Pokret za restituciju iz Trebinja nastavio je borbu za opstanak poljoprivrednog zemljišta u rubnom dijelu grada. Zakonom o arondaciji 1964. oduzeto je vlasnicima u korist Zadružnog kombinata, a do očekivanog povrata starim vlasnicima do danas nije došlo. Trebinjska vlast na ovom lokalitetu namjerava graditi bolnicu, a nasljednici nekadašnjih vlasnika žele da im se vrati zemljište.

Pokret za restituciju ima samo jedan zadatak - zaštititi nacionalizovanu i bespravno oduzetu imovinu i vratiti je starim vlasnicima. Naglašavaju da se novi zakon o restituciji planira godinama, ali i da dosad ne dolazi na dnevni red.

"Krajnji cilj je vraćanje Zakona o restituciji na snagu. Zakonom o restituciji će biti regulisano vlasništvo. Poslije provođenja Zakona o restituciji jasno će se znati šta je čije vlasništvo. Famozni zakon samo u dvije države nije sproveden. To su Albanija i BiH. Sve druge zemlje koje su bile u tranziciji su završile taj zakon", navodi Pero Jelačić, nasljednik nekadašnjeg vlasnika zemljišta.

I dok traje borba za povratak vlasništa, gradska vlast izvršila je prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište, s ciljem gradnje bolnice. Iz Pokreta tvrde - bez valjane pravne osnove.

"Vlasništvo nije ni Grada Trebinja, ni Republike Srpske. Zakon je tu jasan. Druga stvar – urbanistički plan – po zakonu o građenju, gradnja tu nije dozvoljena. Nemaju ni regulacioni plan. A oni donose parclaciju. To je klasično kršenje zakona. I ne samo što su je isparcelisali, nego su tu zemlju i prodali", ističe Srbo Škero iz Pokreta za restituciju Trebinje.

Navode i da bi gradnja bolnice predstavljala samo predstavu kojom bi se umirili građani, plodne oranice otišle u historiju, a zemljište prodalo tajkunima.

"Tražimo svoja prava. Hoćemo svoju zemlju. Da je ne damo tajkunima da rade ono što hoće. Nismo mi protiv bolnice. Nudi im se lokacija na mjestu koja je adekvatno za to. A ne u sred polja na obradivoj zemlji na kojoj je napravljen sistem kap po kap", kaže bivši vlasnik zemljišta Mišo Ilić.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine nakon prijava građana poduzelo je određene korake. Pokret je ranije podnio krivične prijave protiv onih koje smatraju odgovornim, kao i apelaciju Ustavnom sudu.

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije donio odluku povodom predmeta na koji se odnosi Vaš upit. Predmet je registriran pod brojem AP 3896/22 i nalazi se u radu", poručuju iz Ustavnog suda BiH.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić nije odgovarao na pozive i poruke. U posljednjim medijskim istupima tvrdio je da aktivizam Pokreta ima političku pozadinu.

U namjeri da spase poljoprivredno zemljište, iz Pokreta za restituciju pisali su i visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, uz molbu da poduzme odgovarajuće radnje s ciljem opstaka plodnog tla. Svoja prava, ako za to bude potrebe, spremni su tražiti i pred međunarodnim sudovima, jer domaćim, poučeni ranijim iskustvima, baš i ne vjeruju.

(BHRT)