Re: Ekonomija | Economy

U prvoj polovini prošle godine broj stranih investicija u odnosu na godinu ranije bio je veći tek za 1,4 odsto, a ekonomski stručnjaci za takav poslovni ambijent u BiH krive postojeću vlast koja na svim nivoima nije uspjela da unaprijedi zakonske propise.

I u Agenciji za promociju stranih investicija priznaju kako se strani investitori žale najviše na lošu zakonsku regulativu.

I dok je u Americi registracija preduzeća moguća preko interneta, a u Evropi taj proces traje do desetak dana, u BiH, prema postojećim zakonima, cijeli proces može trajati i više od 40 dana.

To je jedan od razloga zbog kojeg se strani, ali i domaći privrednici teško odlučuju da pokrenu bilo kakav biznis, prenosi "Slobodna Evropa".

U Agenciji za promociju stranih investicija BiH, čiji je zadatak privlačenje i povećanje priliva stranih investicija, ali i podsticanje postojećih investitora na dalja ulaganja i širenje poslovanja, priznaju kako se strani investitori žale najviše na lošu zakonsku regulativu u BiH.

"Radni kapital je zaista preopterećen, uključujući tu i silne administrativne barijere koje vladaju, zatim neusaglašena zakonodavna regulativa na nivou BiH, potpuno podijeljena između entiteta i Brčko distrikta, onemogućava da, na izuzetno malom prostoru sa četiri miliona stanovnika, može doći strani investitor i razvijati biznis ovdje", objasnio je ekonomski analitičar Duljko Hasić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Rajko Tomaš ističe kako strane investitore, osim procesa registracije, interesuju i ostali uslovi poslovanja u BiH.

"Na primjer, uslovi zapošljavanja stranaca, dobijanje radnih dozvola za strance, vezano s tim je i priznavanje diploma koje su stečene u inostranstvu, odnosno proces nostrifikacije i slično", rekao je Tomaš.

On je napomenuo da su mnogo važniji uslovi poslovanja kada preduzeće već bude formirano.

"Tu prije svega mislim na uređenje odnosa u poslovanju koje garantuje pravna država. Po pravilu investitor vodi računa o sigurnosti plasmana kapitala. Njega zanima koliko država štiti poslovanje, koliko štiti njegovu imovinu. Zemlje koje imaju takvo stanje da se može dugovati, da su sudovi vrlo spori u izvršavanju presuda vezanih za rješavanje poslovnih sporova, onda to povećava nesigurnost poslovanja", navodi Tomaš.

Stručnjaci smatraju da proces registracije preduzeća treba pojednostaviti, učiniti ga jeftinijim, pogotovo sa aspekta nekih usluga koje su obavezne u poslovanju preduzeća, ali da se to mora sinhronizovati sa uređenjem dugoročnih uslova privređivanja.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i OECD Sporazum o ulaganju u jugoistočnu Evropu (OECD Investment Complact) organizirali su danas u Sarajevu konferenciju o inovacijama u BiH koja ima za cilj povezivanje i ostvarenje partnerstva između vlada, poslovne i akademske zajednice.

Regionalna inicijativa konkurentnosti (RCI) je trogodišnji projekt koji finansira Evropska komisija i Flamanska vlada, a opći cilj ovog projekta je poboljšanje konkurentnosti na zapadnom Balkanu kroz poticanje inovacija i razvoja ljudskih kapaciteta.

U 2011. godini izabrana su tri konkretna i inovativna partnerska projekta čija će implementacija biti podržana, a to su "Predstavljanje Omega-3 jaja na tržištu BiH", "Prerada poljskog graška u protein, škrob i celulozne frakcije" te "Organski proizvodi za dezinfekciju". Načelnik programa investicijskog sporazuma OECD-a za jugoistočnu Evropu Alan Paić kazao je danas novinarima da se radi o programu koji već 12 godina postoji na ovom prostoru, naglašavajući da su tri spomenuta partnera neophodna za efikasno uvođenje inovacija.

"Pokazali smo da u BiH nema mnogo uloženog novca u istraživanje i razvoj, ali je moguće napraviti inovacije. Danas imamo konkretne rezultate, kao što je proizvod `omega jaje`. To je direktan proizvod ovog projekta i uskoro će biti lansiran na bh. tržište", dodao je.

Razvoj inovacija moguć u BiH


Istaknuo je da je tokom implementacije projekta napravljeno 16 partnerstava između akademske i poslovne zajednice te lokalne uprave dodajući da je u projekt uloženo nekoliko stotina hiljada eura.

Pomoćnica ministra civilnih poslova za nauku i kulturu BiH Biljana Čamur kazala je na otvorenju konferencije da je za inovacije vrlo važan razvoj naučno-istraživačke strukture kao i kooperacija u BiH i regiji, ali i umrežavanje naučnih institucija te ulaganje u edukaciju.

"Inovativna aktivnost u savremenim društvima predstavlja obaveznu djelatnost koja postaje uvjet njihovog opstanka na tržištu. U BiH djeluje nekoliko inovacijskih centara i tehnoloških parkova koji imaju uspostavljenu saradnju sa istim ili sličnim ustanovama u Evropi, ali je neophodan njihov daljnji razvoj kako bi bili jaka spona između privrede i nauke", podsjeća Čamur.

Podrška inovativnosti

Dodala je da će u narednom periodu biti neophodno nastojati na svim nivoima vlasti u BiH osigurati kontinuiranu podršku inovativnosti i transferu tehnologija te komercijalizaciji primjene naučnih dostignuća.

Također, cilj je poboljšanje uvjeta i pristupa finansiranja istraživanja inovacija te doprinijeti stvaranju ambijenta u kojem će se inovativne ideje brže transformirati u proizvode i usluge koje će osigurati ekonomski rast i razvoj.

Sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Hamdo Tinjak kazao je da je na početku implemetacije projekta odlučeno pružiti podršku inovacijama umjesto ljudskim resursima jer nije bilo dovoljno podrške za inovacije u BiH.

Tokom konferencije potcrtano je da je ovo prvi projekt ove vrste u BiH te da se radi o inicijativi koja ne samo kreira nego i implementira projekat, a upravo tu je šansa za buduće pružanje podrške inovacijama ne samo u poljoprivredi nego i u drugim sektorima.

Nekada vas sudbina i životne prilike odvedu na sasvim druge puteve od onih što ste planirali.

San Seada Terzića iz Gračanice bio je da jednog dana pokrene vlastiti automehaničarski servis, ali sklopom životnih okolnosti, postao je jedan od najvećih prerađivača polimernih materijala u BiH.

Međutim, ono što je od početka znao jeste da će u životu slijediti vlastiti cilj.

"Moram reći da je bilo teško, ali sa ove distance znam da sam uvijek imao i cilj i viziju kako treba da postanem poduzetnik", priča Terzić.

Preduzeće Plastex je osnovano 1986. godine i bavi se preradom polimernih materijala i izradom fleksibilne ambalaže. Njihova ambalaža koristi se za pakovanje svih vrsta proizvoda, a ima široku primjenu u industriji i domaćinstvu.


Plastex na tržištu nudi sve forme i oblike ambalaže, materijala iz role u rolu, polietilene, polipropilene, diplekse, triplekse, papir, aluminij, a sve u formi vrećice ili proizvoda potrebnog za određena pakovanja.

(Foto: Sead Terzić)

Plastex upošljava 50 radnika koji, osim što su edukovani i osposobljeni u vlastitim pogonima te stečenim iskustvom i znanjem odgovaraju svakom zahtjevu postavljenom od strane kupca i tržišta, svoj posao obavljaju sa jedinstvenom dozom ljubavi.

"Ono što osobeno za Plastex, to je unutarnja organizacija, koja je zasnovana na izuzetno korektnoj saradnji zaposlenika sa menadžmentom gdje smo uspjeli da izgradimo sistem odgovornosti prema kupcu i tržištu na principu lojalnosti `svi za jednog, jedan za sve`", navodi Terzić.


Ciljevi preduzeća su uvođenje novih tehnologija i dostignuća iz programa prerade polietilena i ostalih fleksibilnih materijala.

"U budućnosti želimo da napravimo, i stvorili smo kvalitetne preduslove, je da strateškim partnerom iz Evropske unije izađemo na evropsko tržište, po principu zajedničkih ulaganja i taj modus smo ove godine u nekoj početnoj fazi i primjenili", najavljuje direktor Plastexa.

Sada menadžment preduzeća čini mlad i obrazovan kadar koji ima i jasnu viziju razvoja preduzeća, Sead Terzić kao njihov mentor, svoje znanje i iskustvo prenosi na njih.

"Moj životni put je jedna pozitivna priča i taj moj put je bio obasut mukotrpnim radom, neizmjernim odricanjem, neprespavanim noćima, izazovima ali uvijek dosljednosti da ono što sam zacrtao i ostvarim", ističe Terzić.

Kompanija Plastex d.o.o. iz Gračanice dobitnik je BH Biznis nagrade "Gazela", koju dodijeljuje Kameleon M&M Grupa i zahvaljujući kojoj je bosanskohercegovačka javnost imala priliku upoznati se sa poslovnim rezultatima ove uspješne firme.

SARAJEVO – Cijene stanova na području cijele Bosne i Hercegovine već su godinama u blagom padu, a kako doznajemo od trgovaca nekretninama, trend pada cijena stanova nastavit će se i u sljedećim mjesecima. Ipak, i od trenutačnih cijena običnom čovjeku s prosječnim primanjima samo se može zavrtjeti u glavi, pogotovo ako je riječ o cijenama stanova u samim središtima bh. gradova koje se rijetko spuštaju ispod 1500 maraka po metru četvornom.
Izuzetak je općina Cazin gdje se trenutačno mogu naći najjeftiniji stanovi u BiH. Isti se mogu kupiti na lokaciji Slatina za 'samo' 990 maraka po metru četvornom, i to u novogradnji. Na drugim lokacijama u ovoj općini cijene se kreću od 1000 do 2000 maraka po metru četvornom, pa uopće ne sumnjamo kako će spomenuta lokacija uskoro biti potpuno naseljena.

Preskupi stanovi

Ipak, i to je preskupo za naše uvjete ako uzmemo u obzir da za svoju mjesečnu plaću čak ni one dobrostojeće kategorije stanovništva poput, recimo, liječnika i prosvjetnog djelatnika ne mogu kupiti ni kvadrat stana. O ostalim kategorijama se ne treba ni govoriti. Njima je useliti se u vlastiti stan, bio on polovan ili nov, samo nedostižan san.
Iz Agencije za nekretnine Cicko koja pokriva veliki dio FBiH doznajemo kako su najskuplji stanovi u Sarajevu, gdje se cijene po metru četvornom kreću i do 5000 maraka u novogradnji. Takvi stanovi mogu se pronaći na lokaciji Stari grad te u samom središtu grada.
- Ukoliko idete prema periferiji, odnosno prema Ilidži, Dobrinji ili Stupu, cijene stanova u novogradnji su sve povoljnije i kreću se od 1450 do 1700 maraka. Cijene polovnih stanova su dakako manje , kazao je Amir Hota iz Agencije Cicko. Prema njegovim riječima, u dijelu Republike Srpske, odnosno u Istočnom Sarajevu i Palama, stan se može kupiti za cijenu od 1350 do1550 maraka po metru četvornom.
U Banjoj Luci ima velikih razlika u cijenama, baš kao i u Sarajevu. Središnji dio grada je naravno najskuplji, gdje se za stan u novogradnji mora izdvojiti od 1900 do 2200 maraka. I Tuzla ima veliku ponudu stanova, a ovisno o položaju i lokaciji, kreću se od 1600 do 2000 maraka po metru četvornom.
- Svaka stambena jedinica je priča za sebe. Nema više pravila kao što je nekada bilo da su cijene iste na određenoj lokaciji. Sada su dosta različite, a pogotovo ako je riječ o stanovima gdje vlasnici ne mogu s bankama izići na kraj i onda se stanovi prodaju u bescjenje, ističe Hota.
Iako su cijene stanova na području cijele BiH iz mjeseca u mjesec sve manje, potražnja za istim ipak ne raste.
Primjerice, na području Marin dvora i Ciglana nekada se nije mogao naći stan ispod 3000 maraka, dok je danas situacija puno drukčija. Cijene su se spustile i do 2000 maraka, međutim, rijetko tko se odvaži i kupiti ga.
- Ponuda je velika, ali zbog pada kupovne moći trenutačne cijene stanova su još uvijek prevelik zalogaj za mnoge kupce. Interesa za stanove ima, ali realizacije koja je najviše uvjetovana bankama nema. Banke su dosta krute, nemaju tolerancije, ne izlaze u susret. Građani su nesigurni, pa i oni koji su zaposleni teško se odlučuju na podizanje kredita, jer ne znaju što im donosi sutra, naglasio je Hota kod kojeg postoji opravdana bojazan da će potražnja unatoč sve manjim cijenama i dalje opadati.
Prema statistikama, najprodavaniji stanovi su oni vrijednosti od 60.000 do 100.000 maraka. Riječ je o iznosima koje banke puno lakše odobravaju nego za veće i skuplje stanove. Najčešći kupci istih su mladi bračni parovi.

Nema ni stanova ni kupaca

U Hercegovini je situacija puno drukčija nego u drugim dijelovima BiH. Primjerice, u Mostaru, bar kako nam tvrdi vlasnik agencije “Sivrić” Franjo Sivrić, loša je i ponuda i potražnja. Najveći razlog opadanja potražnje stanova Sivrić vidi u bankama koje su postale vrlo krute i nefleksibilne.
- Niti se prave nove zgrade, niti ljudi imaju novca kupovati. Ako se i odluče za stan, njihove mogućnosti su takve da ne mogu kupiti ništa veće od 60 metara četvornih. Ima i onih dubljeg džepa, traže veće stanove, ali nema se što ponuditi, kaže Sivrić koji nije nimalo optimističan kada pogleda u budućnost.
Najjeftiniji stanovi u Mostaru, bar ono što je ostalo, mogu se naći na gradskoj periferiji za cijenu od 1200 maraka po četvornom metru, dok se za središnji dio grada treba izdvojiti od 1500 do 1700 maraka. Cijene novijih stanova kreću se od 1900 do 2300 maraka po četvornom metru. Ti stanovi nalaze se na u Ulici Stjepana Radića, u blizini starog trgovačkog centra, Ulici Matice hrvatske kraj Sveučilišta i Ulica Leopolda Mandića. Iako većinom cijena stana ovisi o lokaciji, također se gleda njegova uređenost i renoviranost.
Stanove u gradu na Neretvi uglavnom kupuju mladi bračni parovi te oni koji nisu opterećeni hipotekama i kreditima.
Bolja situacija nije niti kod prodaje kuća kojih i nema toliko mnogo u Mostaru na prodaji, ali ima u okolnim naseljima kao što su Rodoč, Jasenica, Cim.
- Njihova cijena je povoljnija od stanova. Kuća u blizini Mostara može se naći do 170 tisuća maraka, što je, u neku ruku, povoljnije nego stan jer je to ipak privatan posjed. Ali ni za njih nema potražnje jer je država u financijskoj krizi, rekao je Sivrić.

Cijene apartmana

Cijene apartmana su se zadržale i dosta su različite. Tako se na Vlašiću može pronaći apartman od 1600 do 2000 maraka. Na Bjelašnici i Jahorini, ovisno o lokaciji i opremljenosti apartmana, cijene se kreću od 2500 pa do 3000 maraka. U Hercegbosanskoj županiji, odnosno na kupreškoj visoravni gdje je zimski turizam posljednjih godina procvjetao, cijene apartmana su niže i kreću se do 2000 maraka. No, ukoliko razmišljate kupiti apartman na moru, ni ne pomišljajte na to ukoliko nemate baš dubok džep. Naime, u našem jedinom primorskom gradu Neumu cijene apartmana, onih u prvom redu do mora, dižu se do vrtoglavih 2000 eura po kvadratu. Može se naći i nešto jeftinije, ali manje-više dosta je skupo.

Država Katar u narednih nekoliko godina planira uložiti milijarde dolara u izgradnju infrastrukture, a dio kolača žele uzeti i bosanskohercegovačke građevinske kompanije koje su započele borbu za proboj na tržište ove zemlje.

Pokretanje velikih investicionih projekata dio je priprema za održavanje Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine, čime će Katar, kao domaćin velikog sportskog događaja, postati jedno od najvećih gradilišta na svijetu.

U Udruženju građevinara pri Privrednoj komori FBiH ističu da su planirane investicije i ekonomski rast u Kataru izazvale veliki interes među domaćim građevinarima, koji na novom tržištu vide priliku za angažman svoje radne snage.

Tim povodom upućena je inicijativa Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH da uspostave političke veze da nadležnim institucijama u Dohi, kako bi se stvorili uslovi za privrednu saradnju.

"Građevinske firme iz Bosne i Hercegovine spremne su da se organizuju putem konzorcija za nastup na katarskom tržištu, no prije toga potrebna nam je politička volja i podrška predstavnika vlasti. Katar u narednih pet godina namjerava uložiti 232 milijarde dolara u izgradnju infrastrukture, tržište je veliko i ima dovoljno prostora za angažman bh. privrednih subjekata“, ističe Dženana Hodžić, sekretar udruženje građevinara Privredne komore FBiH.

On je navela da je sličnu inicijativu pokrenula i Hrvatska privredna komora, koja je već organizirala poslovne susrete sa predstavnicima Industrijske komore u Dohi i na taj način otvorila vrata hrvatskim kompanijama.

Inicijativi se aktivno priključila i Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja se angažovala na zapošljavanju pojedinaca iz različitih oblasti. Cijeli proces olakšat će i činjenica da su BiH i Katar potpisale sporazum o angažmanu radnika iz BiH u Kataru.

Najviše šansi za rad na još neosvojenom katarskom tržištu, prema mišljenju struke, imaju visoko obrazovani inžinjeri građevinske struke.

Republika Srpska ima problem s vraćenjem rata kredita Međunarodnom monetarnom fondu u iznosu od 240 miliona maraka koje stižu na naplatu u naredne dvije godine, te spas očekuje kroz refinansiranje tog duga, potvrdio je danas entitetski ministar finansija Zoran Tegeltija.
On kaže da je već s nivoa BiH upućeno pismo predstavnicima MMF-a sa zahtjevom da bi se refinansirao iznos kredita koji je pripao i RS-u.

"Želimo da refinansiramo iznos koji smo podigli. Ne želimo nova zaduženja, već samo da refinansiramo postojeći dug”, kazao je Tegeltija na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

Ukoliko ne bude dogovora s MMF-om, mada je Tegeltija siguran da će ga biti, RS će morati naći neki drugi način da bi 2013. i 2014. vratio taj kredit, koji s ostalim zaduženjima predstavlja preveliki teret za budžet RS-a.

Ministar finansija podsjeća da ukupan dug RS-a, zaključno s 31. decembrom 2011.godine, iznosi četiri milijarde i 234 miliona maraka, od čega je dug Republike Srpske tri milijarde i 129 miliona, dug općina je 282 miliona, fondova socijalnog osiguranja 142 miliona i dug javnih preduzeća, koja se indirektno zadužuju putem RS-a, i Investiciono-razvojne banke RS-a je 680 miliona maraka.

Tegeltija je podsjetio da je Vlada RS-a utvrdila nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama, kojim su uvedena nova ograničenja duga i garancija te detaljnije definiran postupak zaduživanja, pri čemu je uveden i postupak unutrašnjeg zaduživanja.

On tvrdi da su novim zakonskim rješenjem strožije definirana zaduženja u RS-u, odnosno da je javni dug 55 posto BDP-a, a dok pravila iz Mastrihta definiraju 60 posto i toliki će biti i ukupni dug RS-a, uključujući i indirektno zaduživanje za njena javna preduzeća.

Država Katar u narednih nekoliko godina planira uložiti milijarde dolara u izgradnju infrastrukture, a dio kolača žele uzeti i bosanskohercegovačke građevinske kompanije koje su započele borbu za proboj na tržište ove zemlje.

Pokretanje velikih investicionih projekata dio je priprema za održavanje Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine, čime će Katar, kao domaćin velikog sportskog događaja, postati jedno od najvećih gradilišta na svijetu.

U Udruženju građevinara pri Privrednoj komori FBiH ističu da su planirane investicije i ekonomski rast u Kataru izazvale veliki interes među domaćim građevinarima, koji na novom tržištu vide priliku za angažman svoje radne snage.

Tim povodom upućena je inicijativa Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH da uspostave političke veze da nadležnim institucijama u Dohi, kako bi se stvorili uslovi za privrednu saradnju.

"Građevinske firme iz Bosne i Hercegovine spremne su da se organizuju putem konzorcija za nastup na katarskom tržištu, no prije toga potrebna nam je politička volja i podrška predstavnika vlasti. Katar u narednih pet godina namjerava uložiti 232 milijarde dolara u izgradnju infrastrukture, tržište je veliko i ima dovoljno prostora za angažman bh. privrednih subjekata“, ističe Dženana Hodžić, sekretar udruženje građevinara Privredne komore FBiH.

On je navela da je sličnu inicijativu pokrenula i Hrvatska privredna komora, koja je već organizirala poslovne susrete sa predstavnicima Industrijske komore u Dohi i na taj način otvorila vrata hrvatskim kompanijama.

Inicijativi se aktivno priključila i Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja se angažovala na zapošljavanju pojedinaca iz različitih oblasti. Cijeli proces olakšat će i činjenica da su BiH i Katar potpisale sporazum o angažmanu radnika iz BiH u Kataru.

Najviše šansi za rad na još neosvojenom katarskom tržištu, prema mišljenju struke, imaju visoko obrazovani inžinjeri građevinske struke.

Razgovori predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda i vlasti Bosne i Hercegovine počinju 16. maja, potvrdio je za "Dnevni avaz" šef Misije MMF-a za BiH Costas Christou. Prema njegovim riječima, nakon dolaska delegacije ove institucije u BiH najprije će biti održan godišnji pregled ekonomske situacije u našoj zemlji.

Iskazan interes

- To su godišnje konsultacije koje imamo sa svakim članom MMF-a - pojasnio je Christou.

Potom će, prema njegovim riječima, biti "održana diskusija o mogućem novom programu kao što je Vlada BiH tražila". On nam nije mogao kazati nikakve detalje u vezi s tim razgovorima.

- Moramo doći i razgovarati. Jedino što znamo jeste da su vlasti u BiH iskazale interes za početak razgovora o mogućem novom programu - istakao je Christou.

I bh. vlasti su oprezne kada je riječ o pregovorima s MMF-om. Ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina potvrdio nam je spremnost Federacije da u njima učestvuje.

- S državnog nivoa zatraženi su razgovori s MMF-om. Postoji interes oba entiteta za sklapanje novog aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom - istakao je Krajina.

Problemi RS

Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, kazao je jučer da ovaj entitet ima problem s vraćanjem rata kredita MMF-u u iznosu od 240 miliona maraka koje stižu na naplatu u naredne dvije godine te da spas očekuje kroz refinansiranje tog duga. On je istakao da je s nivoa BiH upućeno pismo predstavnicima MMF-a sa zahtjevom da se refinansira iznos kredita koji je pripao RS.

Inače, posljednji ekonomski pokazatelji nagnali su vlasti BiH da što više požure kada je riječ o sklapanju aranžmana s MMF-om. Između ostalog, izvoz iz BiH je u prva tri mjeseca pao za čak deset posto.

Povučeno 400 miliona eura

Posljednji aranžman s MMF-om prekinut je jer vlasti entiteta nisu nastavile s provođenjem reformi. BiH je povukla 400 miliona eura, od kojih će najveći dio, od po 150 miliona eura, vraćati naredne dvije godine.

Ulazak holandske kompanije "Friesland Campina" na tržište RS i BiH kroz preuzimanje dubičkog "Mlijekoprodukta" i laktaške "Mljekare" trebalo bi da bude pozitivan za domaće farmere, smatra Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS.

S obzirom na to da su većinski vlasnici kompanije "Friesland Campina" holandski farmeri, Usorac je izrazio očekivanje da će oni imati razumijevanje za probleme naših proizvođača.

"Mislim da je dolazak Holanđana dobra stvar i za naše proizvođače mlijeka i za prodate fabrike. Ipak, moramo biti svjesni da živimo u procesu globalizacije u kojoj se stvaraju sve veće korporacije u cilju zauzimanja što konkurentnije pozicije na svjetskom tržištu, a `Campina`, koja ima svoje farmere i vlastitu proizvodnju mlijeka, je jedna od jačih kompanija u ovoj djelatnosti u Evropi", kazao je Usorac.

Miloš Radojčić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS, kaže da s investicionim fondom "Salford", sadašnjim vlasnikom mljekara u Kozarskoj Dubici i Laktašima, imaju vrlo dobru saradnju po pitanju otkupne cijene i redovnosti plaćanja i da ne bi imali ništa protiv da se na tom nivou nastavi i s Holanđanima.

On ocjenjuje pozitivnim što je "Friesland Campini", za razliku od "Salforda", mljekarstvo isključiva djelatnost, ali izražava bojazan da bi vlasnička organizacija holandske mljekare upravo mogla biti "dvosjekli mač".

"S obzirom na to da su većinski vlasnici holandske kompanije farmeri, nisam siguran da li oni žele samo da od RS i BiH naprave tržište na kojem će plasirati svoje proizvode ili planiraju da ovdje unaprijede proizvodnju mlijeka", rekao je Radojčić.

"Frieland Campina" je prije tri mjeseca potpisala memorandum o akviziciji "Salfordovih" mljekara u Srbiji - beogradskog "Imleka" i subotičke "Mlekare", koje upravljaju i navedenim mljekarama u BiH, za šta je nedavno dobila zeleno svjetlo tamošnje komisije za zaštitu konkurencije.

Predsjednik Naučnog društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić kazao je za beogradske medije da bi bilo značajno ukoliko bi "Friesland Campina" omogućila udruživanje u zadruge krupnih proizvođača koji godišnje isporučuju više do 300.000 litara mlijeka.

"To bi srpskim proizvođačima mleka omogućilo da koriste sve benefite koje imaju proizvođači mleka u Holandiji i drugim zemljama na čijoj se proizvodnji bazira zadružni sistem pod nazivom `Campina`, osnovan krajem devedesetih", istakao je Ševarlić.

"Friesland Campina" će, preuzimanjem "Imleka" i subotičke "Mlekare", sadašnje poslove u regionu u Mađarskoj, Rumuniji i Grčkoj, proširiti i na Srbiju, BiH i Makedoniju, čime će opsluživati tržište od 76 miliona potrošača i, kako ističu, stvoriti čvrstu podlogu za dalji rast kompanije.

U Upravi holandske kompanije ranije su kazali da će navedeno preuzimanje doprinijeti njihovom portfoliju brendova i ojačati poziciju na području jugoistočne Evrope, kao jednoj od okosnica njihove strategije.

"Friesland Campina" proizvodi napitke na bazi mlijeka, hranu za bebe, sireve, maslace, pavlake i deserte, te je u 2010. godini ostvarila godišnji prihod od skoro devet milijardi eura kroz poslovanje u 25 zemalja.

Za uspjeh u poslu potreban je poduzetan duh i dobar osjećaj da kada vam se ukaže prilika, vi je i iskoristite.

ThermoFLUX iz Jajca danas je jedna od najperspektivnijih kompanija u Bosni i Hercegovini. Bave se proizvodnjom toplovodnih kotlova i kamina na pelet i ugalj.

ThermoFLUX bilježi stalan rast iz godine u godinu, a izvoze oko 32 posto svoje proizvodnje.

Počeli su 2007. godine iz malog porodičnog obrta za instaliranje grijanja sa tri zaposlena, vođeni vizijom jednog čovjeka, osnivača i vlasnika Tomislava Ladana, koji je na vrijeme uvidio novu prigodu na tržištu.

"Čestim poskupljenjem lož-ulja i plina sam uvidio da će u većini domaćinstava u BiH drvo i pelet ostati kao jedini energent za zagrijavanje svojih domaćinstava. Tu sam uvidio jako dobru poslovnu priliku koju sam i iskoristio", navodi Tomislav Ladan.


U ThermoFLUX-u je trenutno zaposleno 68 radnika koji svoje znanje i umijeće dokazuju svaki dan, proizvodeći kotlove koji su svoje mjesto osim na tržištu BiH, pronašli i na tržištima Njemačke, Austrije, Grčke, Slovenije, ispunjavajući pri tom sve rigorozne zahtjeve o sigurnosti i energetske učinkovitosti koji su se stavljali pred njih.

(Foto: Tomislav Ladan)

No, na samom početku, nije sve bilo lako.

"U početku mi je bilo najteže naći stručne kadrove za vođenje proizvodnje. Teško je bilo ubijediti ljude da napuste postojeća poduzeća i počnu raditi za novoosnovano poduzeće. Ekonomska kriza mi je tu uveliko pomogla jer su poduzeća u okruženje otpuštala ljude, a mi smo ih zapošljavali", navodi Ladan.

U proizvodnom programu ove kompanije nalaze se tri grupe proizvoda: kotao na pelet, automatski kotao na sitni ugalj i kamini na pelet.


U 2010. godini Thermoflux je na tržištu prodao 330 jedinica kotlova i kamina, sa tendencijom povećanja u budućnosti.

Jasna vizija i poduzetan poslovni duh je ono što krasi menadžment ove kompanije.

"Budućnost Thermofluxa vidim u obnovljivim izvorima energije koji će se zasigurno sve više koristiti. Primarni cilj za 2012. godinu je konačni proboj na zapadnoevropsko tržište", ističe Ladan.

I nema zime dok se ThermoFLUX za grijanje brine.

Kompanija ThermoFLUX d.o.o. Jajce dobitnik je BH Biznis nagrade "Gazela", koju dodijeljuje Kameleon M&M Grupa i zahvaljujući kojoj je bosanskohercegovačka javnost imala priliku upoznati se sa poslovnim rezultatima ove uspješne firme.