Sarajevo | Construction News

By BNX

By BNX

By BNX

By BNX











Sokolovic Kolonija









Others

Općina Novo Sarajevo izdvojila 20.000 KM za sanaciju vrtića Kekec

Nakon pisanja portala Klix.ba o zastrašujućim uslovima u kojima boravi 130 mališana u vrtiću Kekec u Sarajevu, danas je održan sastanak na kojem je Općina Novo Sarajevo obećala 20.000 KM za sanaciju objekta, dok bi dodatnih 60.000 KM trebala izdvojiti Vlada Kantona Sarajevo u narednim danima.

Podsjetimo, portal Klix.ba je prošle sedmice ukazao na problem u vezi s neuslovnim prostorijama vrtića Kekec, u kojem se, usljed obilnih padavina, voda počela slijevati niz zidove i počeli su otpadati dijelovi plafona.

JU Djeca Sarajeva, u čijoj nadležnosti je pomenuti vrtić, se obraćala Općini Novo Sarajevu i Ministarstvu obrazovanja KS za sanaciju štete, međutim novca nije bilo.

Zbog alaramantnog stanja u kojem je vrtić Kekec u ulici Ferde Hauptmana, danas je u prostorijama Općine Novo Sarajevo održan sastanak na kojem su pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje KS Abid Fejzić, načelnik Općine Nedžad Koldžo i direktorica JU Djeca Sarajeva Mirjana Jovanović-Halilović razgovarali o mogućnostima saniranja prostorija vrtića i omogućavanja normalnog i sigurnog boravka za djecu.

Fejzić je kazao kako su finansijska sredstva u Budžetu KS za ovu oblast obrazovanja dosta manja u odnosu na prethodnu godinu, ali da je razgovarao sa premijerom KS Fikretom Musićem o eventualnoj mogućnosti da se preraspodjelom sredstava osiguraju potrebna sredstva barem za sanaciju oštećenih dijelova objekta vrtića Kekec.

Koldžo je predložio da u roku od dva dana na narednoj sjednici Vlade KS resorni ministar izađe sa prijedlogom da Vlada KS izdvoji potrebna sredstva iz budžetskih rezervi u iznosu od 60.000 KM za sanaciju objekta obdaništa, a Općina Novo Sarajevo je spremna učestvovati sufinansiranjem u iznosu od 20. 000 KM.

Klix

Ništa nije sporno u stećku sa simbolima oba naroda

Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo zaslužuje da ima svoj spomenik u glavnom gradu BiH jer su njegovi članovi aktivno učestvovali u odbrani, smatra Marinko Pejić, predsjednik Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo. Članovi Udruge sačinili su idejno rješenje spomenika i uputili ga nadležnima na usvajanje.

- Imamo više od 100 poginulih branitelja i nadam se da ćemo spomenik uskoro dobiti. Inicijativa je potekla još prije dvije godine u Novom Sarajevu, ali je to išlo na koordinaciju udruga i zaključeno je da se napravi zajednički spomenik za sve branitelje, što bi bilo bolje i isplativije. Problemi su se javili kada se umiješala druga naša udruga s prijedlogom da na spomeniku bude grb paradržave Herceg-Bosne. Zbog toga njihov prijedlog nije prihvaćen - rekao nam Pejić.

On smatra da takvo nešto i ne bi bilo primjereno postaviti u gradu te dodaje da su ovakvim postupkom pojedinci željeli dobiti političke poene u Hercegovini.

- Zagovaramo multietnično Sarajevo pa smo predložili da to bude stećak kao simbol svih naroda, ali s oznakama hrvatskog naroda te grbom s ljiljanima jer je u HVO-u bilo i Bošnjaka. Ne insistiramo na nekoj posebnoj lokaciji. Neka nadležni predlože lokaciju, a mišljenja sam da ovaj projekt neće biti sporan - pojasnio je Pejić.

Prema idejnom rješenju izgleda spomenika, na lijevoj strani stećka bio bi tekst o djelovanju HVO-a i imenima poginulih, na desnoj strani grb hrvatskog naroda i grb s ljiljanima, dok bi na bočnim stranama bili stihovi Miroslava Krleže i Maka Dizdara o stećcima.

Šta kažu u Komisiji

Jusuf Lošić, član Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine KS, kazao nam je da nije vidio prijedlog izgleda spomenika pa ga ne može komentirati.

- Lično podržavam sve patriotske snage koje su branile ovaj grad i takvim ljudima treba odati priznanje - rekao nam je Lošić.

I Zaim Backović, koji je, također, član ove komisije, smatra da, ukoliko to obilježje nema nikakve druge konotacije i ukoliko je ono namijenjeno tim ljudima i njihovom postojanju, tu ne bi trebalo ništa biti sporno.

Riječ građana

Taib Seferović: - Ne shvatam zašto do sada nije postavljen spomenik poginulim borcima HVO-a koji su branili naš grad. Ti ljudi su u najtežim danima za Sarajevo formirali odred koji je pomogao Armiji i Civilnoj zaštiti da odbrane od agresore nedužne građane.

Kjazim Bajrić: - Siguran sam da bi taj spomenik do sada bio podignut da se pitaju građani, ali, nažalost, političari su ti koji odlučuju, a očigledno je da njima to ne odgovara. Nadam se da će se pripadnici HVO-a koji su branili Sarajevo u miru izboriti za spomenik.

Edina Šlekta: - Ne slažem se s tim da se podigne spomenik poginulim borcima HVO-a. Zašto? Zato što je moj muž katolik i odmah na početku rata se priključio Armiji RBiH, a ne HVO-u.

Dnevni Avaz

Obezbijeđena sredstva za sanaciju pješačkog mosta i saobraćajnice u ulici Drinska

Načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, direktor Direkcije za puteve KS-a Adem Zolj i Vlado Budmir izvršni direktor željezničke infrastrukture JP "Željeznice" FBiH danas su u Općini Novo Sarajevo potpisali Sporazum o pravima i obavezama u projektu sanacije pasarele, pješačkog mosta iznad pruge i saobraćajnice u ulici Drinska.

Na zahtjev građana koji svakodnevno koriste most, zatim predstavnika i učenika osnovnih škola "Malta" i "Čengić-Vila I", Općina Novo Sarajevo je tokom 2010. finansirala izradu Elaborata postojećeg stanja i izvedbeni projekt sanacije pasarele iznad ulice Drinska, koji je izradio IMK Građevinskog fakulteta Sarajevo, čija projektantska vrijednost za sanaciju pasarele iznosi 220.000 KM.

Nakon godinu dana, zatvorena je finansijska konstrukcija realizacije projekta tako što je Općina Novo Sarajevo izdvojila 105.000, Direkcija za puteve KS 45.000, a JP "Željeznice" FBiH 70.000 KM.


"Ovo i nije problem Općine, ali jeste naših građana, zbog čega smo prije godinu dana obezbijedili jedan dio sredstava za adaptaciju pasarele, a ove godine putem Civilne zaštite Općine Novo Sarajevo i drugi dio sredstava zbog alarmantnog stanja i hitnih mjera koje je potrebno poduzeti", kazao je načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.

Da bi zatvorili finansijsku konstrukciju išli su kako je kazao da to da to da na osnovu sporazuma s Direkcijom za puteve KS-a, s obzirom na to da tu prolazi i kantonalna saobraćajnica ispod pasarele, a i s vlasnikom tog objekta JP "Željeznice" FBiH obezbijede i preostala potrebna sredstva za sanaciju pješačkog mosta.

Naglasio je da se sada može započeti s tenderskom procedurom, da bi do početka nove školske godine ovaj objekt mogao biti obnovljen a djeca s tog područja mogla sigurno koristiti pasarelu.

Nosilac realizacije projekta je Općina Novo Sarajevo, koja će na svoju inicijativu preuzeti obavezu da po završetku realizacije navedenog projekta i održava saniranu pasarelu.

E-Kapija

Nedaleko od Kovača: Pored Abdesthane nikla mahala

U uskoj kotlini Sarajeva, na malom prostoru, nikao je veliki broj džamija kao malo gdje u svijetu. Kao stubovi duhovnog i moralnog života, džamije su bile centri oko kojih su se razvijale mahale. Nazivane su po svojim vakifima, a mahale po džamijama.

Tako je bilo i sa Skender-pašinom mahalom, koja danas nosi naziv Kovači. Skender-paša, kao trostruki sandžak-beg Bosne, krajem 15. i početkom 16. stoljeća bio je i vakif gradnje rukavca Mošćanice, koji je tekao niz mahalu, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Visoki prozori

- Brdoviti ambijent, protkan orijentalnim elementima, inspirisao je i šejha Feruha, koji je došao s Dalekog istoka i 1541. godine izgradio džamiju s vitkom munarom. Tako je nikla i nova mahala tik uz Skender-pašinu. Šejh Feruh napravio je na istoj zemlji i kuću te još jedan objekt, koje je nakon smrti uvakufio.

To je bila abdesthana, zatvoreni prostor u kojem muslimani vrše fizičko, psihičko i duhovno pranje prije obavljanja molitve. Zanimljivo je kako je neobično velika važnost vode kod ovdašnjih stanovnika naposlijetku rezultirala time da i džamija i cijeli sokak budu nazvani Abdesthana - kaže za "Dnevni avaz" Garibija.

Zahvaljujući rukavcu Mošćanice koji je vijugao niz ovu mahalu, čista voda bila je dostupna oko cijele džamije pa su ljudi na njoj uzimali abdest. Da bi održao čistoću te vode, šejh Feruh odlučio je da napravi abdesthanu koja će se napajati sa Mošćanice. Čista protočna voda za sufije, poput šejha Feruha, uvijek je nosila posebno značenje.

Idilična atmosfera i red cijele mahale narušen je krvavim i barbarskim upadom Eugena Savojskog 1697. godine, kada je džamija zapaljena i porušena.

Džamija je izgrađena na jednom platou uz Kovače pa je skrivena, a njeno postojanje prolaznicima otrkriva samo vitka munara. Uz nju je skriven i mezaristan u kome je šejh Feruh ukopan pod jednim od nišana bez oznake.

- Skrovitost džamije i mezara šejha Feruha nije slučajna, to mu priliči kao sufiji, jer oni znanje rado daju, ali samo onome ko ga želi. Unutrašnje dimenzije džamije su 10,3 sa 8,7 metara. Ćerpični zidovi debeli su 80 centimetara s visokim prozorima. Prvobitno je pokrivena šindrom, a kasnije ćeremitom. U unutrašnjosti se nalazi mihrab, ukrašen stalaktitima, nad kojima se nalazi i rozeta, raskošna musandara, lijepa mimbera i ćurs. Drvene sofe ispred džamije nekoć su bile otkrivene, a danas su zatvorene - ističe Garibija.

Postavljen bakar

Eksterijer džamije ukrašen je drvenim elementima zelene boje. U enterijeru je dominirala zelena boja na zidovima i stolariji. Zeleni ukrasi nalazili su se i na munari, koja je za vrijeme austrougarske vlasti nepromišljeno malterisana te je s nje skinuto olovo i postavljen bakar.

Zbog svoje važnosti, džamija Abdesthana pod zaštitom je Nacionalne komisije BiH i upravo se ovih dana jedan njen dio rekonstruira. Pejzažna zelena boja na džamiji i mezaristanu inspirisali su i gradnju hotela "Hajat" u njenoj neposrednoj blizini. Zbog vjerskih principa i blizine džamije, u hotelu se ne toči alkohol.

Ljubav Ali-paše i Almase

Enver Čolaković napisao je znamenitu knjigu "Legenda o Ali-paši", u kojoj se služio elementima iz narodnih predanja o Sarajevu. Kuća koju je u knjizi kupio Ali-paša od dede Mula Hasana i u kojoj je pronašao blago, nalazi se upravo u ovoj mahali nadomak džamije. Ova kuća i danas postoji te ispod nje vijugaju intrigantne magaze i prolazi u kojima se, najvjerovatnije, i krilo blago. To blago je obogatilo Ali-pašu i omogućilo mu da se uzme s voljenom Almasom. Njihova ljubav dovodi se u vezu s džamijom Abdesthana, jer su oni bili dio ovog džemata.

Dnevni Avaz

Prvi gradonačelnik Sarajeva

Mustaj-beg Fadilpašić, prvi gradonačelnik Sarajeva, rođen je u Sarajevu 1830. godine. Sin je Fadil-paše Šerifovića.
Odrastao je i školovao se u Carigradu. Bio je naimenovan za mulu u Carigradu, a kasnije u Egiptu, ali je dužnosti vršio preko zamjenika. Godine 1860. došao je u Sarajevo i postao član Medžilisa-idare, a od 1878. do smrti 1892. bio je gradonačelnik Sarajeva. Na ovoj dužnosti proveo je 14 godina i za to vrijeme u Sarajevu su se dogodile velike promjene. Bio je veoma poštovan i ugledan u narodu. Od 1882. bio je i predsjednik Vakufskog povjereništva. Umro je 1892. godine u Sarajevu, a sahranjen je u haremu Begove džamije.

Načelnik gradskog poglavarstva

Kao gradonačelnik Sarajeva, Mustaj-beg je bio i vođa bosanskih prvaka koji su činili poklonstveno izaslanstvo caru i kralju Franji Josipu I. On je u Budimpešti pozdravio cara i predao mu adresu - pismo Bosanaca i Hercegovaca.

Po austrougarskoj okupaciji 1878, već 20. avgusta iste godine, general Filipović je naredio da se u Sarajevu obnovi rad gradskog poglavarstva, Beledije, odnosno da se formira Općinsko vijeće. Gradsko poglavarstvo je djelovalo po privremenom Gradskom statutu od 22. augusta 1878. Stalni statut Sarajevo je dobilo 9. januara 1884. godine, a u februaru 1899. on je nešto izmijenjen. Po njemu, grad Sarajevo je sačinjavao općinu sa sedam kotara (rejona). Za prvog načelnika gradske općine imenovan je Mustaj-beg Fadilpašić, od 1878. do 1892, a od 1893. do 1899. godine tu je funkciju obavljao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, u vrijeme dok je Gradska vijećnica bila još u izgradnji.

Porodica Fadilpašić bila je jedna od najuglednijih i najbogatijih u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Prvobitnog prezimena Šerifović, članovi ove porodice su po rodbinskim vezama pripadali potomcima posljednjeg Božijeg poslanika Muhameda a.s. Svoje bogatstvo i ugled porodica je dugovala dobroj naobrazbi njenih istaknutih članova, ogromnom veleposjedu, ali i dobrim trgovačkim vezama. Njen najpoznatiji član bio je Fadil-paša Šerifović, pjesnik, mevlevijski šejh i kaligraf, kadija, nakibul-ešraf i mutesarif (guverner), čija je majka Ćamila Fazlagić opjevana i u narodnoj pjesmi. Po dolasku austrougarske vlasti u Bosnu, Fadil-paša iseljava u Istanbul ne mogavši se pomiriti sa novim režimom. Umro je u Istanbulu 25. novembra 1882. i sahranjen u Usküdaru.

Njegov sin Mustaj-beg Šerifović, po ocu Fadilpašić, i ranije je bio član idare-medžlisa (skupštine), pa je u burnim julskim dešavanjima 1878. bio izabran za predsjednika Narodnog odbora tokom kratke nezavisnosti BiH. Odmah po dolasku austrougarskih vlasti Mustaj-beg je imenovan načelnikom gradskog poglavarstva. Gradonačelničku dužnost obavljao je do svoje smrti 1892. godine.

Zadužbine Fadilpašića

Fadilpašići su zahvaljujući ogromnom veleposjedu bili graditelji i zadužbinari. Posjedovali su mnoge stambene objekte, ali i nekoliko begovskih kula u Sarajevu i okolini.

Jedan od manje poznatih članova te porodice Mehmed-beg Fadilpašić dao je 1910. izgraditi kuću u Franjevačkoj ulici, na parceli južno od Konaka. Objekat u bosanskom slogu sa elementima secesije i tragovima baroka bio je najljepši primjer tog građevinskog stila u Sarajevu.

Autor objekta vjerovatno je bio poznati arhitekt Rudolf Tönnies (Tenies). Odaje ga jedinstvena fasada sa četiri valovita doksata zaokružena geometrijskim i floralnim ukrasima između prvog i drugog sprata. Dvovodni krov sa širokom nadstrešnicom potpuno je u bosanskom stilu.

Ovaj objekat, vrhunac neimarstva porodice Fadilpašić, nacionaliziran je poslije 1947, a kraj opsade Sarajeva dočekao je sa manjim oštećenjima. Zbog nebrige i zuba vremena danas je u izuzetno lošem stanju. Taj će se objekat sigurno naći na listi nacionalnih spomenika kulture zbog svoje autentičnosti i ljepote. Danas je na listi ugroženih spomenika Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Šta je to u genealogiji sarajevskih Fadilpašića što vjekovima privlači kao magnet historičare, književnike, pripovjedače i druge umjetnike da tematiziraju ovaj rod? Nije li to plemićki nekibul-ešraf Nuruddin efendije, možda Mustaj-beg, prvi sarajevski gradonačelnik u periodu austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, ili ogromni i mnogobrojni njihovi posjedi, ili možda autentičnost Fadilpašićevih kuća? Ili, možda, od svega ovoga pomalo?

Po dolasku Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu potomci Šerifovića mijenjaju prezime u Fadilpašić. Od prelaska sa starog na novo prezime, prema nekim dokumentima, Fadilpašić se pisalo sa crticom između dvije riječi (Fadil-Pašić), što se vidi iz potvrde za slanje novca koju je iz Beča 30. septembra 1890. Mustaf-begu Fadil-Pašiću uputio Mujaga Mula Mehmedović. Kako dalje ide loza Fadilpašića, vidi se iz rezultata istraživanja prof. dr. Husnije Kamberovića, prezentiranih 1997. godine u naučnom radu "Zemljišni posjedi obitelji Fadilpašić" sa kreiranim porodičnim stablom ovog roda. Prema rodoslovu, Fadil-paša Šerifović imao je sinove: Mustaj-bega, Omer-bega i Mahmud-bega (1854-1912) i njihovi potomci danas žive u Sarajevu.

Potomci tako ističu jedan bitan detalj u biografiji pradede - Fadil-paša Šerifović je osnovao Evlijet vakuf i u njega uvakufio svoje nekretnine. Pri tome spominje da on zna za 20 od tih nekretnina, koje su iza 1946. nacionalizovane, a to su: dućani, magaze i placevi.

Priča o Fadilpašićima je puna zanimljivih detalja, naprimjer, da je otac Mahmuda Salahudin trasirao današnju ulicu na Stupu kod Energoinvesta, Tvorničku kako bi 1927. godine svojim automobilom mogao prilaziti vlastitom posjedu na Ilidži. Ili, Salahudinov sin Halid tvrdi da Fadilpašići i danas imaju posjed u Turskoj, u Istanbulu, pored mosta na Bosforu u azijskom dijelu, ali ga niko ne koristi. U gruntu se vodi na potomcima Fadilpašićima.

Prema tvrdnjama historičara, porodica Fadilpašić bila je u 19. stoljeću jedna od najuglednijih i najbogatijih familija u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, iz čega je proizilazio i njihov veliki uticaj u društvu. O njihovom bogatstvu najbolje ilustruje podatak da su pod sarajevskim Bistrikom posjedovali veliki konak, na Vrelu Bosne tri kule, a po cijeloj BiH velika imanja sa kojih su ubirali ogromne prihode. O društvenom uticaju, opet, može poslužiti podatak da je Mustaj-beg Fadilpašić po dolasku Austro-Ugarske u BiH (1878) bio prvi sarajevski gradonačelnik. Supruga Mustaj-bega, gradonačelnika Sarajeva, bila je Nuri Gradaščević, koja je slovila kao najveći pojedinačni veleposjednik u Bosni i Hercegovini, tvrde povjesničari. Ženeći je, Mustaj-beg je je tako, zajedno sa svojim ranijim posjedima, postao najveći pojedinačni vlasnik zemlje, šuma i livada u BiH.

U dvije nacionalizacije (1919. i 1946. godine) ova porodica je izgubila najveći dio posjeda, mada su još ranije neki njeni članovi prodavali svoje dijelove imetka. Ali, prije prve nacionalizacije 1919. porodica Fadilpašić, tačnije nasljednici Fadil-paše Šerifovića, prvog gradonačelnika Sarajeva, na Baščaršiji su imali više od 200 dućana koje su koristili kao vlastite magaze, a izdavali ih i u najam. Bili su vlasnici i nekoliko zgrada na Marinvoru, te nekoliko stotina dunuma zemlje zapadno od današnje Dolac-Malte. Bili su i vlasnici ogromnog zemljišnog posjeda iznad Kozje ćuprije, te nekoliko kuća na Mejtašu, Vratniku i oko muzeja grada Sarajeva. Ali, bračnim vezama postali su i vlasnici imanja porodice Hrasnica, koja je bila najveći zemljoposjednik u Sarajevskom polju i njoj je pripadalo kompletno područje današnje Hrasnice, Sokolović-Kolonije, Butmira, Stojčevca, sve od Vojkovića do Vrela Bosne. Spajanjem ove dvije porodice - kada je Fadil-pašin sin oženio jedinu kćerku Hrasnica - ova familija postaje najveći posjednik u Sarajevu.

Neosporan društveni uticaj

Neosporno je da je njihov veliki društveni uticaj, a po Fadilu efendiji Šerifoviću (1802-1882), pjesniku i epigrafu u Bosni, porodica dobija i novo prezime, a dotadašnje napuštaju. Zato se on i smatra rodonačelnikom Fadilpašića, koji je, kako piše u dokumentima, 1840. unaprijeđen za miri-livu (divizijskog generala) kliškog i zvorničkog puka (alaja), te se otada i zove Fadil-paša. On je ujedno i najznačajnija ličnost ovog roda za koga se navodi da je bio svestran, jer u njegovoj biografiji stoji da je bio: mevlevijski šejh i kaligraf, kadija, nakibul-ešraf i mutesarif (guverner).

Oslobodjenje

Još nije počela gradnja roditeljske kuće u krugu Pedijatrije

Neizvjesno je kada će početi gradnja roditeljske kuće u krugu Pedijatrijske klinike na Jezeru, jer Komisija za državnu imovinu još nije donijela odluku o izuzimanju od zabrane raspolaganja zemljištem na kojem se treba graditi.

Zajednička kuhinja

Potpredsjednik Udruženja "Srce za djecu koja boluju od raka BiH" Fikret Kubat kaže za "Dnevni avaz" da su inicijativu o zajedničkoj gradnji uputili Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji će zadržati vlasnička prava nad zemljištem i objektom, dok će Udruženje biti investitor i korisnik.

Dodaje da je kapacitet objekta 10 apartmana sa zajedničkom kuhinjom, multifunkcionalnim dnevnim boravkom za radionice i savjetovalište uz dječiju igraonicu i da se u njemu može smjestiti 10 porodica.

- Nakon dobivanja saglasnosti, uz prikupljena sredstva i podršku donatora, počet ćemo intenzivno gradnju kako bismo što brže stavili objekt u funkciju - precizira Kubat.

Generalni direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanović pojašnjava da je, prema zakonu, dozvoljeno da se na prijedlog zainteresirane strane može odlučiti da se određena državna imovina izuzme od privremene zabrane.

Donošenje odluke

- Obratili smo se Komisiji za državnu imovinu da donese odluku o izuzimanju od zabrane rasplaganja zemljištem koje je namijenjeno za gradnju roditeljske kuće. Postupak donošenja odluke je u toku, nakon čega će Klinički centar potpisati sporazum s Udruženjem, kojim će se regulirati prava i obaveze - pojašnjava Gavrankapetanović te dodaje da će tada biti ispunjeni uvjeti za početak gradnje objekta.

Prikupljeno 200.000 KM

- Uz pomoć dobrih ljudi, naših prijatelja i donatora, uspjeli smo prikupiti skoro 200.000 KM, ali će cjelokupan projekt koštati više od pola miliona maraka pa se akcija nastavlja - ističe Kubat.

Dnevni Avaz