Ujedinjene Nacije planiraju raditi sa britanskim "Kew Royal" botaničkim vrtovima zbog pošumljavanja 90 gradova u 30 zemalja Afrike i Azije.
UN je predstavio planove za sadnju urbanih šuma na prostoru 4 puta većem od Hong Kong-a, želeći tako da brzorastuće gradove Afrike i Azije naprave još zelenijim. To bi značilo kreiranje do pola miliona hektara nove urbane šume do 2030 godine.

UN FAO (Food and Agriculture Organization), organizacija za ishranu i poljoprivredu kažu da je dinamika urbanizacije na oba kontinenta utiče na promjenu klime, i da bi sadnja drveća mogla poboljšati kvalitet zraka, smanjiti rizik od poplava i toplotnog vala kao i zaustaviti degradaciju zemljišta.

„Ako pogledate podatke o urbanizaciji, pogotovo u nekim dijelovima Azije i Afrike, to se dešava upravo sada, npr. kineski gradovi rastu veoma brzo i za 20 godina imaće 20-30% više ljudi. Ukoliko ne počnu sa sadjenjem sada, naći će se u situaciji kada će biti prekasno. Drvetu treba puno vremena da izraste,” rekao je Simon Borelli, expert za urbano pošumljavanje.

Ako se dobro kontrolise i upravlja, urbano pošumljavanje może smanjiti temperature zraka za 8 stepeni Celzijusa, i smanjiti troškove za klimatizaciju prostorija do 40%.

Inicijalni plan je da se podrži 90 gradova u 30 zemalja Afrike i Azije i da se kreiraju zelene površine, rekao je direktor FAO Qu Dongyu.
Posebno je problem je u jako suhim dijelovima, gdje se očekuje da klimatske promjene naprave gradove i okolna područja više osjetljivim na suše, toplotne udare, ekstremne vjetrove, poplave i klizišta.

Procjenjuje se da će gotovo 70% svjetske populacije živjeti u gradovima do 2050 godine, većinom u Africi I Aziji, gdje utjecaj urbanizacije na okolinu bi se mogao pogoršati, upozoravaju eksperti.

FAO ce raditi na projektima sa UN stambenim agencijama, Britain Kew Royal botanički vrtovi, i C40, globalnom mrežom gradova koji se bore protiv klimatskih promjena. Također će raditi sa Stefano Boeri Architetti, kompanijom koja je dizajnirala 'vertikalne šume' u Milanu, Italija, tako što su integrirali drveće ekvivalentno dva hektara šume na dva nebodera.

Arhitekti kažu da su neboderi pomogli kreirati mikroklimu koja će proizvoditi vlažnost zraka, absorbovati karbon-dioksid i čestice prašine, i proizvoditi kisik, nazivajući ih modelom za održivu stambenu gradnju.

(sa-c.net)