Re: Ekonomija | Economy

Velika očekivanja od 3. Sarajevo Business Foruma

Generalni direktor Bosna Bank International Amer Bukvić kaže da je interesovanje za predstojeći, treći po redu Sarajevo Business Forum (SBF), koji će biti održan od 16. do 18. maja, kao i ranijih godina, veoma veliko.
„Možemo reći da je interesovanje sve veće i veće. Uspjeli smo sa kreiranjem međunarodnog finansijskog investicijskog eventa koji je respektabilan u tolikoj mjeri da imamo više od 200 registrovanih novinara za njegovo praćenje iz zemlje i svijeta, prijavljeno je oko 600 učesnika SBF-a, od čega oko 350 stranih i 250 domaćih", kaže Bukvić i dodaje da je i ove godine napravljena velika knjiga projekata sa 137 novih ideja i projekata. Radi se otrećoj knjizi koju BBI banka priprema za SBF.

Forum je mjesto povezivanja stranih investitora i predstavnika stranih tržista sa bh. kompanijama i kompanijama iz regije.

„Pokušavamo da napravimo meč između te dvije strane. Ove godine na Forum dolaze gosti iz 30 zemalja. Tu su velike delegacije iz Japana, Kine, Malezije, Inodonezije, Saudijske Arabije, Katara, Tunisa, Libije, Turske, Kuvajta i zemalja regiona", ističe Bukvić.

Dolazak svjetskih lidera i investitora

Također, dolazak na SBF najavio je veliki broj svjetskih lidera. Očekuje se da prvog dana SBF-a 2012. prisutvuju zamjenik premijera Turske Ali Babacan i turski ministar poljoprivrede Meuhammed Mehdi Eker. Svoje prisustvo najavili su zamjenik premijera Tunisa i ministar trgovine Tunisa, ministar trgovine Libije, kao i mnogi lideri iz regina. Dolazak su najavili i ministri iz Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, kao i svih struktura i dijelova BiH.

Na pitanje o učesnicima ovogodišnjeg SBF-a, Bukvić je rekao kako su dolazak najavile velike investicijske kuće, kao što je Al Baraka, ljudi sa Forbsove liste, Bin Haooudah grupa, predsjednici banaka iz Dubaija, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta..., te vrlo impresivna lista predstavnika investicijskih fondova.

„Na SBF dolazi vlasnik velikog indijskog fonda, koji je porijeklom iz Engleske, brojne delegacije stižu iz Kine, investicijski fond iz Kine, iz Japana dolaze brojne kompanije i grupacije, kao i značajani broj investitora iz Turske. Forum je jedan od sigurno najvećih poslovnih susreta u ovom dijelu svijeta. U kratkom periodu uspjeli smo u onome što je turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao prije tri godine, da će SBF biti 'balkanski Davos'", napominje Bukvić.

O urađenom nakon dva prethodna Foruma, direktor BBI-ja kaže kako misli da je najviše urađeno na promjeni imidža, da „danas više ne trebamo nikoga pozivati, jer ljudi su već čuli za SBF i Bosnu", kao i da je urađeno to da je veliki broj reklama o BiH otišao u eter, kroz Al Jazzeru i TRT mrežu u Turskoj.

„SBF je doveo i Al Jazzera Balkan, koja je zaposlila 200 novinara, doveo je investicijske fondove koji su se formirali ovdje".

Ideja SBF-a je da se ne investira samo u Sarajevo, već u sve dijelove BiH i regiona.

Konkretan rad na dovođenju investicija

„Naši klijenti ostvarili su poslovnu saradnju na Istoku. Urađno je puno, zadovoljni smo rezultatima, s tim da treba posebno napomenuti da je rad na dovođenju investicija uvijek dugotrajan proces. Investitori ne donose odluke u jednom danu. Investitori donose odluke strateški,a one se realizuju par godina, tako da tek sada trebaju da dođu pravi efekti. Po samom interesu za ovogodišnji Forum mislimo da će se taj pravi efekat i desiti", kaže Bukvić.

On napominje kako su njegova očekivanja od ovogodišnjeg SBF-a velika, te izražava nadu da će i ove godine biti napravljen iskorak.

„Mislimo da ćemo dovesti i vezati za BiH još veći broj stranih koropracija i investicijskih grupa, da ćemo otvoriti nova tržišta za naša preduzeća, ostvariti ugovore za regionalne firme. Ovo jedini konkretan rad na dovođenju investicija, koji je sinhoronizovan između tržišta, države i banaka, i očekujemo da ćemo taj rezultat vidjeti na predstojećem trećem po redu SBF-u", izjavio je Amer Bukvić.

Oslobodjenje

Turski privrednici su dobrodošli, svježe investicije su potrebne KTK-u

Ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj boravio je nedavno u Sloveniji na konferenciji "Energija i okoliš". Tokom nezvaničnih sastanaka Trhulj je razmijenio iskustva sa turskim privrednicima o realizaciji različitih projekata i mogućnostima saradnje u industrijskim granama u kojima Federacija BiH ima kvalitetne resurse i uspostavljeni su značajni kontakti s turskim privrednicima, navodi danas visočki radio "Q".

Veća grupa privrednika iz Turske, početkom juna, trebala bi posjetiti Bosnu i Hercegovinu, te održati niz sastanaka, na kojima će resorni ministar predstaviti raspoloživost privrednih kapaciteta i zakonskih rješenja koja se odnose na strana ulaganja.

Po riječima Trhulja, tokom tih sastanaka u Sarajevu sasvim sigurno će biti riječi o mogućnosti ulaganja u KTK Visoko, jednu od firmi sa većinskim državnim kapitalom za čiji privatizaciju Vlada FBiH traži strateškog partnera.

Po riječima generalnog direktora KTK Visoko, Senada Bilalovića, KTK se nalazi u procesu privatizacije, u velikim je problemima i traži se strateški partner.

O dolasku turskih privrednika saznali su iz medija, te u narednim danima očekuju preciznije informacije iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

“Moje iskustvo sa turskim partnerima je uglavnom dobro i mi smo odlično sarađivali sa jednom od najvećih turskih kompanija iz proizvodnje kože “Desa Deri” iz Istanbula. Želja mi je da oni budu u delegaciji turskih privrednika, koja će u junu posjetiti BiH. Obzirom na probleme u kojima se KTK nalazi, itekako su potrebne svježe investicije. Radovalo bi nas da turski partneri dođu, jer su iskustva, koja smo sa njima imali u posljednjih desetak godina, uglavnom pozitivna”, kazao je za Q radio direktor Bilalović.

Ministar Trhulj smatra da Turska ima veoma razvijenu privredu tekstila i vjeruje da ona može biti adekvatan partner visočkom Kožarsko-tekstilnom kombinatu, prenosi "Q" radio.

E-Kapija

Inspekcije se moraju uključiti

Rad na crno, nekategorizirani objekti, neplaćanje taksi...samo su neke od poteškoća s kojima se turistički radnicu u Federaciji BiH susreću na terenu, kažu u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH.

Kako su istakli, lokalna zajednica te inspekcija trebaju se više uključiti u rješavanje ovog problema, a jedan od načina da Ministarstvo pomogne je nacrt novog Zakona o turističkim zajednicama, koji je Vlada FBiH prihvatila.

"Potreba za donošenjem novoga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH ukazala se prvenstveno radi jačanja i promicanja turizma Federacije BiH i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i povezanih djelatnosti, te radi jačeg i svrsihodnijeg organiziranja turističkih zajednica, kao i velikog broja pristiglih incijativa za izradu novog zakona", kazali su u Ministarstvu.

Jedno od osnovnih načela na kojima se temelji ovaj zakon je stvaranje mogućnosti da svaka razina vlasti bude odgovorna za njegovu provedbu i sveukupno stanje u oblasti turističke djelatnosti. Tako bi se novim Zakonom definirao nadzor nad radom turističkih zajednica, gospodarenje u turističkim zajednicama, čime bi se poboljšala suradnja između resornih općinskih odnosno gradskih organa uprave, mjerodavnih za oblast turizma, kantonalnih/županijskih ministarstva i turističkih zajednica županija/kantona, a sve u svrhu promocije i unaprijeđenja turizma u FBiH, pojasnili su u Ministarstvu.

Oslobodjenje

Milkos dogovorio izvoz proizvoda za njemačke lance Lidl i Kaufland

Početkom ovog mjeseca sarajevska Mljekara "Milkos" je imala dva audita upravljanja kvalitetom u proizvodnji i proizvodima od strane predstavnika velikih njemačkih trgovačkih lanaca LIDL i Kaufland.

Ispred Lidl-a audit je vodio Dr. Jan Schepers sa Instituta "Dr. Erdmann" iz Rheda-Wiedenbrucka, a audit Kauflanda je provela Melita Banek iz "TÜV Croatia" d.o.o. iz Zagreba.

Naime, kompanija "Milkos" je u prva četiri mjeseca ove godine imala 40% veći izvoz u odnosu na isti period prošle godine, a u pravcu tog povećanja dogovorena je proizvodnja i izvoz mliječnih proizvoda za ova dva njemačka lanca koja imaju svoje trgovine u Hrvatskoj.

Tako "Lidl" u Hrvatskoj ima 77 prodajnih objekata, a Kaufland 27. Obzirom da ovi lanci izuzetno polažu na kvalitet proizvoda koji se nalaze na njihovim policama, a koji moraju biti u potpunosti usaglašeni sa zahtjevima EU kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda, angažovali su navedene institucije i stručnjake, da potvrde upravljanje kvalitetom, kao i kvalitet proizvodnje i proizvoda Milkosa, isitiču iz ove kompanije.

Navedene da su auditi uspješno realizovani te da su auditori iskazali zadovoljstvo upravljanjem kvalitete, proizvodnim procesima i samim proizvodima Milkosa, tako da se mlijeko i ostali mliječni proizvodi Milkosa već nalaze na policama ovih renomiranih lanaca u Hrvatskoj.

"Ovo je samo još jedan dokaz da su domaće mljekare kvalitetom svojih proizvoda u potpunosti usaglašene sa zahtjevima EU, i da je jedina prepreka izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na tržište zemalja Evropske Unije, na strani države", navode iz ove kompanije.

Ističu da se ovaj nedostatak odnosi na nepostojanje certificirane laboratorije za animalne proizvode, čiji bi cerifikati omogućili otvaranje najvećeg mogućeg izvoznog tržišta za poljoprivrednike i proizvođače iz BIH.

E-Kapija

Osnivanje nove firme u Rusiji

Dok se u prvoj polovini juna očekuje nova sjednica vanredne skupštine Bosnalijeka koju treba sazvati Vlada FBiH, odnosno Ministarstvo energije, industrije i rudarstva FBiH i na kojoj treba biti razriješen sadašnji Nadzorni odbor kompanije jer se oglušio o zaključke Vlade kojim se tražila smjena direktora Edina Arslanagića, Nadzorni odbor Bosnalijeka je na svojoj sjednici 4. maja usvojio prijedlog odluka za predstojeću redovnu Skupštinu dioničara zakazanu za 26. maj, na kojoj bi se osnovala Bosnalijekova firma u Rusiji.

Dobit 6 miliona

Prema najavljenom dnevnom redu, na redovnoj Skupštini dioničari će birati predsjednika Skupštine i dva ovjerivača zapisnika Skupštine, usvajati godišnji izvještaj o poslovanju Društva za 2011. godinu, sa izvještajima revizora, NO i Odbora za reviziju. Planirano je i donošenje odluke o raspodjeli i načinu upotrebe dobiti ostvarene po godišnjem izvještaju o poslovanju Društva za 2011. i to na način da se ta dobit u vrijednosti od 5.938.129 KM ne isplati kao dividenda dioničarima, već rasporedi za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti društva.

Dioničari će glasati i o odluci o preknjižavanju dobiti ostvarene u 2010. u iznosu od 4.181.658 KM koja je bila usmjerena za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti društva u 2011. godini, u fond rezervi Društva. Na dnevnom redu biće i ovogodišnji poslovni plan Društva.
Dioničarima će se ponuditi i odluka o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u Rusiji, te odluka o odobravanju Statuta pomenutog društva. Ta firma bi se zvala Bosnalijek d.o.o. i imala bi sjedište u Moskvi, sa osnovnim kapitalom od 19,5 miliona rublji.

Ruskinja direktorica

Interesantno je da je, prema odluci donesenoj na sjednici NO Bosnalijeka d.d. 4. maja o osnivanju Bosnalijeka d.o.o. u Moskvi, u prvi saziv Upravnog odbora ove nove firme predložen i Amar Arslanagić, sin Edina Arslanagića, uz još dva člana Bojana Kebea i Dejana Đorđevića, dok se za generalnog direktora Društva po odluci imenuje Marija Nikolaevna Eremina.

Prema predviđenoj odluci, firma bi se bavila prvenstveno trgovinom na veliko lijekovima i farmaceutskim supstancama, kozmetičkim proizvodima, dodacima prehrani, hemikalijama, poljoprivrednim proizvodima za medicinsku upotrebu, kao i higijenskim i drugim proizvodima, skladištenjem, transportom i servisiranjem nabrojanih proizvoda, zatim proizvodnjom i/ili završetkom pojedinih proizvodnih faza nabrojanih proizvoda, organizovanjem i provođenjem pretkliničkih i kliničkih proba/testova lijekova i farmaceutskih proizvoda, uključujući opojne i psihotropne lijekove, zatim kontrolu kvaliteta.

Na dnevnom redu biće i izbor članova Nadzornog odbora Društva, izbor članova Odbora za reviziju Društva i vanjskog revizora. Predviđa se i donošenje osnovnih elemenata za zaključivanje ugovora sa članovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u pogledu vrste, osnove i visine naknada.

Oslobodjenje

By Leopol

HT Mostar poslovao s dobiti od 10 miliona KM


HT Mostar je u 2011. godini ostvario neto dobit od 10.023.787 KM, što je za oko 2,5 miliona bolje nego u 2010. godini kada je dobit iznosila 7,5 miliona KM, pokazuje revidirani finansijski izvještaj kompanije.

U prvom polugodištu 2011. kompanija je imala dobit od 11.041.416 KM. Poslovni prihodi u 2011. iznosili su 246,3 miliona KM i značajno su popravljeni u odnosu na godinu ranije, kada su iznosili 232,4 miliona KM.
Prihodi od prodaje na domaćem tržištu u 2011. godini iznosili su 200,4 miliona KM i za 10 miliona KM veći su nego u prethodnoj godini kada su iznosili 190,4 miliona.
Na stranom tržištu realizovana je prodaja od 38,9 miliona KM, u odnosu na 34,6 miliona KM u 2010. godini.
Poslovni rashodi iznosili su 216,5 miliona KM i unekoliko su povećani u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 214 miliona KM.
Dok su materijalni troškovi blago povećani sa 5,6 miliona na 6,1 milion KM, troškovi plaća i ostalih ličnih primanja smanjeni su sa 58,9 miliona KM na 56,8 miliona KM.
Nasuprot tome, Uvećani su troškovi proizvodnih usluga sa 59,7 miliona na 61,1 milion KM, kao i troškovi amortizacije sa 48,7 miliona na 62,9 miliona KM.
HT Mostar ima 1146 dioničara, a dioničari sa više od 5% vrijednosnih papira su Vlada FBiH, Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb, te Hrvatske Pošte d.d. Zagreb.

By Leopol

FDS: Lanjska dobit 6,4 miliona KM


Fabrika duhana Sarajevo (FDS) ostvarila je u 2011. godini neto dobit od 6.463.118 KM, što je unekoliko slabije nego godinu ranije kada je dobit iznosila 6.524.010 KM, pokazuje revidirani finansijski izvještaj kompanije.

Poslovni prihodi FDS-a iznosili su su 77 miliona KM, i manji su nego u 2010. godini kada su iznosili 80,8 miliona KM. Istovremeno, smanjeni su poslovni rashodi budući da su iznosili 68,2 miliona KM, u odnosu na 75,5 miliona KM u 2010. godini.
Većinu prodaje kompanija je realizovala na domaćem tržištu, u vrijednosti 62,4 miliona KM (u 2010. godini 67,4), dok je na stranom tržištu ostvarena vrijednost od oko 8 miliona KM (6 miliona u 2010.).
Kad je riječ o rashodima, kompanija je napravila uštede na materijalnim troškovima koji su smanjeni sa 37,1 milion KM na 33,9 miliona KM u 2011. godini, pri čemu su i troškovi plaća i ostalih ličnih primanja zaposlenicima smanjeni sa 17,2 miliona KM na 15,1 milion KM.
FDS ima registrovanih 1.281.712 dionica nominalne vrijednosti 100 KM po dionici, a Federalno Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva najveći je dioničar sa 39,91% učešća.
Društva u kojima FDS ima više od 10 posto dionica ili vlasništva u kapitalu su: Tobacco press d.o.o. Mostar, UPI Poslovni sistemi d.d. Sarajevo, Vakufska banka d.d. Sarajevo, Unis d.d. Sarajevo, Privredna banka d.d. Sarajevo, Duhan-Zenica d.d. Zenica, Univerzalpromet d.d. Tuzla, Remontmontaža d.d. Tuzla, ZIF MI-GROUP d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo.

Dvije entitetske agencije za bankarstvo predsjedavajući BSCEE-a u 2013.godini

Na konferenciji BCSEE-a održanoj u Beču Agencija za bankarstvo F BiH i Agencija za bankarstvo RS izabrane su za predsjedavajuće Grupom supervizora banaka iz Centralne i Istočne Evrope u 2013.godini.

BSCEE je osnovana u Budimpešti 1991. godine od strane 6 zemalja predstavnika supervizora banaka. Broji 23 članice, Agencija za bankarstvo F BiH članica je Grupe od 2002. godine a Agencija za bankarstvo RS od 2008.godine.

Glavni ciljevi BSCEE Grupe su da podstiče i pomaže istraživanja, obuke i obrazovne programe i općenito sve aktivnosti vezane za funkcije svojih članica, da promovira i održava blisku suradnju i komunikaciju između institucija za bankarsku superviziju Centralne i Istočne Evrope, da pomogne i olakša članicama svoje Grupe obavljanje svojih supervizorskih (nadzornih) funkcija, te brojne druge aktivnosti za integraciju evropskog bankarskog supervizorskog sistema kao i zastupanje kod Bazelskog komiteta za bankarsku superviziju.

Izuzetna je čast, ali i velika odgovornost ukazano povjerenje Agencijama za bankarstvo da predsjedavaju Grupom i nadamo se da ćemo u toku svog predsjedavanja pridonijeti još boljoj suradnji regulatornih tijela iz zemalja Centralne i Istočne Evrope i razmjeni tehnika kontrole banaka, iskustava i informacija te unapređenju stabilnosti bankarskog sistema čitavog regiona.

E-Kapija

Za SBF prijavljeno 137 projekata vrijednih 8,5 milijardi eura

Za treću međunarodnu investicijsku konferenciju Sarajevo Businesss Forum (SBF), koja će se od 16. do 18. maja održati u Sarajevu, prijavljeno je 137 projekata ukupne vrijednosti 8,5 milijardi eura.

Najviše prijavljenih projekata pristiglo je iz oblasti turizma (35), potom građevinarstva (25), i poljoprivrede (24).

Projekte iz energetskog sektora je prijavilo 18 kompanija i pojedinaca, dok će iz sektora industrije svoje ideje predstaviti 16 privrednika.

Investitorima iz svijeta bit će predstavljeno 10 projekata iz oblasti infrastrukture, pet iz finansijske industrije i četiri projekta iz oblasti edukacije.

Dolazak na forum je najavilo 350 stranih investitora s najlikvidnijih svjetskih tržišta, među kojima su velike investicijske kuće, kao što su Al Baraka, ljudi sa Forbesove liste, Bin Haooudah grupa, predsjednici banaka iz Dubaija, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta..., te vrlo impresivna lista predstavnika investicijskih fondova.

Na SBF dolazi i vlasnik velikog indijskog fonda, koji je porijeklom iz Engleske, brojne delegacije stižu iz Kine i Japana, kao i značajani broj investitora iz Turske.

Dolazak na SBF je najavio veliki broj svjetskih lidera. Očekuje se da prvom danu SBF-a 2012. prisustvuju zamjenik premijera Turske Ali Babacan i turski ministar poljoprivrede Muhammed Mehdi Eker. Dolazak su najavili i ministri iz Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, kao i svih struktura i dijelova BiH.

Klix

U Velikoj Kladuši svečano otvoren pogon za proizvodnju trampolina “Akrobat”

Danas je u Velikoj Kladuši svečano otvoren pogon za proizvodnju trampolina slovenske firme “Akrobat” iz Novog Mesta.

Premijer Lipovača je naveo da se nije dvoumio ni sekunde kada mu se vlasnica firme Akrobat obratila s idejom da želi zaposliti 30-ak ljudi i izvoziti isključivo za zemlje Evropske unije.

”Mi ovdje imamo domaćih ali i stranih poduzetnika,a ovo je jedan od svijetlih primjera kako da se uz minimalne naknade I kamatne stope gradi, investira i reinvestira.Na taj način svi mi dobijamo manje socijalnih slučajeva, perspektivniju budućnost i državu za čovjeka za koju se u na čelu i borimo.Na kraju krajeva mi smo ovdje da predstavljamo cijeli USK i da vratimo na posao cijeli USK”, istakao je na kraju obraćanja Lipovača.