Tuzla | Construction News

cupo wrote:
Okom kamere

Saobraćajni haos zbog asfaltiranja puta

Saobraćajna gužva od jutros je na raskrsnicama u istočnom dijelu grada. Zbog radova na asfaltiranju dionice puta Brčanska Malta – Slavinovići, saobraćaj je presmjeren kroz jedini alternativni pravac kroz naselje Sjenjak, što je prouzročilo velike gužve. U nastavku pogledajte šta smo zabilježili...

Kako smo ranije pisali, građevinski radovi na dionici Brčanska Malta - Slavinovići obuhvataju presvlačenje, odnosno sanaciju asfaltnog puta, zavisno od stepena oštećenja, uključujući i radove na poboljšanju odvodnje i komponenti sigurnosti, čime će se omogućiti zaustavljanje dugogodišnjeg trenda pogoršanja stanja magistralne ceste.

kiselina wrote: SPO Moluhe - 09.06.

XMRVICAxTZ wrote:
Otvara se veliki Konzum u Krecanskoj, Irac

Još jedna najava
Počinju radovi na ulazu u Tuzlu od petlje

Vlada Federacije BIH ranije je obezbijedila novac za izgradnju modernog puta na zapadnom ulazu u Tuzlu, od petlje Šićki Brod do bolnice Kreka. Sa radovima se međutim kasni jer nisu bili riješeni imovinsko pravni odnosi.

U toku je pribavljanje potrebnih dozvola i taj dio posla bi trebao biti zavšen u roku od mjesec dana, najavljeno je iz Službe za komunalne poslove Općine Tuzla.

“Opština Tuzla je mjesecima nastojala postići dogovor sa vlasnicima zemljišta od Šićkog Broda do Kreke, kako bi počela izgradnju puta. Osim rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u toku je i prepravka projektnih nacrta puta Šićki Brod - Kreka, koja treba omogućiti novu gradnju, tako da ne dođe do izmještanja komunalnih instalacija, parovoda i drugih objekata uz postojeću cestu”, kazao je Aid Berbić, zamjenik šefa Službe za komunalne poslove Općine Tuzla.

Put na ulazu u Tuzlu bit će istog tipa kao sjeverna i južna saobraćajnica, sa ostrvom i po dvije trake. Moderniji put doprinijet će bezbjednosti u saobraćaju.

Sa radovima se kasnilo jer lokalna vlast, u čijoj je nadležnosti izuzimanje zemlje, mjesecima nije mogla postići dogovor sa vlasnicima. Kada je i to riješeno, prema najavama, Vlada Federacije BiH je osigurala oko 16 miliona maraka za ovu trasu, dugu oko pet kilometara.

Iz Službe za komunalne poslove Općine Tuzla najavljuju da bi radovi trebali početi za mjesec dana.

Sanacija i adaptacija stadiona ˝Jedinstvo˝

Tako piše na izvođačkoj tabli, sanacija i adaptacija stadiona "Jedinstvo".

Šta se tačno sanira i adaptira nismo u prilici da precizno kažemo jer takvih podataka nema ni na tabli, a koliko znamo ni projekat nije nigdje objavljen.

Iz škrtog odgovora jednog od radnika možemo zaključiti da će na tribine biti postavljena sjedišta i da će teren biti uređen kao košarkaški, sa novom podlogom.

Posljednjih godina stadion se ne koristi toliko za sport koliko za neka druga dešavanja. Nadajmo se da će nakon adaptacije biti bolje iskorištena njegova višestruka namjena i odlična lokacija.

A.M.

@kiselina - novi poslovni objekat na Sickom.

poslovni objekat je u pitanju

Uprkos recesiji Tuzla predstavlja najveće gradilište u BiH

Intenzitet gradnje stambenih i poslovnih objekata u općini Tuzla bolji je nego u drugim općinama u našoj državi. Zbog smanjenog broja investicija smanjena je i gradnja, ali uprkos svim faktorima, Tuzla predstavja veliko gradilište na prostoru BiH.

Prema pokazateljima Agencije za statistiku BiH u prvih šest mjeseci ove godine u BiH završena je izgradnja oko 230novih stanova što je za 13 posto više nego u prvih šest mjeseci 2011. godine. Ukupna površina završenih stanova u BiH je, također, povećana u odnosu na isti period ranijih godina. Kada je u pitanju općina Tuzla intenzitet gradnje je u porastu i predstavlja jednu od rijetkih općina koja u pogledu gradnje relativno brzo napreduje

''Ono što mogu reći jeste da je u Tuzli intenzitet gradnje bolji od stanja u državi. Objektivno ima objekata koji se grade i to vrlo su značajni po svojoj veličini i obimu'', rekao je Slavko Stjepić, šef Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Stjepić posebno ističe veliki objekat preko puta zgrade Općine Tuzla koji će se graditi još naredne tri godine, a koji čini oko 60 hiljada kvadratnih metara novoizgrađenog prostora. Pored toga, preko puta JU Mješovita srednja Hemijska škola u Tuzli završena je i druga faza objekta koji je otvoren danas. U planu je izgradnja stambenog objekta u naselju Stupine.

''Na Stupinama imamo u planu, odnosno Općina je već završila svoj dio posla, raspisala je tender i odabrala najpovoljnijeg kupca zemljišta. Gradiće se također objekat od oko 30 hiljada kvadratnih metara.''

U zapadnom dijelu Tuzle, tačnije oko petlje Šićki Brod grade se objekti poslovnog i proizvodnog karaktera. Zbog ekonomske krize dinamika završetka objekata je usporena u odnosu na intenzitet gradnje u zemljama u regionu i drugim evropskim zemljama. To se drastično može uočiti u smanjenom broju investicija. Slavko Stjepić je dodao da se svake godine otvaraju nova gradilišta i da gradnja objektivno nije stala, ali da posebno izdvaja 2006. i 2007. godinu kada je brzina gradnje bila najveća.

Deling Tuzla gradi sopstvenu solarnu elektranu

Povodom započetog projekta izgradnje fotonaponske elektrane na krovovima svojih proizvodnih objekata, ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona Željko Knežiček danas je kompaniji Deling d.o.o. iz Tuzle uručio Potvrdu o pokretanju procedure dodjele koncesije na korištenje sunčeve energije.

Fotonaponski moduli ukupne snage 149 kWp, biti će montirani na krovovima postojećih objekata u vlasništvu Delinga, a proizvedena električna energija će prije svega biti korištena za proizvodne potrebe ove kompanije, dok će preostali dio biti usmjeren u elektroenergetski sistem Federacije Bosne i Hercegovine.

Deling, inače renomirana kompanija koja se bavi projektovanjem i proizvodnjom srednje naponskih i nisko naponskih postrojenja i razvodne opreme, kao i montažom jake i slabe struje na industrijskim i javnim objektima i elektroenergetskim postrojenjima, je koncesiju za korištenje sunčeve energije tražio na 25 godina.

U ime Delinga potvrdu je danas primio Enis Nišić, tehnički direktor ove kompanije, koji je za Tuzlanski.ba izjavio kako je d.o.o. Deling druga kompanija iz Tuzlanskog kantona koja se odlučila na ovaj korak. U Delingu se nadaju da bi sa proizvodnjom solarne energije mogli započeti u narednih mjesec dana, takođe su istakli da su imali malih poteškoća oko zakonske regulative, ali i da su naišli na veliko razumjevanje kod kantonalnih vlasti.

Ovo je jedan zaista svijetao primjer kompanije Deling d.o.o. Iskreno se nadamo, da će se ova ideja razviti u punom kapacitetu i da će poslužiti kao primjer i mnogim drugim kompanijama.

"Pokretanje ovih aktivnosti još jednom potvrđuje stratešku orijentiranost Vlade Tuzlanskog kantona ka povećanju stepena energetske učinkovitosti Tuzlanskog kantona i korištenja obnovljivih izvora energije", kazao je ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona Željko Knežiček.

Održan Kolegij općinskog načelnika
Planira se proširenje dionice Skver - Dom zdravlja

- Niko nas neće zaustaviti da život građana učinimo boljim, da Tuzla postane najveći magnet za turiste i investitore, kazao je danas načelnik Imamović najavljujući niz novih projekata koji se tiču razvoja Tuzle.

Na danas održanom Kolegiju općinskog načelnika, od strane direktora javnih preduzeća podneseni su izvješaju o radu JP RPC Tuzla – Inkubator „Lipnica“ doo Tuzla, JKP „Komemorativni centar“ doo Tuzla i JKP „Pannonica“ doo Tuzla.

Načelnik je pohvalio sva tri izvještaja, preduzeća su poslovala pozitivno, imaju planove i za proširenje kapaciteta i širenje poslovnih mreža.

U Inkubatoru Lipnica smješteno je 30 preduzeća sa 265 zaposlenih osoba, ne računajući uprave preduzeća. Kapaciteti su popunjeni do 95%. Inkubator Lipnica je jedan od primjera kako se od devastiranog terena može izgraditi najbolja poslovna zona u Bosni i Hercegovini, istaknuto je danas. Već se radi na pregovorima sa Vladom FBiH da se dobiju i napušteni rudnici za širenje kapaciteta.

Kada je u pitanju Komemorativni cenatar, direktor je istakao da i pored velike konkurencije uspijevaju da posluju pozitivno, a prošle godine su zaposlili još osam osoba. Cilj je izgradnja gradskog groblja kao i Zavoda za sudsku medicinu.

Jedno od preduzeća koje opravdava uložena sredstva je i Pannonika koja već duže posluje pozitivno, bez oslanjanja na općinski budžet. Rekordne posjete su razlog zašto se gradi treće jezero. Prema riječima direktora Maida Porobića, Panonika, a i Tuzla, postali su redovna destinacija za mnoge ekskurzije pa su tako imali jučer posjetu učenika iz Osijeka i Bužima. Zaposleno je 21 lice za stalno, 10 povremeno, a u sezoni bude 99 osoba. Cijeli kompleks je daleko iznad nivoa turističke „plave zastave“ što dovoljno govori o kvaliteti pruženih usluga.

Prema riječima načelnika Imamovića, baš Panonska jezera su i privukla investitora koji je uložio milione u izgradnju Melain centra, na kojem je trenutno zaposleno 400 radnika, a po završetku Centra tu će dobiti posao ljudi raznih zanimanja.

Načelnik je danas jednim zaključkom zadužio saradnike da se ispitaju lokacije u blizini jezera za pravljenje malih hotela.

Utvrđena je i proslijeđena u dalju proceduru i tačka koja je obilovala nizom zanimljivih informacija, radi se o prednacrtu izmjene Regulacionog plana prostorne cjeline Hendek – Pazar.

Dionica od Skvera do Doma zdravlja će se proširiti sa sjeverne strane, radi se rekonstrukcija Ulica Hendek i Franjevačka. Planira se zadržati 36 postojećih objekata, kolektivnih stambenih, tgovine, zgrada nekadašnjeg kina Mladost, školski objekti i katolička crkva, a ostalo će se rušiti. Uz rekonstrukciju postojećih planirana je i izgradnja novih objekata, biciklističkih i pješačkih staza, uređenje zelenih i drugih površima. Planira se izgradnje koja bi trebala taj dio grada da organizuje u jednu pravu gradsku jezgru sa nizom zanimljivih sadržaja.

S.M.

Hendek otvoren za saobraćaj

Nije tema ali bi bilo zanimljivo da neko ko to zna napiše kako je ulica Hendek dobila to ime. A tema je, i razlog za slikanje, završena rekonstrukcija ove ulice, asfalt je položen, Hendek je ponovo otvoren za saobraćaj.

Da podsjetimo, radove na rehabilitaciji Hendeka obavilo je preduzeće "Arapovac putevi" iz Čelića. Vrijednost posla je oko 100.000 KM, a finansijeri su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Općina Tuzla.

A.M.