorijala u saradnji sa Ministarstvom za boračka pitanja KS-a intenzivno radi na obogaćivanju ponude, očuvanju uspomena na protekli rat i preživljavanje Sarajlija u toku opsade.

- Od ove sezone u funkciji su nove videosobe kapaciteta 300 sjedećih mjesta, što znači da možemo u isto vrijeme primiti i do pet autobusa turista, što ranije nije bilo moguće. Sudeći po prošloj sezoni i nakon urađenih analiza vjerujemo da će i ove godine Spomenički kompleks Ratni tunel DB posjetiti veliki broj turista iz cijeloga svijeta, saznali smo od Dine Memić, kustosice u Spomeničkom kompleksu Ratni tunel DB.

Turistima je najzanimljiviji prolazak kroz autentičnih 25 metara tunela. Pored toga, na ovom mjestu je turistima na raspolaganju i videomaterijal čiji se prvi dio odnosi na opsadu Sarajeva, a drugi dio na izgradnju i prokopavanje tunela.

- U tom filmu nema dijaloga. Scene su autentične i film ostavlja najveći dojam i najbolje upućuje posjetioce u ono što su Sarajlije preživjele. Nijedna riječ i objašnjenje ne mogu zamijeniti sliku i ton, objašnjava nam Memić.

U Spomeničkom kompleksu je i stalna muzejska postavka koja je podijeljena u nekoliko segmenata.

- Jedan dio se odnosi na opsadu Sarajeva i preživljavanje stanovnika. Zatim imamo dio o rađanju ideje o izgradnji tunela i njegovoj gradnji i to je dio koji predstavlja najinteresantnije detalje, projekti, nacrti, sva ta dokumentacija je originalna, rukom pisana. Naravno izložena je i prateća oprema, autentičan alat koji je korišten prilikom izgradnje i još mnogo toga, naglasila je Memić.

Novina je i improvizovano minsko polje. Podjednako zanimljivo i turistima i domaćim posjetiocima.

- Uposlenici Fonda memorijala prije godinu i po su obučeni da upozoravaju na opasnost od mina. Svake godine, sada već tradicionalno, organizujemo Dane otvorenih vrata za osnovce iz KS-a, a sam projekt se ogleda u saradnji Fonda memorijala koji omogući besplatan ulaz u tunel i upoznavanje sa sadržajima, odnosno besplatnog historijskog časa i općina koje organizuju besplatan prevoz učenika do naše lokacije. Željeli smo još unaprijediti taj izuzetan projekt i postavili smo minsko polje koje u takvim prilikama kada nas posjećuju osnovci služi za upoznavanje i upozoravanje na prisutnost mina, jer će trebati još nekih 20 godina da se BiH očisti od minsko-eksplozivnih naprava. I turistima je vrlo zanimljivo minsko polje te imamo brojna pitanja u vezi s miniranosti područja BiH, objasnila je Memić.

U narednom periodu će se puno uraditi na potpisivanju sporazuma o saradnji sa svim muzejima, galerijama i kulturnim ustanovama sličnog tipa iz Sarajeva. Takva vrsta saradnje je već dala prve rezultate, a to je izuzetno zanimljiva i korisna izložba Welcome to Sarajevo, koja je postavljena zahvaljujući saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti.



Čvršća mreža

- To će biti jedan značajan projekt jer želimo napraviti čvršću mrežu i pomoći institucijama kulture koji se nalaze u lošoj situaciji kroz određene vidove saradnje i projekata, a istovremeno obogatiti ponudu Tunela. Kontakti su uspostavljeni sa Historijskim muzejom, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti, tu je i Olimpijski muzej, Zemaljski muzej, Galerija BiH, Muzej savremene umjetnosti ARS AEVI i nadamo se da ćemo u narednom periodu sa svakim od njih imati priliku da realiziramo barem po jedan projekt, zaključila je kustosica u Spomeničkom kompleksu Ratni tunel DB.

Ministarstvo za boračka pitanja KS-a poduzelo je niz koraka kako bi sa državnim institucijama i nadležnim ministarstvima riješili problem prolaza ispod aerodromske piste, te vratili autentičan izgled i funkciju i ostatku tunela. Kompletan objekt je urađen, betonski radovi su završeni, tehnički prijem je izvršen i čeka se na odobrenje da bi se krenulo sa postavljanjem drvene građe kako bi se vratio autentični izgled.

Oslobođenje

Pripreme za skijašku sezonu na Bjelašnici i Igmanu u završnoj fazi

Radnici organizacione jedinice Ski centar Bjelašnica-Igman preduzeća ZOI '84 intenzivno rade na pripremama za predstojeću ski-sezonu, a u prethodna dva mjeseca svi ti poslovi su intenzivirani i vode se aktivnosti na uređenju skijaških staza, remontu žičara i liftova, a veći dio staza je pokošen, pripremljen i očišćen i čeka na snježne padavine, kazala je za Anadolu Agency (AA) Amra Kaljić, rukovodilac Sektora marketinga u ZOI '84.
Ona je izjavila da je preduzet niz aktivnosti u cilju smanjenja gužvi i lakšeg prilaza svim skijaškim lokalitetima.

"Radilo se dosta na uređenju skijaških staza. Rađeno je na dosijavanju trave, ravnanju terena, a što se tiče žičara i ski-liftova rađeni su redovni remonti, zamjena dijelova i sve što ide u sklopu tog remonta", kazala je Kaljić.
Ona je dodala da je napravljen remont ski-liftova, dvosjeda i trosjeda i da su zamijenjeni i popravljeni određeni dijelovi.

"Možemo reći da su pripreme za predstojeću sezonu u završnoj fazi i nadamo se da će nas poslužiti vremenske prilike tako da ove godine imamo dovoljne količine snijega kako bi posjetioci naših olimpijskih planina i skijaši mogli maksimalno uživati u zimskim uslovima", poručila je Kaljić.
Iako je ranije najavljivan početak obnove hotela Igman, Kaljić je rekla da obnova još nije počela.

"Naravno da postoje razgovori na tu temu, ali ništa ne možemo konkretno reći po pitanju obnove Igmana", istakla je Kaljić.

Akcijska prodaja sezonskih karata je počela 28. septembra i trajat će do 1. novembra.
"Možemo reći da smo zadovoljni dosadašnjom pretprodajom sezonskih karata", naglasila je Kaljić.

Cijena sezonske karte s fotografijom je 350 maraka, a za korisnike ove karte cijena parkinga za cijelu ski sezonu iznosi 120 maraka.

"Ove godine postoje familijarni paketi za korisnike ski karata u pretprodaji koji uključuju sezonsku kartu za odrasle osobe i popuste za djecu. Dakle, djeca do 12 godina imaju popust, odnosna cijena karte za njih je 140 maraka, a djeca uzrasta od 12 do 16 godina plaćaju 175. Vjerujte da su svi oduševljeni ovim familijarnim paketima jer imaju svoje prednosti", pojasnila je Kaljić.

Napominje da u cijene sezonskih karata nije uračunato noćno skijanje. Odgovarajući na novinarsko pitanje o proširenju staze za noćno skijanje Kaljić kaže da ove sezone to neće raditi.

"Za proširenje staze je neophodno raditi dodatno osvjetljenje, ali mislim da je i staza koja se koristi za noćno skijanje sasvim odgovarajuća budući da su naši korisnici zadovoljni. Da li je ona kratka ili nije to je sada stvar skijaša i korisnika, ali u suštini sada je tako. Naravno da ćemo nastojati da poboljšamo svake godine uslove na Bjelašnici i Igmanu", naglasila je Kaljić.
Zahvaljujući obilnim snježnim padavinama prošla sezona je bila uspješna.

"Sezona je bila vrlo uspješna u svakom pogledu, a kakva će biti ova ne znamo, to zavisi od vremenskih uslova. Mi se iskreno nadamo da će biti snijega, prognoze su takve. Ostaje da sačekamo i vidimo", ističe Kaljić.
Ukoliko ne bude snježnih padavina, poručuje Kaljić, rade i na proširenju vještačkog osnježavanja.

tvsa.ba

KS u septembru posjetili turisti iz 110 zemalja svijeta



Kanton Sarajevo je u septembru 2015. godine posjetilo 41.395 turista, što je za 25,1 posto više u odnosu na septembar prošle godine.

Turisti su ostvarili 77.817 noćenja, što je za 21,6 posto više u odnosu na isti period 2014. godine. U strukturi ukupnih dolazaka turista, 90 posto dolazaka ostvarili su strani turisti, a 10 posto domaći turisti.

Najviše stranih turista je došlo iz: Turske (16,9 posto), Hrvatske (6,7 posto), Njemačke (5,2 posto), Slovenije (4,9 posto) i SAD (4,6 posto). U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće stranih turista je 90,4 posto, a domaćih 9,6 posto, podaci su Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja su ostvarili turisti iz: Turske (14,7 posto), Kuvajta (6,6 posto), Hrvatske (6,2 posto), SAD (5,6 posto) i Njemačke (5,4 posto). Prosječno zadržavanje turista u septembru 2015. godine iznosilo je 1,9 noćenja. Prosječan broj noćenja po krevetu iznosio je 8,4.

Najduže su boravili turisti iz sljedećih zemalja: Katar 5,2; Kuvajt 5,0; Luksemburg 4,0; Ujedinjeni Arapski Emirati 3,8; Kostarika 3,5; Bahrein 3,4 noćenja.

Kanton Sarajevo su u septembru 2015. godine posjetili turisti iz 110 država svijeta.

Iskorištenost smještajnih kapaciteta iznosila je 59,5 posto sa aspekta popunjenosti soba, odnosno 28 posto sa aspekta popunjenosti ležaja.

Fena

KS: Brojni turisti posjećuju zaštićena područja



Brojni strani turisti u sklopu posjete glavnom gradu BiH posjećuju i prirodna zaštićena područja.

Tako su samo na na Vrelu Bosne od 1. januara do 30. septembra 2015. godine ukupno prodate 173.402 ulaznice, potvrdio je Feni stručni saradnik za promociju i marketing Kantonalne javne Ustanove za zaštićena prirodna područja Mustafa Zvizdić.

U istom periodu na Bijambarama je prodato 45.176 ulaznica. Broj prodatih ulaznica za Srednju bijambarsku pećinu u tom periodu je 16.701.

- Posjetom i interesovanjem smo više nego zadovoljni. Posjetilaca ima iz cijelog svijeta, Amerike, Australije, arapskih zemalja - kazao je Zvizdić.

Fena

Lawrence Haywood: Sarajevo je čudo, jedan od najljepših gradova svijeta



Kada stižete u Sarajevo, putujući lošim autoputem, svi bi vam oprostili da kažete da ste načinili veliku grešku. Ceste pune rupa iskaču od atraktivne bosanske prirode i vode vas u gnijezdo, grad sličnih, bezbojnih zgrada, koje strše prema nebu.

Piše: Lawrence Haywood

I upravo tu, vidite da su ožiljci rata u ovoj zemlji urezani duboko. Bosna je postala sinonim za ratove koji su se desili nakon sloma Jugoslavije, a upravo u glavnom gradu Sarajevu prošlost susreće sadašnjoj na težak, ali dirljiv način.

To je grad koji ne mogu uporediti ni s jednim drugim. Sličan Istanbulu, zbog fuzije istoka i zapada u njemu, ali jedinstven na način da ga je formirala njegova turbulentna prošlost; njegove tvrđave i groblja, crkve i džamije...

Zapravo 'fuzija' nije baš ispravna riječ. Vrlo je jasna linija radzvajanja na glavnom bulevaru grada, gdje glatki evropski granit ustupa mjesto redovima majušnih, blijedo-popločanih trgovina i restorana – upola manjih od ostalih zgrada, ali sa upola većim karakterom.

Kao i svaka druga zemlja bivše Jugoslavije, Bosna je prihvatila kapitalizam s nepokolebljivom odlučnošću, kao da je tako bilo oduvijek. Skupi brendovi, poput Ralpha Laurena i Tommyja Hilfigera, posmatraju vas iz izloga sarajevskih prodavnica i krase tijela sarajevske omladine. Nije mi bilo jednostavno shvatiti da su ti ljudi, istih godina kao i ja, proveli godine svoga života u ratu, pod prijetnjom genocida. Dvostruke ideje globalizovanih brendova i potrošnog prihoda su relativno nove ovdje, ali mislim da ljudi ovdje zaslužuju da se počaste.

Pravi kontrast novog i starog grada nije samo estetski. Pored užurbanih ulica i prepunih trgovina,“otomanska” strana grada ima neku jednostavnu, opuštajuću vibru. Ali mislim da to ima neke veze s ovdašnjom klijentelom, koja je mahom starija, i koja sve vezano za hvalisavost smatra nečim uzaludnim.

Njihovo tiho prisustvo u uskim, zmijolikim ulicama na Baščaršiji, podsjeća da prošlost nije spremna otići. Oni sjede na stolicama, puše nargilu, i tiho se odazivaju na pozive iz crkve ili džamije. Ovo su ljudi koji znaju svoje mjesto u modernoj Bosni i sretni su za miran nastavak nekadašnjih godina.

Naravno, mir je nešto što se najviše cijeni u zemlji, pogotovo jer je Bosna i Hercegovina imala važno mjesto u svjetskoj historiji. Upravo je ovdje puknuo zadnji balon koji nas je odveo u Prvi u svjetski rat, kada je ubijen Franz Ferdinand. Bio je to krucijalan momenat, tragično komičan...

Jedan Srbin, konspirator, toga dana nije uspio ubiti Ferdinanda bombom tokom parade u Sarajevu, pa je nadvojvoda prekinuo povorku i odlučio krenuti drugim putem kući. Međutim, iz nekog razloga je zaboravio obavijestiti vozača o svom planu, pa ga je ovaj odveo planiranom rutom. Kada je shvatio šta je učinio, zaustavio je automobil, što je omogućilo drugom ubici (koji se vraćao kući vjerujući da zavjera nije uspjela) da nanišani i upuca nadvojvodu u vrat.

To je bio početak stoljeća. Na kraju stoljeća stigao je nevjerovatno težak čin varvarizma koje su počinile trupe susjedne Srbije tokom pada Jugoslavije. U Srebrenici su pobili više od osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka, samo zato jer su bili druge vjere. Nišanili su i ubijali Sarajevo, o čemu svjedoče brojni muslimanski grobovi na kojima su zapisi o životima zavšrenim u periodu 1992-1995.

Tada sam bio mlad da to razumijem, ali i sada, kada imam 24 godine, posmatrajući fotografiju na kojoj srpski vojnik udara u rebra ubijenog građanina BiH, ne uspijevam shvatiti šta može natjerati čovjeka da učini takve nehumanosti.

No, naselja Sarajeva van Centra pokazuju koliko je ozbiljan rat bio ovdje. Na putu na utakmicu, na derbi između Sarajeva i Željezničara, dok putujem groznim, treskavim tramvajem, shvaćam pravi obim devastacije. Ovdje, zgrade su 'dekorisane' rupama od gelera i granata. Okolo su psi lutalice koji više liče na vukove...

I atmosfera na utakmici bila je na samom rubu. Zidovi, ograde, policija i sve i jedan sarajevski policajac čuvali su navijače jedne od drugih. I naravno, kako to i očekujete od istoka Evrope, meč je zaustavljen dvaput zbog nasilja navijača, a onda su ga produžili nevjerovatnih 20 minuta.

No, sve to zaboravite kada shvatite koliko su ljudi koji žive tamo prijateljski nastrojeni. Sretao sam mlade i stare, i svi su jako ponosni na svoju zemlju. I vrlo, vrlo ljubazni. Omladina je optimistična, i pored tenzija na Balkanu, sigurni su da su mračni dani iza njih.

Pored svega što sam vidio, kada sam čuo grupicu Sarajlija, od 18-19 godina, kako svoj grad nazivaju podmlađenim čudom – najboljim gradom na svijetu – morao sam se složiti s tim...

Radiosarajevo.ba

Rekordna posjećenost zaštićenih područja Kantona Sarajevo u prošloj godini

U okviru Kantonalne javne ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo su Trebević, Skakavac, Vrelo Bosne i Bijambare, a upravo ti dijelovi Kantona bilježe rekordnu posjećenost u prošloj godini.

U razgovoru za Fenu direktor te ustanove Osman Delić kazao je da za sada imaju podatke da je Vrelo Bosne posjetilo 187.901 posjetilac, a Bijambare 51.682 posjetioca, od kojih je 38.173 koristilo usluge ekološkog voza, a 18.392 su posjetila bijambarsku pećinu.

Delić je dodao da kada se tome pridoda činjenica da ulaz na Vrelo Bosne ne plaćaju stanovnici Općine Ilidža, a ulaz na Vrelo Bosne i Bijambare ne plaćaju djeca do šest godina može se govoriti o još većem broju posjetilaca.

Veliki broj posjetilaca zabilježen je upravo zadnjih dana 2015. godine kada su zabilježene magle i smog u Sarajevu, a prema procjenama Trebević je posljednjeg vikenda u prošloj godini posjetilo više od 5.000 ljudi.

Tog vikenda, dodaje Delić, saobraćaj od grada do Trebevića je bio gotovo potpuno blokiran zbog posjetilaca koji su na ovoj sarajevskoj planini željeli udahnuti čist vazduh i uživati na suncu.

Zadnjeg vikenda u godini Bijambare je posjetilo više od 1.500 posjetilaca, što nije zabilježeno od kada Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja upravlja tim područjem.

Kako ističe Delić, upravo u tome je i značaj zaštićenih područja, da bi građani mogli pobjeći od vrućina i smoga, zbog čega je cilj da se zaštiti svaka biljka u tim dijelovima Kantona.

Govoreći o planovima za ovu godinu Delić je podsjetio da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma osiguralo 65.000 KM, a ti novci će biti iskorišteni za izgradnju univerzalne sportske plohe za odbojku, fudbal i košarku na Bijambarama kako bi se upotpunila ponuda za posjetioce.

Također, planirano je da se ove godine nabavi novi ekološki voz za Bijambare, a ovaj koji je sada u funkciji bio bi prebačen za prijevoz putnika na Trebeviću.

Kada je u pitanju Vrelo Bosne još je aktuelno pitanje iznalaženja parking prostora jer je sadašnji malog kapaciteta, a isti je slučaj i kada je u pitanju parking prostor na Bijambarama zbog čega će se pokušati naći rješenje za osiguranje dovoljno prostora za vozila.

"Intenzivno radimo sa Općinom Ilijaš kako bismo na Bijambarama uradili proširenja i uveli autobusku liniju i napravili autobusko stajalište na samom ulasku na Bijambare da bi taj vid prijevoza mogli koristiti oni koji nemaju automobile, posebno penzioneri", pojasnio je Delić.

Naglasio je da će se u ovoj godini vršiti radovi na Skakavcu kako bi se dovela voda na Ravne da bi posjetioci imali kvalitetnu planinsku vodu, a tokom godine radit će se na uređenju staze od Uževice do podnožja vodopada s pratećim mobilijarom poput klupa i korpi.

Fena

Nova postavka u Tunelu spasa







Tunel spasa je bio simbol života i nade za opokoljeno Sarajevo u ratu početkom 90-ih godina, a danas je mjesto sjećanja i kulturno-istorijski spomenik.

Na lokaciji u Butmiru, gdje se nalazi Spomenički kompleks tunela D-B realizovano je nekoliko projekata krajem 2015. i početkom 2016. godine, kojima je obogaćena njegova turistička ponuda, javlja Anadolija.

Opsada i preživljavanje

- Ovo je značajan dan za nas jer upotpunjujemo turističku ponudu tunela D-B, koji je imao ogromnu važnost za BiH i sve one koji su osjetili šta je rat, biti u opkoljenom Sarajevu bez osnovnih životnih namirnica i slobode. Želimo da najavimo neke nove projekte i događaje i na taj način potvrdimo da kada je u pitanju Tunel spasa nikada nećemo stati i nikada nećemo zaboraviti ono što se desilo. Njegovaćemo tradiciju i sjećati se svih onih koji su dali život i svoje zdravlje kako bi danas bili slobodni na ovom mjestu, rekao je Muharem Fišo, ministar sa boračka pitanja Kantona Sarajevo.

Dina Memić, kustosica Spomeničkog kompleksa tunel D-B, kao najvažnije izdvojila je potpuno novu muzejsku postavku, vodič za slijepe i slabovidne, kao i audiovodič za sve posjetioce na tri jezika, bosanskom, engleskom i turskom.

- U skladu sa svim zadaćama Spomeničkog kompleksa je, između ostalog, i naučnoistraživački rad, koji je za rezultat imao proširenje fundusa. Samim tim se povećao broj predmeta, arhivske dokumentacije, video materijala. Zbog toga smo proširili muzej i uredili novu postavku. Ona je zamišljena kao koncept poredan po tematskim cjelinama. Prati hronološku priču, od opsade Sarajeva, preko preživljavanja pod opsadom, korištenja piste Sarajevkog aerodroma, kao jedinog puta izlaska i ulaska u grad, zatim planiranje izgradnje tunela, kao i samu njegovu izgradnju, i na kraju, naravno, njegovo korištenje i značaj u ratu, kazala je Memić.

Postavka je oplemjenjena novim predmetima i eksponatima iz perioda rata. Sadrži i autentične videomaterijale iz perioda opsade Sarajeva načinjene na lokaciji tunela D-B.

- Fond memorijala i Spomenički kompleks otišli su korak dalje u pružanju usluga svojim posjetiocima. Razvijena je aplikacija, tačnije audio vodić na tri jezika koji svaki posjetilac prilikom dolaska u muzej može preuzeti, kazala je Memić.

U skladu sa stručnim osposobljavanjem osoblja još od 2012. godine uposlenici su bili uključeni u razne projekte za edukaciju koje su imali za cilj prilagođavanje muzeja osobama sa invaliditetom. U skladu s tim je kompleks prilagođen takvim osobama, pa su predmeti u muzeju ujedno i taktilne replike. Uveden je i vodič za slijepa i slabovida lica na Brajevom pismu.

- Vodič je preveden u Centru za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu i u njemu su sadržane informacije o muzeju. Svako ga može dobiti za vrijeme posjete kompleksu. Uvođenjem ovog vodiča željeli smo prije svega omogučiti posjetu domaćim posjetiocima, a nadamo se da ćemo u budućnosti isto uspjeti i za strane posjetioce, rekla Belma Čuzović, muzejski pedagog.

U planu je da se uskoro otvori cijeli prostor tunela za posjetioce, no za to je potrebna dozvola Ministarsva civilnih poslova BiH. Dužina tunela D-B je oko 800 metara, a trenutno u Spomeničkom kompleksu posjetioci mogu da se upoznaju sa 25 metara tunela.

Alat, namirnice, cigarete...

U muzeju su izloženi mnogi eksponati iz perioda 1992.-1995. godina, kao što su pribor i alati kojima se kopao tunel, zatim namirnice koje su se unosile u opkoljeno Sarajevo. Zanimljivo je da su jedino cigarete Fabrike duhana Sarajevo u to vrijeme izlazile iz grada, pa su i one našle svoje mjesto u novoj postavci.

Tu je i replika tunela, koja pokazuje njegov izgled iz perioda kada je izgrađen. Sa dobrinjske strane noseći subovi su bili izgrađeni od raznih materijala, dok je sa butmirske korišteno drvo. Kroz tunel se unosilo uglavnom oružje i municija neophodni za odbranu grada. Interesantno je da su u pravcu grada uglavnom išli ranjenici sa okolnih ratišta, koji su prevoženi u sarajevske bolnice kako bi im se pružila medicinska pomoć.

Izgradnja Tunela spasa je počela 29. januara 1993. godine, a otvoren je 30. jula iste godine.

Anadolija

Osposobiti Tunel spasa ispod aerodroma: Proširenje Muzeja prioritet, prošle godine ga posjetilo 120.000 ljudi

U Spomeničkom kompleksu Tunel D-B danas je predstavljena proširena muzejska postavka, kao i brošure za slijepe i slabovidne posjetitelje.

Sarajevski Tunel spasa značajan je objekat za Bosnu i Hercegovinu, njen opstanak i sve one koje su osjetili šta je rat, šta je opkoljeno Sarajevo i kako je biti bez osnovnih elemenata za život. Muzej koji se danas nalazi sa butmirske strane nekadašnjeg tunela, samo tokom prošle godine napunio je kantonalni budžet sa blizu 900.000 konvertibilnih maraka zahvaljujući prodaji ulaznica.

Godine 2014. Tunel je posjetilo blizu 100.000 zainteresovanih, dok je prošle godine taj broj bio 120.000.

Dina Memić, kustosica Spomeničkog kompleksa Tunel D-B, istakla je kako su projekti realizovani krajem 2015. i početkom 2016. godine izuzetno uspješni.

"Za rezultat smo imali povećanje broja predmeta, arhivske dokumentacije, foto i videomaterijala u Muzeju. Stalna postavka je time podijeljena po tematskim cjelinama i prati jednu hronološku priču o opsadi Sarajeva. Postavka je oplemenjena novim eksponatima iz ratnog perioda, a značajni su i autentični videomaterijali koji su nastali za vrijeme opsade na lokaciji Tunela D-B", rekla je Memić.

U pružanju usluga otišlo se korak dalje, a to se ogleda u aplikaciji za sve platforme u vidu audiovodiča na bosanskom, engleskom i turskom jeziku. Također, u skladu sa stručnim usavršavanjem osoblja kompleksa isti je prilagođen osobama sa posebnim potrebama, a tim povodom je predstavljen vodič za slijepe i slabovidne osobe na Brajevom pismu.

Vodič je pravljen u centru za slijepe i slabovidne osobe u Sarajevu, a informacije iz vodiča prilagođene su posjetiteljima koji govore bosanski jezik, a čelnici Muzeja se nadaju da će se ponuda uskoro proširiti na druge jezike.

Muharem Fišo, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, podsjetio je na ideju proširenja Spomeničkog kompleksa u vidu iskorištavanja cjelokupnog tunela ispod aerodroma.

"Želimo dobiti dozvolu za revitaliziranje i korištenje kompletnog tunela pod aerodromskom pistom, a taj zahtjev već postoji u Ministarstvu za civilne poslove. Objekat je u potpunosti obložen armiranim betonom, a ulaz sa dobrinjske strane je već kupljen i zaštićen. Što se tiče tehničkog prijema objekta on je završen, a planiramo proširiti uslugu ture preko Igmana, Igmanskog puta i do Pazarića pa na drugu stranu prema Vogošći", rekao je Fišo.

klix.ba

Ilidža - Snimci iz zraka