Sarajevo | Construction News

Općina Centar donirala aparat za hemodijalizu KCUS-u

Općina Centar donirala je suvremeni aparat za hemodijalizu za potrebe Klinike za hemodijalizu Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS), Ugovor o donaciji u ponedjeljak su, u KCUS-u, potpisali generalni direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanović i načelnik Općine Centar Dževad Bećirević.
Načelnik Bećirebić kazao je da će ta općina, u skladu s mogućnostima, nastaviti pomagati KCUS, nabavkom još takvih ili aparata druge vrste, u skladu s potrebama te medicinske ustanove, te naglasio da se tako doprinosi kvaliteti njenog rada i usluga koje pruža stanovništvu.

Profesor Gavrankapetanović istaknuto je značaj te donacije te naglasio da je to jedna u nizu donacija Općine Centar koja je najveći pojedinačni donator KCUS-u. Današnja donacija treći je dijalizni aparat koji je Općina Centar dosad donirala Klinici za hemodijalizu.

"KCUS je najveći dijalizni centar u BiH s 270 pacijenata koji se dijaliziraju, a taj broj raste", kazao je.

Šefica Klinike za hemodijalizu KCUS-a Halima Resić naglasila je da se svake godine povećava broj dijaliznih pacijenata u KS-u, te da su to osobe starije životne dobi iznad 75 godina starosti koje nisu kandidati za transplantaciju.

"Njima jedan ovakav aparat znači život,“ kazala je dr. Resić. Naglasila je da taj suvremeni aparat može raditi i 20 sati u kontinuitetu.

Zahvalila je za donaciju načelniku Bećirevića i Općini Centar, ali i direktoru Gavrankapetanoviću za razumijevanje i spremnost da budu prošireni dijalizni kapaciteti KCUS-a jer se pacijenti trenutno dijaliziraju u nehumanim uvjetima.

Pacijenti se dijaliziraju na glavnom punktu u okviru KCUS-a koji ima 28 dijaliznih aparata s opterećenjem u četvrtoj smjeni, te na lokalitetu u okviru Doma zdravlja na Ilidži s 13 dijaliznih aparata.

KCUS ima i četiri mobilna dijalizna aparata od čega je jedan na Pedijatrijskoj klinici, a u procesu je i proširenje dijaliznog centra koji će imati novih 16 dijaliznih mjesta. Tako će znatno biti smanjen pritisak u tzv. četvrtoj smjeni koja radi do dva sata iza ponoći.

Prema zvaničnim podacima, BiH ima oko 2.800 pacijenata na programu dijalize, a 1996. godine ih je bilo 60.

Klix

Postavljeni ivičnjaci u Ferhadiji

04.06.2012

Postavljanje ivičnjaka u dijelu Ulice Ferhadija, čija rekonstrukcija je u toku, danas će biti završeno.
Ivičnjaci su postavljeni sredinom Ferhadije, te sa obje strane ulice (kod UniCredit banke i Trga oslobođenja – Alija Izetbegović).

“Danas bi trebalo da počne tamponiranje terena i njegovo nivelisanje za izljevanje betonske podloge za postavljanje novih ploča. Izljevanje podloge trebalo bi da bude završeno do sredine juna, kada će početi popločavanje Ferhadije. Rekonstrukcija dijela Ulice Ferhadije od Tržnice do Ekonomskog fakulteta (u dužini od 60 metara) trebalo bi da bude okončano do početka jula”, pojasnili su u Službi za komunalne poslove i investicije.
Pripremanju terena za betoniranje prethodila je rekonstrukcija vodovone i plinske mreže, oborinske kanalizacije i instalacija BH Telecoma.
Rekonstrukcija dijela Ulice Ferhadije počela je 15. maja, 2012. godine. Rekonstrukcija podrazumijeva uklanjanje postojećih ploča i betonske podloge, zamjenu kompletne podzemne infrastrukture (plinsku, vodovodnu, oborinsku kanalizaciju i instalacije BH Telecoma), tamponiranje i betoniranje terena i postavljanje ploča. Izvođač radova je firma “Mibral”.
Dio Ulice Ferhadija, čija je rekonstrukcija u toku, posljednji put je urađena 1982. godine, kada su i postavljene ploče. Ranije je Ferhadija bila asfaltirana saobraćajnica s pločnicima sa obje strane. Firma “Park nasadi” iz Mostara 1982. godine popločala je kompletnu Ferhadiju. Od tada pa do danas ovaj dio ulice nije rekonstruisan

Sanacija kocke na Kovačima

04.06.2012

Sanacija granitnih kamenih kocki u donjem dijelu ulice Kovači koja se izvodi u sklopu ljetnog održavanja cesta je u toku. Na cijeloj dionici uradit će se sanacija udarnih rupa, a radovi podrazumijevaju ručni iskop postojeće ulegnute granitne kocke, te ugradnju u sloju pijeska sa fugovanjem spojnica.
“Sanacija se izvodi na površini od 120 kvadratnih metara, a izvođač radova je KJKP “Rad”, pojasnili su u Službi za komunalne poslove i investicije Općine Stari Grad.
Vrijednost radova je 7.500 KM, a rok za završetak je 15 dana.

Velik odziv građana na akciju čišćenja igrališta na Komatinu

04.06.2012


Akcija čišćenja igrališta na Komatinu kod zadnje kombi stanice provedena je u nedjelju 03. juna, 2012. godine. Akcija je uključivala čišćenje igrališta od otpada i košenje trave.
Podsjećamo, Savjet mjesne zajednice Širokača pokrenuo je pomenutu akciju čišćenja s ciljem podizanja ekološke svijesti građana i zaštite okoliša.
Akciji čišćenja, pored Savjeta mjesne zajednice i velikog broja građana, pridružili su se i članovi Udruženja boraca “Odred Širokača”.
Husein Holjan, sekretar mjesne zajednice Širokača zahvalio se svima koji su učestvovali u ovoj radnoj akciji, te kazao kako je akcija bila izuzetno uspješna.
“Igralište je sada u sasvim novom ruhu i ugodno je mjesto za druženje i igranje djece” riječi su Holjana.)

Ne kontam sto su napisali da rade od Trznice do Appoteke, kad mjenjaju ploce samo na 50 metara, od Trznice do Ekonomije?

U junu prodaja državnih dionica UNIS-a putem berze

Na Sarajevskoj berzi ovog mjeseca bit će održana vanredna aukcija za prodaju dionica u državnom vlasništvu preduzeća Unis - Udružena metalna industrija Sarajevo.

Prodavac je Agencija za privatizaciju FBiH, a za posrednika odabrana je brokerska kuća Raiffeisen Bank. Na aukciji će biti ponuđeno 2.123.278 dionica, koje čine 51 posto državnog kapitala.

Dionice će se prodavati u paketima, a prodaja će biti obavljena na šest vanrednih aukcija metodom 1 – jednokratne prodaje pri kojoj su dozvoljeni samo kupovni nalozi koji glase na količinu istovjetnu onoj iz prodajnog naloga.

Aukcija svih šest paketa dionica će se održati isti dan u junu 2012. godine, a početna prodajna cijena jedne dionice iznosi 5,48 KM.

Odluku da se državni kapital prodaje putem berze donijela je Vlada FBiH, nakon što na raspisani tender nije stigla nijedna kvalitetna ponuda.

Preduzeće Unis iz Sarajeva osnovano 1968. godine, a prije rata je u svom sastavu imala integrirano više od sto preduzeća iz oblasti autoindustrije, mašinogradnje, hemijske i metalne industrije itd.

Tokom rata, preduzeće je pretrpjelo velike štete nakon čega je otpočeo proces poslovnog, organizacionog i vlasničkog restrukturiranja, Tako od 2009. godine Koncern funkcionira kao pet povezanih društava, od kojih je Unis d.d. Sarajevo matično društvo.

Ostala privredna društva su: UNIS UTL d.o.o. Vogošća i UNIS PKL d.o.o. Jablanica, koji se bave proizvodnjom valjkastih ležaja i koje se nalaze u stopostotnom vlasništvu UNIS-a.

UNIS je vlasnik 44,83 posto kapitala u UNIS FAGAS-u d.o.o. Sarajevo, čija je osnovna djelatnost proizvodnja mjerno – regulatorne opreme za prirodni gas. U njihovom sastavu nalazi se i Poslovni centar UNITIC, u kojemu UNIS ima učešće od 50 posto.

Preduzeće ima 40 zaposlenih, a prošle godine ostvarili su prihod od 1.196.200 KM, dok je gubitak iznosio 2.301.378 KM.

E-Kapija

Irina Bokova: UNESCO podržava bh. projekte

"Smatram da je odlična ideja da se izgradi muzej moderne umjetnosti u Sarajevu i bit će mi zadovoljstvo da ga vidim. Ambasador UNESCO-a, arhitekta Renzo Piano je uključen u taj projekat i svjesna sam velikog rada koji je do sada uložen", rekla je u subotu prilikom posjete Sarajevu Irina Bokova, generalna direktorica UNESCO-a (Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).

Bokova je u pratnji ambasadorice BiH u UNESCO-u Nine Sajić, boravila u kratkoj tridesetominutnoj posjeti Kantonu Sarajevo, na svom proputovanju u Mostar, gdje 2. i 3. juna održava UNESCO summit šefova država zemalja Jugoistočne Evrope.

Ispred Kantona Sarajevo, visoku gošću dočekali su premijer Fikret Musić i ministar kulture i sporta Ivica Šarić. Glavnina razgovora vodila se o projektu Ars Aevi, a predstavnici Kantona izrazili su opredjeljenje da ustraju u realizaciji izgradnje Muzeja na lokaciji kod Vilsonovog šetališta, veličine oko 5000 kvadratnih metara.

Bokova je naglasila da će UNESCO i dalje podržavati ovaj projekat, kao i ostale bh. projekte koji spadaju u kompetenciju ove organizacije. Ona vjeruje da je Ars Aevi projekat značajan ne samo zbog činjenice da je u idejno rješenje muzeja sačinio arhitekta Renzo Piano, ambasador UNESCO-a, već i zbog toga što ovakva zbirka savremene umjetnosti može značiti dalji razvoj Sarajeva i cijele države, rekla je Bokova.

"UNESCO kao organizacija, a i ja lično imamo posebnu naklonost prema Sarajevu", naglasila je gošča prilikom svoje prve posjete glavnom gradu BiH. Kada je riječ o drugim aktuelnim pitanjima na relaciji BiH - UNESCO, posebno u vezi sa mostovima u Mostaru i Višegradu, Bokova je upoznata sa problemima koji su tu prisutni. U Mostaru je problem nastao sa izgradnjom 4. sprata hotela Ruža, čime bi se, po procjeni međunarodnih stručnjaka, ugrozila zaštićena gradska jezgra. No, kako je rekla direktorica UNESCO-a, i druge lokacije po svijetu često su suočene sa sličnim problemima, koji se najčešće riješe u korist kulturne baštine.

Ona je izrazila optimizam i kada je u pitanju regionalna saradnja, s obzirom na zajednički dokument koji će se na nivou šefova država i UNESCO-a potpisati na Summitu u Mostaru.

Na žalost, Irina Bokova zbog ranije utvrđenog protokola nije imala vremena obići zbirku Ars Aevi koja je tokom njezine posjete svečano otvorena za javnost.

E-Kapija

Povlačenje novca iz IPA fondova

Članovi Vlade KS-a još u januaru ove godine usvojili su zaključak kojim se usvaja prijedlog programa javnih investicija Kantona Sarajevo 2012 - 2014. godina, a njegov sastavni dio čine i kandidovani projekti KJP ZOI '84 iz kantonalnog budžeta u visini od deset posto vrijednosti samih projekata.
Kako kažu u KJP ZOI' 84, kantonalna Vlada je u više navrata dala garancije prema Evropskoj banci i Direkciji za evropske integracije da će u slučaju povlačenja fondova EU učestvovati u investiranju kako to pravila Evropske unije nalažu. Za realizaciju projekata po pravilima Evropske unije izdvaja se 30 posto vlastitih sredstava, 30 posto garancije bankama te ostatak se finansira iz fondova EU.

- Vlada Kantona je, također, kao vlasnik KJP ZOI '84, dala garancije da će finansirati studije izvodljivosti u slučaju da nam se odobri korištenje fondova. Trenutno imamo u planu realizaciju 14 značajnih projekata za koje bismo aplicirali, a oni se, uglavnom, odnose na Ski-centar Bjelašnica - Igman. Projekti se odnose na nabavku opreme (mašine za uređenje staza i ostala oprema neophodna za rad), obnovu elektroenergetskih sistema, sistem zasnježivanja uz izgradnju akumulacija, obnovu vertikalnog transporta, rasvjeta, kazala nam je portparolka KJP ZOI '84 Muamera Šehić.

Tako je Vlada prihvatila garanciju za finansiranje studije izvodljivosti za potrebe povlačenja IPA nepovratnih sredstava za podršku projektima ZOI-ja od 150.000 eura u tekućoj godini. Studija će se raditi za onaj projekat, za koji se odluči kantonalno preduzeće.

Inače, KJP ZOI '84 i Olimpijski centar Jahorina zajednički se kandiduju za domaćina EYOF 2017. godine (Evropska omladinska olimpijada), a istovremeno apliciraju i za IPA fondove u ovoj i narednoj godini u visini od osam miliona eura.


PITANJE UPRAVLJANJA

Master-planom razvoja Bjelašnice i Igmana predviđeno je da ovo područje ima jednog upravitelja, kaže Šehić, a i Vlada KS-a je podržala ovaj stav te je po njima za sada taj upravitelj ZOI' 84.

- S tim da još nije definirano pitanje koncesija ili privatno-javnog partnerstva, odnosno postojanje jednog upravitelja ne isključuje ove dvije mogućnosti, dodala je Šehić.

Oslobodjenje

Prostori torture postaju mjesto resocijalizacije

Nakon što je Savez logoraša Kantona Sarajevo podnio inicijativu da se zloglasni logor Bunker kod Sonje pretvori u historijski muzej, Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo počelo je aktivnosti kako bi se ova inicijativa i realizovala.

- Objekat Kontiki kod Sonje bio je zloglasni logor gdje je agresor vršio najstrašnije torture, mučenja, ubijanja i silovanja. Većina zarobljenika koji su bili nesrpske nacionalnosti ubijena je, a oni koji su preživjeli, imaju trajne posljedice. Inicijativa da se objekat preuredi u muzej došao je od Saveza logoraša, nakon čega smo obavili razgovore sa vlasnicom objekta Sofijom Beganović, istakla je Belma Adilović, sekretar Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo.

Skupštinska procedura

Vlasnica objekta je, kako su nam kazali iz resornog kantonalnog ministarstva, raspoložena da se projekat realizuje i upoznata je sa idejom.

- Prije svega, morali bismo pristupiti izmjeni i dopuni Odluke o usvajanju projekta opsade i odbrane Sarajeva 1992 - 1995. godina. U Odluci bi se predvidio jedan od potprojekata, a to je muzej koji bi se nalazio u nekadašnjem logoru kod Sonje, pojasnila je Adilović.

Trenutna ideja je da se objekat pretvori u muzej, ali i da se u okviru ovog prostora napravi mjesto za resocijalizaciju oboljelih od PTSP-a.

- Svom ovom poslu prethodi skupštinska procedura, te eksproprijacija. Skupština Kantona Sarajevo mora odobriti projekat i onda se trebaju naći sredstva. Ministar Nedžad Ajnadžić smatra da je ideja kvalitetna i da bi je trebalo realizovati, kazala je Adilović.

Da je ideja kvalitetna, potvrđuje i interesovanje predstavnika Općine Vogošća sa načelnikom Edinom Smajićem na čelu, koji su ponudili da sve administrativne poslove završe u najkraćem roku.

Najskuplji je otkup

- Imamo punu podršku i razumijevanje predstavnika Općine Vogošća, koja je, također, zainteresovana da se projekat realizuje. Najviše novca trebalo bi za otkup objekta, a nakon toga on bi se mogao pretvoriti u muzej. Objekat bi uz manja ulaganja mogao biti stavljen u funkciju. Time bismo napravili jedan krug ratne turističke ponude, istakla je Adilović.

Kroz logore na prostoru Vogošće, Planjinu kuću, Nakinu garažu i Bunker kod Sonje prošlo je oko 800 ljudi, žena i djece. Gotovo polovina njih je ubijena ili odvedena u nepoznatom pravcu. Do sada je u više masovnih i pojedinačnih grobnica ekshumirano 213 onih koji su ubijeni.

Oslobodjenje

Preduzeće ZOI '84 preuzima upravljanje hostelom Feri na Igmanu?

Ferijalni savez BiH odlučio je dati u najam omladinski hostel "Feri" na Igmanu, jer dosadašnji model poslovanja nije donosio profit. Oglas za dostavljanje pismenih ponuda otvoren je još sedam dana, a istovremeno se vode pregovori sa preduzećem "ZOI `84", kojem je ponuđeno da preuzmu upravljanje ovim objektom, potvrdio je za ekapiju Nusret Muhović, sekretar Ferijalnog saveza BiH.

Prema njegovim riječima, ZOI 84 bi u ovom slučaju bio idealan ponuđač za najam Ferija, s obzirom da ovo javno preduzeće gazduje olimpijskih planinama Bjelašnica i Igman.

"Najvažniji kriteriji za ocjenjivanje ponuđača nije cijena, već tražimo najbolje funkcionalno rješenje. U preduzeću ZOI `84 zainteresirani su za saradnju, koje se može konkretizovati ako Vlada Kantona Sarajevo da svoju saglasnost", kazao je Muhović.

Hostel "Feri" koji se nalazi na lokaciji Veliko polje na Igmanu u ratu je uništen, a obnovljen je krajem 2008. godine. U njegovu obnovu uloženo je 4,7 miliona KM, od čega je jedan dio vlastitih sredstava izdvojio Ferijalni savez BiH, a drugi veći dio obezbijeđen je iz kreditnog zaduženja.

Loše upravljanje hostelom i nepovoljne vremenske prilike u jeku zimske sezone ugrozili su otplatu tog kredita, ali i bavljenje osnovnim programskim djelatnostima razvoja omladinskog turizma i organiziranja odmora i rekreacije djece i omladine.

Muhović naglašava da bez obzira na usvojenu strategiju razvoja infrastrukture, na Igmanu godinama nema nikakvih investicija, što je dodatno doprinijelo sveukupnoj lošoj ponudi.

"Igman više nije sportsko-rekreativni centar, već samo izletište koje čak ni za to nema potrebnu infrastrukturu. Sjetimo se samo da je za vrijeme održavanja Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, na Igmanu bile uređene staze za nordijsko skijanje, biatlon, te smo uz brojne sadržaje za djecu i omladinu, imali i igralište gdje su poznati fudbalski klubovi dolazili na pripreme. Danas od infrastrukture, nemamo ništa osim improviziranog parkinga", ističe sekretar Ferijalnog saveza BiH.

E-Kapija

Svečano uručeni ključevi vlasnicima četiri stambene jedinice u objektu kolektivnog stanovanja u ulici Zagrebačka 5

5.6.2012.

Ključeve uručili Općinski načelnik Nedžad Koldžo i Mujo Jeljina, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH

Načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo i Mujo Jeljina, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, danas su svečano uručili ključeve vlasnicima četiri stambene jedinice u objektu kolektivnog stanovanja u ulici Zagrebačka na broju 5. U novoizgrađenom objektu kolektivnog stanovanja na mjestu postojećeg ratom devastiranog objekta, ključeve su dobili nosioci stanarskog prva Loreta Zvizdić-Grebo, Amir Hasečić, Zdenka Kukarolo i Ekrem Dervišbegović.
- Nakon tri i pol godine aktivnosti koje smo provodili sa željom da ove ljude koji su imali status interno raseljenih lica u svom gradu konačno vratimo na njihova predratna prebivališta, danas smo svečano uručili ključeve za četiri porodice, a neće se praviti nikakva razlika i za ostale, jer uskoro će se potpisati ugovor, odabran je i izvođač radova, tako da će za nekoliko mjeseci i ostali stanari ući u svoje prijeratne stanove, istakao je načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.
Realizacijom projekta rekonstrukcije i sanacije ratom devastiranog stambeno-poslovnog objekta kolektivnog stanovanja u ulici Zagrebačka broj 5 sanirane su četiri stambene jedinice po standardima o minumumu stambenih uslova (IMG standardima), a radovi su podrazumijevali izvođenje radova na izgradnji zajedničkih dijelova objekta kolektivnog stanovanja na mjestu postojećeg devastiranog objekta, izradi fasade i sanaciji četiri stambene jedinice.
Za ovaj projekat, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo je sredstva u iznosu od 760. 000 KM, dok je Općina Novo Sarajevo finansirala izradu projektne dokumentacije.

Propao asfalt zbog kanalizacije

Stanari sa prozora zgrada, ali prolaznici koji su se zatekli na potezu od Čengić-Vile do Otoke, jučer su s čuđenjem posmatrali kopanje jednog dijela tek asfaltirane Gradačačke ulice.

Nije im bilo jasno zbog čega se odmah nakon okončanih radova rovi asfalt, pa su komentarisali da je vjerovatno došlo do nekih propusta prilikom rekonstrukcije ove ulice, te da to dokazuje kako se nekvalitetno obavljaju poslovi. Od Nurije Borovine, rukovodioca gradilišta Sarajevoputeva, koji je jučer nadzirao radove, saznali smo da je na ovom dijelu ulice došlo do problema zbog kanalizacije koja je postavljena prije nekoliko godina.

- Kanalizacija je postavljena na dubini od tri-četiri metra ispod zemlje, međutim na ovom dijelu gdje je nastao problem, podloga iznad cijevi nije urađena kako treba, to jeste nije dobro utabana i učvršćena. Sada, nakon što smo asfaltirali ulicu, primijetili smo da se tu nešto desilo, odnosno da se malo udubio asfalt.

Naime, radi se o tome da se pojavio vazdušni džep u procesu valjanja asfalta, koji je zbog opterećenja prilikom prolaska mašina i vozila popustio i pao na cijevi. Zato ovaj dio otkopavamo kako bismo uradili betonsku stabilizaciju u dva sloja, nakon čega ćemo ponovo asfaltirati ovaj djelić ceste, objasnio nam je Borovina, dodavši da bi ovi radovi trebali biti gotovi tokom dana ukoliko ne bude kiše, dok će se asfaltiranje izvršiti danas.

Oslobodjenje