Arhitektica svjetske slave Zaha Hadid čiji vizionarski objekti krase prijestolnice širom svijeta, bila je predsjednica žirija za izbor projekta Koncertne dvorane u Sarajevu. Bilo je to prije dvadeset godina, 1998, a projekt grupe Futura koji je tada izabran, i danas je aktualan i u potpunosti prikladan za izgradnju na predviđenoj lokaciji.

Između Vrbanja mosta i Sarajevo City Centra danas se nalazi prostor za kojeg se ne bi moglo reći da je uređen - tu su parkinzi te neuređena livada. Na ovom mjestu planirana je izgradnja koncertne dvorane čija bi se većna prostora nalazila pod zemljom, te tako građevina ne bi ometala prirodno strujanje zraka, što je veoma važno u smanjenju aerozagađenja u gradu.

Na konkurs za idejni projekat koncertne dvorane u Sarajevu, koji je finansirao je grad Rim, pristiglo je 400 prijava. Pobijedila je grupa tada mladih arhitekata pod nazivom Urban future, koji pripadaju značajnijim arhitektonskim grupama u svijetu. Danas su to renomirana artijektonska imena: Denis Balent - Slovačka, Andrew Wai-tat You - Hong Kong, Katarina Larsclotter, Jonas Lunderberg - Švedska, Claudio Lucchesi - Italija, Steve Hardy - SAD.

Po projektu, objekat bi imao značaj kulturnog centra u kojem bi svaki prostor, a ne samo dvorana, bio u funkciji kulture. Predviđena je velika, simfonijska dvorana od 1500 mjesta, mala dvorana od 500 mjesta i niz pratećih sadržaja. Prostirao bi se ukupnom površinom od 800 m2, a na njegovom krovu bila bi zelena površina. Procjena je da bi izgradnja koštala 35 miliona eura, što je umjerena cijena za građevine ovakve namjene.

Arhitekta Said Jamaković, koji je bio član žirija, prisjeća se zašto je učešće Zahe Hadid u žiriju bilo od presudnog značaja za projekt:

"Riječ je o vizionarskom projektu, a Zaha Hadid je u svemu tome bitna jer je ona imala hrabrosti da svoje vizije realizuje u prostoru. Ona nas je učila da kada imate viziju, treba imati hrabrosti da je realizirate uprkos opstrukcijama, namjerama za komercijalizaciju prostora ili drugim preprekama. Ona je bila jedna od voditeljica kreiranja svijeta, razmišljala je o cjelokupnom čovječanstvu i kreiranju prostora za to. Na nama je da pokušamo realizirati ono što smo naslijedili od nje" prisjeća se arhitekta Jamaković.

Zaha Hadid važi za jednu od najvećih arhitektica našeg vremena. Preminula je u martu 2016. godine.

Kada je riječ o samom projektu, kriteriji za odabir bili su sljedeći:

"To je uspješan niskoenergetski objekat koji prirodno i dinamički odgovara okolišu. Porinuće objekta u tlo predstavlja neobičan izazov u doživljaju objekta.Vizualna dijagonala i povezivanje sa rijekom i zelenilom treba da doprinese lijepom u ovom gradu. Svi prostori objekta bili bi u funkciji ne samo u toku odvijanja najvažnijih koncerta, nego i u svakodnevnom životu, korištenjem foajea za raznovrsne svrhe. Glavna sala je dizajnirana da omogući najbolju akustiku za simfonijsku muziku"

Dvadeset godina nakon što smo dobili ovo arhitektonsko rješenje, postavlja se pitanje šta je s njegovom realizacijom. Nedavno je iz Općine Centar, koja raspolaže pravom na zemljište, ponovo aktualizirana ova tema i traže se investitori.

Potvrđeno je da je dvorana ugrađena u važeći planski akt, i ona je dio postojećeg regulacionog plana.

Na izložbi koja se trenutno odvija u galeriji Collegium Artisticum, prikazan je arhitektonski projekt dvorane. Direktor Međunarodnog centra za mir Ibro Spahić, koji je bio jedan od pokretača međunarodnog konkursa, naglašava da će ovaj objekat ne samo zadovoljiti potrebe Sarajevske filharmonije i publike za koncertnim prostorom, već i pokrenuti razvoj kutlure i umjetnosti.

(Radiosarajevo.ba)