Objekti zdravstvene zaštite
02 Nov 2016 19:35 #5832
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Dijagnostika i liječenje na jednom mjestu - Do kraja 2016. Banja Slatina dobija šest novih objekata
Izgradnja novog dijagnostičko-terpijskog kompleksa u Slatini vrijednog 18 mil KM biće gotova u roku, odnosno do kraja 2016. Kompleks, ukupne površine 7.059 m2, obuhvataće 6 novih objekata od kojih su četiri smještajna, jedan terapijski i objekat namijenjen za ishranu pacijenata.
Ovom investicijom značajno će se povećati smještajni kapaciteti Zavoda Dr Miroslav Zotović, ali će se stvoriti i mogućnosti za nove usluge, kao što su promocija i unapređenje zdravlja, kardio-respiratorna rehabilitacija i zdravstveni turizam. Takođe, ovo će rezultirati i zapošljavanjem još 50 radnika.
- Smještajni kapaciteti Zavoda na lokaciji u Slatini biće prošireni za 224 nova kreveta čime će biti smanjene liste čekanja i moći ćemo da prihvatimo veći broj pacijenata iz svih krajeva Republike Srpske, BiH, kao i regiona – kaže za eKapiju direktor Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović, Goran Talić.
Kvalitet rada i rezultati koje postižu hirurški i rehabilitacioni timovi Zavoda Dr Miroslav Zotović već su prepoznati u BiH i regionu. Proširenjem kapaciteta, osim mogućnosti prijema većeg broja pacijenata, dodatno će unaprijediti uslove rada hirurškim i rehabilitacionim timovima.
- Očekujemo, svakako, bolje rezultate i još veći broj zadovoljnih pacijenata. Izgradnju novih kapaciteta prati i edukacija doktora, ali i ostalih članova tima. Za nekoliko godina Zavod će dobiti nove reumatologe, interniste, kao i neurologa koji će omogućiti sveobuhvatan "one-stop shop" pristup dijagnostici i liječenju koji njeguje Zavod – ističe Talić.
Usluge Zavoda
Na Odjeljenju 5 Zavoda Dr Miroslav Zotović smještenom u Slatini trenutno se rehabilituju pacijenti sa svim oblicima reumatizma, pacijenti sa posttraumatskim stanjima i sportskim povredama, zatim pacijenti koji su imali operativne zahvate, kao i oni sa neurološkim stanjima i oboljenjima.
- Pacijentima su na raspolaganju dijagnostičke i terapijske usluge kao što su pregledi interniste i ortopeda, RTG dijagnostika, ultrazvučni pregledi krvnih sudova, unutrašnjih organa, zglobova i mekih tkiva, mjerenje gustine koštane mase (DEXA), EMNG ispitivanja, usluge biohemijskog i hematološkog laboratorija i drugo – ističe Talić.
Talić dodaje da je u Slatini smješten i dijagnostički aparat za izokinetičko testiranje BIODEX 4 koji se koristi za objektivo ispitivanje jačine mišića ruku i nogu i ciljano jačanje muskulature neophodne za stabilnost zglobova.
- Proširenjem kapaciteta stvoriće se uslovi za usluge usmjerene ka prevenciji i očuvanju zdravlja građana. Tome u prilog ide i odluka Vlade RS kojom se šumski kompleks u neposrednoj blizini Banje Slatine proglašava zaštićnim područjem pod nazivom Park-šuma Slatina. Ovo će omogućiti da se, osim već prepoznatljivog korišćenja ljekovite termo-mineralne vode i prirodnog blata, peloida, i slatinska šuma iskoristi kao prirodni resurs za dobrobit pacijenta Zavoda, ali i svih građana, posebno ljubitelja prirode i rekreativaca – kaže naš sagovornik.
Nastavak unapređenja kvaliteta usluga
Talić smatra da će Zavod uspjeti da zadovolji potrebe pacijenata iz svih krajeva Republike Srpske, posebno iz istočnog i južnog dijela koji su ili operativno liječeni na Ortopedskoj hirurgiji, kao i onih koji su na rehabilitaciju upućeni nakon operativnog ili neoperativnog liječenja u drugim bolnicama. Ali, dodaje, očekuju i pacijente iz cijele BiH kao i regiona koji su prepoznali kvalitet Zavoda Dr Miroslav Zotović.
- Zavod je u godini koja je iza nas značajno intenzivirao aktivnosti usmjerene ka održavanju postojećeg i unaprjeđenju kvalititeta zdravstvenih usluga iz oblasti fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedije i baromedicine. Nadamo se da ćemo nastaviti trend unapređenja kvaliteta usluga, a to radimo kroz edukacije zaposlenih, praćenje trendova moderne medicine i korišćenje prirodnih faktora, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta života naših pacijenata i njihovih porodica – zaključuje Talić.
www.ekapija.com/website/bih/page/1587277...A1est-novih-objekata
Izgradnja novog dijagnostičko-terpijskog kompleksa u Slatini vrijednog 18 mil KM biće gotova u roku, odnosno do kraja 2016. Kompleks, ukupne površine 7.059 m2, obuhvataće 6 novih objekata od kojih su četiri smještajna, jedan terapijski i objekat namijenjen za ishranu pacijenata.
Ovom investicijom značajno će se povećati smještajni kapaciteti Zavoda Dr Miroslav Zotović, ali će se stvoriti i mogućnosti za nove usluge, kao što su promocija i unapređenje zdravlja, kardio-respiratorna rehabilitacija i zdravstveni turizam. Takođe, ovo će rezultirati i zapošljavanjem još 50 radnika.
- Smještajni kapaciteti Zavoda na lokaciji u Slatini biće prošireni za 224 nova kreveta čime će biti smanjene liste čekanja i moći ćemo da prihvatimo veći broj pacijenata iz svih krajeva Republike Srpske, BiH, kao i regiona – kaže za eKapiju direktor Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović, Goran Talić.
Kvalitet rada i rezultati koje postižu hirurški i rehabilitacioni timovi Zavoda Dr Miroslav Zotović već su prepoznati u BiH i regionu. Proširenjem kapaciteta, osim mogućnosti prijema većeg broja pacijenata, dodatno će unaprijediti uslove rada hirurškim i rehabilitacionim timovima.
- Očekujemo, svakako, bolje rezultate i još veći broj zadovoljnih pacijenata. Izgradnju novih kapaciteta prati i edukacija doktora, ali i ostalih članova tima. Za nekoliko godina Zavod će dobiti nove reumatologe, interniste, kao i neurologa koji će omogućiti sveobuhvatan "one-stop shop" pristup dijagnostici i liječenju koji njeguje Zavod – ističe Talić.
Usluge Zavoda
Na Odjeljenju 5 Zavoda Dr Miroslav Zotović smještenom u Slatini trenutno se rehabilituju pacijenti sa svim oblicima reumatizma, pacijenti sa posttraumatskim stanjima i sportskim povredama, zatim pacijenti koji su imali operativne zahvate, kao i oni sa neurološkim stanjima i oboljenjima.
- Pacijentima su na raspolaganju dijagnostičke i terapijske usluge kao što su pregledi interniste i ortopeda, RTG dijagnostika, ultrazvučni pregledi krvnih sudova, unutrašnjih organa, zglobova i mekih tkiva, mjerenje gustine koštane mase (DEXA), EMNG ispitivanja, usluge biohemijskog i hematološkog laboratorija i drugo – ističe Talić.
Talić dodaje da je u Slatini smješten i dijagnostički aparat za izokinetičko testiranje BIODEX 4 koji se koristi za objektivo ispitivanje jačine mišića ruku i nogu i ciljano jačanje muskulature neophodne za stabilnost zglobova.
- Proširenjem kapaciteta stvoriće se uslovi za usluge usmjerene ka prevenciji i očuvanju zdravlja građana. Tome u prilog ide i odluka Vlade RS kojom se šumski kompleks u neposrednoj blizini Banje Slatine proglašava zaštićnim područjem pod nazivom Park-šuma Slatina. Ovo će omogućiti da se, osim već prepoznatljivog korišćenja ljekovite termo-mineralne vode i prirodnog blata, peloida, i slatinska šuma iskoristi kao prirodni resurs za dobrobit pacijenta Zavoda, ali i svih građana, posebno ljubitelja prirode i rekreativaca – kaže naš sagovornik.
Nastavak unapređenja kvaliteta usluga
Talić smatra da će Zavod uspjeti da zadovolji potrebe pacijenata iz svih krajeva Republike Srpske, posebno iz istočnog i južnog dijela koji su ili operativno liječeni na Ortopedskoj hirurgiji, kao i onih koji su na rehabilitaciju upućeni nakon operativnog ili neoperativnog liječenja u drugim bolnicama. Ali, dodaje, očekuju i pacijente iz cijele BiH kao i regiona koji su prepoznali kvalitet Zavoda Dr Miroslav Zotović.
- Zavod je u godini koja je iza nas značajno intenzivirao aktivnosti usmjerene ka održavanju postojećeg i unaprjeđenju kvalititeta zdravstvenih usluga iz oblasti fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedije i baromedicine. Nadamo se da ćemo nastaviti trend unapređenja kvaliteta usluga, a to radimo kroz edukacije zaposlenih, praćenje trendova moderne medicine i korišćenje prirodnih faktora, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta života naših pacijenata i njihovih porodica – zaključuje Talić.
www.ekapija.com/website/bih/page/1587277...A1est-novih-objekata
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
05 Dec 2016 12:02 - 05 Dec 2016 12:03 #5905
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Bihaćka bolnica u vatri požara, nebrige i dugova
U noći između jula i augusta 2013. godine u glavnoj zgradi Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću izbio je požar, koji je gotovo uništio ovu najveću zdravstvenu ustanovu u Bosanskoj krajini. Nakon požara, čiji uzrok nije utvrđen ni nakon više od tri godine, donacije i pomoć za obnovu bolnice stizale su sa svih strana - iz cijele Bosne i Hercegovine i nekoliko evropskih zemalja.
Na stotine hiljada eura uložile su državne, federalne i međunarodne institucije, privatne kompanije i građani, koji su nesebično priskočili u pomoć kako bi bolnica što prije bila obnovljena i počela raditi u punom kapacitetu i pružati usluge za više od 300.000 stanovnika sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine.
No, pacijenti iz Bosanske krajine i danas za iole kompliciraniji operativni zahvat i dalje moraju putovati u zdravstvene institucije u Sarajevo, Tuzlu, Banju Luku, čak i u susjednu Hrvatsku. Jer, Kantonalna bolnica još radi s manje od polovine kapaciteta.
Samo dvije operacione sale
Požar, koji je krenuo iz potkrovlja glavne bolničke zgrade, zahvatio je najznačajnije odjele: operacione sale, laboratorije, Radiologiju, Dječiju hirurgiju, Dijagnostiku, Hirurgiju... Tek je četrdesetak posto kapaciteta ostalo u funkciji. Umjesto četiri operacione sale, trenutno su u funkciji dvije, i to smještene na Odjelu neurologije, koje su na funkcionalnom minimumu.
"Štete su tada procijenjene na milion eura, a odmah nakon požara, raznim kanalima se krenulo u prikupljanje sredstava za obnovu bolnice. Obnovljeno je i renovirano mnogo toga, ali još uvijek smo daleko od rada bolnice u punom kapacitetu. Mnogi su nakon požara obećali podršku, ali je na tome i ostalo. Istina, mnogi su pomogli. Dobili smo oko milion eura, mnogo opreme, ali neshvatljivo je da bolnica tri i po godine nakon požara još nije obnovljena i nije u punom kapacitetu", kaže direktor bolnice Smail Dervišević.
"Ovo je najveća 'firma' u Unsko-sanskom kantonu, s blizu 1.000 uposlenih, i pruža usluge za najmanje 300.000 stanovnika. Ilustracija ovome je dovoljna u činjenici da godišnje više od 20.000 osoba liječimo u bolnici, oko 200.000 ljudi se konzilijarno pregleda te uradimo više od 1,5 miliona laboratorijskih i dijagnostičkih usluga. Funkcioniramo najviše zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih...", dodaje Dervišević.
"Do sada je u obnovu i sanaciju uloženo oko 1,5 miliona eura. Šteta je procijenjena na ono što je uništio požar, međutim, mi smo imali mnogo više štete od vode prilikom gašenja požara, pa dugo nismo mogli ulaziti u zgradu zbog istrage..."
Milioni eura za transport
Dervišević podsjeća kako je Bosanska krajina geografski značajno udaljena od ostalih bh. centara, samim tim i kliničkih centara, tako da, ako ni zbog čeg drugog, onda iz tog razloga zaslužuju da imaju bolnicu u kojoj će moći pružiti adekvatne usluge građanima, a ne čekati da neko putuje stotinama kilometara zbog nemogućnosti pružanja adekvatne zdravstvene usluge u Bihaću.
Almin Handanagić, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, kaže kako se liječenje u drugim kliničkim centrima (Tuzla, Sarajevo, Banja Luka) plaća se po vrlo visokim cijenama.
"Primjerice, samo u ovoj godini utrošeno je blizu pet miliona eura u te namjene, od čega samo za prevoz pacijenata plaćamo više od 1,5 miliona eura. A, zbog okvira kojeg je nametnula 'politika', plaća se praktično svaka usluga", rekao je on.
"Sve je više problema s pacijentima koji imaju potrebu za transplantacijom te težim oblicima bolesti, za čije liječenje su potrebna dodatna sredstva, odnosno federalnog Fonda solidarnosti, u koji mi godišnje uplaćujemo između četiri i pet miliona eura, a u ovoj smo godini na listi za liječenje dobili samo jednog pacijenta. Problem usložnjava i podatak da ovdašnje zdravstvene ustanove teško mogu naplatiti zdravstvene usluge koje pružaju osiguranicima koji su to pravo ostvarili u inozemstvu, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, a ta dugovanja dostižu do pet miliona eura", rekao je Handanagić.
Zašto kasni obnova?
Aktuelno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do sada nije imalo mnogo razumijevanja na pozive za pomoć u projektu obnove bolnice. U svom odgovor, na inicijativu za podršku projektu obnove, koji je podrazumijevao garancije za dobijanje investicija, konstatiralo je da, "shodno odredbama zakona, [entitet] Federacija Bosne i Hercegovine i USK trebaju osigurati sredstva za investicijsko ulaganje radi sanacije bolnice".
Odobrili su pomoć od 50.000 eura, a nije pojašnjeno kako je upravo Vijeće ministara prihvatilo inicijativu Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine o zaključenju sporazuma o kreditu između Bosne i Hercegovine i Saudijskog fonda za fnansiranje projekta "Modernizacija zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona".
Tačan iznos koji je u protekle tri i po godine u novcu i opremi pristigao u Kantonalnu bolnicu niko ne zna. Kao ni odgovor zašto ovoliko kasni obnova.
Nezadovoljstvo sporošću u obnovi bolnice izrazili su i u Skupštini i Vladi USK-a pokretanjem dodatnih, odnosno ubrzanjem aktivnosti na obnovi. Skupština USK-a je u septembru namjenski dodijelila bolnici pola miliona eura od dobiti Unsko-sanskih šuma za obnovu operacionih sala. U bolnici naglašavaju da su dobijanjem ovih sredstava osigurali uvjete da brzo krenu u aktivnosti, ali tek sljedeće godine moći će operacione sale staviti u funkciju.
Obaveze šest miliona eura
"Obnova bolnice i njen razvoj prioriteti su u svim našim aktivnostima, ali i cijelog zdravstvenog sistema. Strašno je da operacione sale nisu obnovljene, a to je srce bolnice, i to centralne zdravstvene ustanove za cijeli ovaj dio Bosne i Hercegovine. Zato se više ne smije odlagati nijedan od projekata koji vodi obnovi", kaže premijer USK-a Husein Rošić.
Prema njegovim riječima, od požara do danas za obnovu bolnice utrošen je "ogroman novac". Trenutno su bolnica i cijelo zdravstvo na ovom području opterećeni dugovima - obaveze bolnice trenutno su veće od šest miliona eura.
Prošle su gotovo tri i po godine, ali javnosti i upravi bolnice još nije prezentiran nijedan zvaničan rezultat istrage o uzrocima požara. Teško stanje u kojem se ova ustanova nalazi je posljedica i požara, ali je očito da ni politizacije "ne manjka". Jedno je sigurno - najveće žrtve su zdravstvo i građani Bosanske krajine.
Izvor: Mirza Sadiković/Al Jazeera
U noći između jula i augusta 2013. godine u glavnoj zgradi Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću izbio je požar, koji je gotovo uništio ovu najveću zdravstvenu ustanovu u Bosanskoj krajini. Nakon požara, čiji uzrok nije utvrđen ni nakon više od tri godine, donacije i pomoć za obnovu bolnice stizale su sa svih strana - iz cijele Bosne i Hercegovine i nekoliko evropskih zemalja.
Na stotine hiljada eura uložile su državne, federalne i međunarodne institucije, privatne kompanije i građani, koji su nesebično priskočili u pomoć kako bi bolnica što prije bila obnovljena i počela raditi u punom kapacitetu i pružati usluge za više od 300.000 stanovnika sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine.
No, pacijenti iz Bosanske krajine i danas za iole kompliciraniji operativni zahvat i dalje moraju putovati u zdravstvene institucije u Sarajevo, Tuzlu, Banju Luku, čak i u susjednu Hrvatsku. Jer, Kantonalna bolnica još radi s manje od polovine kapaciteta.
Samo dvije operacione sale
Požar, koji je krenuo iz potkrovlja glavne bolničke zgrade, zahvatio je najznačajnije odjele: operacione sale, laboratorije, Radiologiju, Dječiju hirurgiju, Dijagnostiku, Hirurgiju... Tek je četrdesetak posto kapaciteta ostalo u funkciji. Umjesto četiri operacione sale, trenutno su u funkciji dvije, i to smještene na Odjelu neurologije, koje su na funkcionalnom minimumu.
"Štete su tada procijenjene na milion eura, a odmah nakon požara, raznim kanalima se krenulo u prikupljanje sredstava za obnovu bolnice. Obnovljeno je i renovirano mnogo toga, ali još uvijek smo daleko od rada bolnice u punom kapacitetu. Mnogi su nakon požara obećali podršku, ali je na tome i ostalo. Istina, mnogi su pomogli. Dobili smo oko milion eura, mnogo opreme, ali neshvatljivo je da bolnica tri i po godine nakon požara još nije obnovljena i nije u punom kapacitetu", kaže direktor bolnice Smail Dervišević.
"Ovo je najveća 'firma' u Unsko-sanskom kantonu, s blizu 1.000 uposlenih, i pruža usluge za najmanje 300.000 stanovnika. Ilustracija ovome je dovoljna u činjenici da godišnje više od 20.000 osoba liječimo u bolnici, oko 200.000 ljudi se konzilijarno pregleda te uradimo više od 1,5 miliona laboratorijskih i dijagnostičkih usluga. Funkcioniramo najviše zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih...", dodaje Dervišević.
"Do sada je u obnovu i sanaciju uloženo oko 1,5 miliona eura. Šteta je procijenjena na ono što je uništio požar, međutim, mi smo imali mnogo više štete od vode prilikom gašenja požara, pa dugo nismo mogli ulaziti u zgradu zbog istrage..."
Milioni eura za transport
Dervišević podsjeća kako je Bosanska krajina geografski značajno udaljena od ostalih bh. centara, samim tim i kliničkih centara, tako da, ako ni zbog čeg drugog, onda iz tog razloga zaslužuju da imaju bolnicu u kojoj će moći pružiti adekvatne usluge građanima, a ne čekati da neko putuje stotinama kilometara zbog nemogućnosti pružanja adekvatne zdravstvene usluge u Bihaću.
Almin Handanagić, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, kaže kako se liječenje u drugim kliničkim centrima (Tuzla, Sarajevo, Banja Luka) plaća se po vrlo visokim cijenama.
"Primjerice, samo u ovoj godini utrošeno je blizu pet miliona eura u te namjene, od čega samo za prevoz pacijenata plaćamo više od 1,5 miliona eura. A, zbog okvira kojeg je nametnula 'politika', plaća se praktično svaka usluga", rekao je on.
"Sve je više problema s pacijentima koji imaju potrebu za transplantacijom te težim oblicima bolesti, za čije liječenje su potrebna dodatna sredstva, odnosno federalnog Fonda solidarnosti, u koji mi godišnje uplaćujemo između četiri i pet miliona eura, a u ovoj smo godini na listi za liječenje dobili samo jednog pacijenta. Problem usložnjava i podatak da ovdašnje zdravstvene ustanove teško mogu naplatiti zdravstvene usluge koje pružaju osiguranicima koji su to pravo ostvarili u inozemstvu, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, a ta dugovanja dostižu do pet miliona eura", rekao je Handanagić.
Zašto kasni obnova?
Aktuelno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do sada nije imalo mnogo razumijevanja na pozive za pomoć u projektu obnove bolnice. U svom odgovor, na inicijativu za podršku projektu obnove, koji je podrazumijevao garancije za dobijanje investicija, konstatiralo je da, "shodno odredbama zakona, [entitet] Federacija Bosne i Hercegovine i USK trebaju osigurati sredstva za investicijsko ulaganje radi sanacije bolnice".
Odobrili su pomoć od 50.000 eura, a nije pojašnjeno kako je upravo Vijeće ministara prihvatilo inicijativu Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine o zaključenju sporazuma o kreditu između Bosne i Hercegovine i Saudijskog fonda za fnansiranje projekta "Modernizacija zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona".
Tačan iznos koji je u protekle tri i po godine u novcu i opremi pristigao u Kantonalnu bolnicu niko ne zna. Kao ni odgovor zašto ovoliko kasni obnova.
Nezadovoljstvo sporošću u obnovi bolnice izrazili su i u Skupštini i Vladi USK-a pokretanjem dodatnih, odnosno ubrzanjem aktivnosti na obnovi. Skupština USK-a je u septembru namjenski dodijelila bolnici pola miliona eura od dobiti Unsko-sanskih šuma za obnovu operacionih sala. U bolnici naglašavaju da su dobijanjem ovih sredstava osigurali uvjete da brzo krenu u aktivnosti, ali tek sljedeće godine moći će operacione sale staviti u funkciju.
Obaveze šest miliona eura
"Obnova bolnice i njen razvoj prioriteti su u svim našim aktivnostima, ali i cijelog zdravstvenog sistema. Strašno je da operacione sale nisu obnovljene, a to je srce bolnice, i to centralne zdravstvene ustanove za cijeli ovaj dio Bosne i Hercegovine. Zato se više ne smije odlagati nijedan od projekata koji vodi obnovi", kaže premijer USK-a Husein Rošić.
Prema njegovim riječima, od požara do danas za obnovu bolnice utrošen je "ogroman novac". Trenutno su bolnica i cijelo zdravstvo na ovom području opterećeni dugovima - obaveze bolnice trenutno su veće od šest miliona eura.
Prošle su gotovo tri i po godine, ali javnosti i upravi bolnice još nije prezentiran nijedan zvaničan rezultat istrage o uzrocima požara. Teško stanje u kojem se ova ustanova nalazi je posljedica i požara, ali je očito da ni politizacije "ne manjka". Jedno je sigurno - najveće žrtve su zdravstvo i građani Bosanske krajine.
Izvor: Mirza Sadiković/Al Jazeera
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
11 Avg 2017 14:01 #6500
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Bolnica Kasindo: Do kraja novembra novi krov i fasada
Nakon što je prije mjesec položen kamen temeljac za gradnju nove bolnice Kasindo u Istočnom Sarajevu, radovi su nastavljeni punom parom. Otvoreno je veliko gradilišite, a radnicima ne smetaju ni velike vrućine.
Kako nam je rekao Davorin Turajlić, šef gradilišta "Marković investa", koji su izvođači, radove izvode planiranom dinamikom. Već je izlivena prva temeljna ploča i u toku je izlijevanje druge temeljne ploče.
"Pripremamo izlijevanje temeljnih greda i ploče na koti nula. Nakon toga, počet ćemo s izlijevanjem betonskih zidova i konstruktivnih elemenata. Do kraja novembra planiramo da zatvorimo objekt postavimo stolariju i dio fasade i da pokrijemo objekt betonskom pločom. U toku zime, unutar objekta završavat ćemo zanatske radove, postavljati instalacije i malterisati unutrašnjost", rekao je Turajlić.
U menadžmentu bolnice ne kriju zadovoljsto radovima koji se trenutno odvijaju, jer bi građani napokon trebali dobiti bolju zdravstvenu zaštitu.
Kako je rekao portparol bolnice Dalibor Bošković, dok se čeka gradnja nove bolnice, završit će se, opremanje Polikliničkog bloka.
"Poliklinički blok završen je prošle godine i sastavni je dio nove bolnice, koji treba biti opremljen do novembra. Sve ambulante bit će smještene u novom bloku i pacijenti neće morati hodati od jedne do druge ambulante. Na jednom mjestu imat će usluge magnetne rezonance, ultrazvuka, RTG-a...", istaknuo je Boković.
Avaz.ba
Nakon što je prije mjesec položen kamen temeljac za gradnju nove bolnice Kasindo u Istočnom Sarajevu, radovi su nastavljeni punom parom. Otvoreno je veliko gradilišite, a radnicima ne smetaju ni velike vrućine.
Kako nam je rekao Davorin Turajlić, šef gradilišta "Marković investa", koji su izvođači, radove izvode planiranom dinamikom. Već je izlivena prva temeljna ploča i u toku je izlijevanje druge temeljne ploče.
"Pripremamo izlijevanje temeljnih greda i ploče na koti nula. Nakon toga, počet ćemo s izlijevanjem betonskih zidova i konstruktivnih elemenata. Do kraja novembra planiramo da zatvorimo objekt postavimo stolariju i dio fasade i da pokrijemo objekt betonskom pločom. U toku zime, unutar objekta završavat ćemo zanatske radove, postavljati instalacije i malterisati unutrašnjost", rekao je Turajlić.
U menadžmentu bolnice ne kriju zadovoljsto radovima koji se trenutno odvijaju, jer bi građani napokon trebali dobiti bolju zdravstvenu zaštitu.
Kako je rekao portparol bolnice Dalibor Bošković, dok se čeka gradnja nove bolnice, završit će se, opremanje Polikliničkog bloka.
"Poliklinički blok završen je prošle godine i sastavni je dio nove bolnice, koji treba biti opremljen do novembra. Sve ambulante bit će smještene u novom bloku i pacijenti neće morati hodati od jedne do druge ambulante. Na jednom mjestu imat će usluge magnetne rezonance, ultrazvuka, RTG-a...", istaknuo je Boković.
Avaz.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.097 seconds