Re: Ekonomija | Economy

Svjetska banka pomaže BiH u projektu razvoja navodnjavanja

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je u četvrtak kredit u iznosu od 40 miliona američkih dolara za projekt razvoja navodnjavanja u Bosni i Hercegovini.

Cilj projekta je da se unaprijedi sistem navodnjavanja i da se pomogne bh. poljoprivrednicima u povećanju doprinosa usjeva, saopćeno je iz Svjetske banke.

Petina radne snage u Bosni i Hercegovini je zaposlena u poljoprivrednom sektoru.

Uprkos plodnoj zemlji i mogućnostima za poljoprivrednu proizvodnju velikih razmjera, nedostatak adekvatnog sistema navodnjavanja je negativno uticao na proizvodnju i izazvao je gubitak usjeva u razmjerama od 20 do 40 posto u različitim dijelovima zemlje.

Pomaganje BH u vraćanju u pogon sistema za navodnjavanje i poboljšanju sveukupnih irigacionih sistema će biti od velike koristi za bh. poljoprivrednike.

"Ovo je važan projekt za proizvođače u Bosni i Heregovini jer će omogućiti uzgoj usjeva visoke kvalitete i znatno povećanje prihoda, koji će posljedično povećati prihode poljoprivrednika", rekla je Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke za BiH.

Projekt će se fokusirati na investicije visokog prioriteta koje imaju za cilj obnavljanje i modernizaciju sistema za navodnjavanje.

Najveća investicija u navodnjavanje do sada u zemlji, podržati će napore BiH da se dovede na nivo politike navodnjavanja u EU i pozabaviti će se problemom klimatskih promjena.

Svjetska banka trenutno ima 13 aktivnih projekata u Bosni i Hercegovini, a sveukupni iznos investicija je 342,3 miliona američkih dolara.

U projekte su uključeni poljoprivredni, energetski, okolišni, zdravstveni sektori te sektori za socijalnu sigurnost, zaposlenost i lokalnu infrastrukturu.

Klix

Preliminarno: lanjski rast BDP-a 1,8%


Prema preliminarnim podacima, u 2011. je stopa rasta BDP-a bila 1,8%, vanjski dug iznosi 25,7% BDP-a, te je prema tom pokazatelju BiH u redu umjereno zaduženih zemalja, kazao je guverner Centralne banke Kemal Kozarić ambasadoricom Kraljevine Španije Nj. E. Maria Aurora Mejia Errasquin.

Kozarić je dodao da devizne rezerve iznose oko 3,2 milijarde eura i stabilne su, dok je inflacija na relativnom niskom nivou od 3,1%.
Ambasadorica Mejia је infоrmisаlа guvernera Kozarića о аktuelnоm rаzvoju dоgаđаја u Krаlјеvini Špаniji i krupnim rеfоrmаmа u еkоnоmskоm sеktоru, kоје su poduzete s cilјеm јаčаnjа zеmlје i pоkrеtаnjа еkоnоmskоg rаstа u budućnоsti. Takođe, nada se kako će neki koraci koje poduzima Španija biti od koristi za BiH.
Sagovornici su iskazali zаdоvоlјstvо zbоg trаdicionalno dоbrih bilаtеrаlnih оdnоsа Krаlјеvinе Špаnije i Bоsnе i Hеrcеgоvinе, a ambasadoricca је iskazala nаdu dа ćе svојim budućim rаdоm u BiH nastaviti trаdiciјu dоbrih оdnоsа Špаnije i BiH i dоpriniјеti njihovoj dаlјnjој uspјеšnој sarаdnji. Ambasadorica Mejia je najavila i dolazak grupe španskih preduzetnika, u okviru saradnje privrednih komora, u BiH u maju ove godine, saopćeno je iz CBBiH.

PBS: Dokapitalizacija od 5 miliona KM

Skupština Privredne banke Sarajevo je na sjednici 26. aprila donijela odluku o povećanju dioničkog kapitala emisijom običnih dionica putem zatvorene prodaje unaprijed poznatim kupcima.

Šestom emisijom će se emitovati 50.094 običnih dionica nominalne vrijednosti 100,00 KM po dionici u ukupnom iznosu od 5.094.000,00 KM.

TE Kakanj: Okočana investicija od 94 miliona KM


U kakanjskoj Termoelektrani su okončani poslovi na revitalizaciji Bloka 6, proizvodnog kapaciteta koji čini četvrtinu Termoelektrane.

Za ovaj projekt, čija je realizacija trajala godinu dana, izdvojeno je 94 miliona maraka, i to je najveća prošlogodišnja investicija u Federaciji. Od toga iznosa 20 odsto oprihodovala su domaća preduzeća. Blok je osposobljen za proizvodnju do 2026. godine. Uz tehničko-tehnološka poboljšanja revitalizacijom Bloka 6 ispunjeni su zadati ekološki ciljevi, izvijestila je FTV.
- Ovaj blok će ostvarivati godišnju proizvodnju tako što će u elektroenergetski sistem davati dodatnih 600 miliona kilvatsati električne energije. za tu energiju potrebno je da nam rudnici isporuče preko 500 hiljada tona uglja godišnje, kaže Hasa Čaušević, direktor TE Kakanj.
Osim što je radni vijek bloka produžen za 15 godina, smanjena je emisija prašine i azotnog oksida.

Rast u trgovini BiH 3,9%


U BiH u 2011. godini ukupan promet distributivne trgovine iznosio 24 milijarde i 915 miliona KM, što je za 3,9 odsto više nego 2010. godine.

U poređenju sa prethodnom godinom, najveći rast prometa od 13,4 odsto ostvaren je u trgovini i održavanju motornih vozila i trgovini na malo motornim gorivima, a slijede oblasti trgovine na malo sa povećanjem od 5,3 odsto i trgovina na veliko sa povećanjem od 4,9 odsto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u četvrtom kvartalu protekle godine ukupan promet distributivne trgovine iznosio je šest milijardi i 397 miliona KM, što je za 8,4 odsto manje u odnosu na prethodni kvartal i manje za 0,1 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
U četvrtom kvartalu 2011. godine ostvareni promet u trgovini i održavanju motornih vozila i trgovini na malo motornim gorivima manji je za 7,2 odsto u odnosu na prethodni kvartal, te za 3,8 odsto veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
U trgovini na veliko ostvaren je ukupan promet od četiri milijarde i 43 miliona KM što je za 9,5 odsto manje u odnosu na prethodni kvartal, te za 1,1 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Ukupan promet u trgovini na malo za četvrti kvartal 2011. iznosio je milijardu i 214 miliona KM i manji je za 5,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, te za 2,8 odsto veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Realna privatizacija četiri preduzeća u 2012. godini

Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo u 2012. godini planira pripremiti program privatizacije i početne bilanse preostalih nekoliko preduzeća u kojima nije pokrenut stečaj ili likvidacija, navodi se u planu rada ove Agenije za tekuću godinu.

Za pojedina preduzeća kao što su Zavod zaštite na radu, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta, Unis PSC i Neretva već su usvojeni programi privatizacije i početne bilanse. Preduzeća za koje se ovi dokumenti planiraju usvojiti tokom ove godine su: Institut zaštite na radu i zaštite od požara, Kinema, Projekt, Traser, RTV Vogošća i Veterinarska stanica Kantona Sarajevo.

Ipak, u 2012. godini realno je očekivati je privatizaciju kapitala slijedećih preduzeća Zavoda zaštite na radu, Instituta zaštite na radu i zaštite od požara, te preduzeća UNIS PSC Vogošća i Neretva, ako se ona usklade sa Zakonom o privrednim društvima.

“Za ostala preduzeća nije realno očekivati privatizaciju iz razloga postojanja dugotrajnih sudskih postupaka i drugih problema koji onemogućuju izradu Programa privatizacije i početnog bilansa u skladu sa važećim propisima. U slučaju da se tokom 2012. godine riješe prethodna pitanja, ista će se staviti u proceduru pripreme za privatizaciju", navode iz Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo.

U planu za ovu godine je o prodaja imovine, dijelova i tehničko-tehnoloških cjelina preduzeća : ZOI`84 ( hotel Igman), IBP Hadžić ( imovina u Ivanici), stari dio hotela Bristol.

Agencija ne namjerava sačekati sa pripremom javnih komunalnih preduzeća za privatizaciju u skladu sa odlukom "da ne treba ništa preduzimati u svrhu provođenja privatizacije javnog sektora".

U Agenciji ističu da je slika trenutnog stanja procesa privatizacije obilježena globalnom ekonomskom krizom, preduzećima opterećenih sudskim sporovima, neuknjiženom imovinom kod registracionog suda, neusklađenosti sa Zakonom o privrednim društvima i raskidima kupoprodajnih ugovora.

E-Kapija

Ruska kompanija počela istraživanje nalazišta nafte u Bosanskom Šamcu

Na području Bosanskog Šamca danas je počelo istraživanje radi otkrivanja nalazišta nafte i gasa, a seizmička ispitivanja će trajati dva mjeseca.

Istraživanje provodi kompanija "Kaliningrad geofizika" iz Rusije, a na osnovu ugovora sa Društvom za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa "Jadran - Naftagas" iz Banje Luke i odobrenja Vlade Republike Srpske.

U istraživanju je angažovano 50 radnika, od kojih je trećina sa šamačkog područja.

Predstavnici opštine Bosanski Šamac upoznali su poljoprivrednike iz 25 mjesnih zajednica o ispitivanju, kao i o posljedicama koje mogu nastati na njivama od terenskih vozila i specijalnih mašina. Kompanija "Kaliningrad geofizika" će nadoknaditi štetu koja bi mogla da nastane, a formirana je i služba za procjenu i naknadu štete.

Načelnik Odjeljenja za privredu u opštini Bosanski Šamac Milan Simić rekao je da će se istraživanje obavljati na poljoprivrednim parcelama, te da je procedura i postupak prijave štete dogovorena i vrlo jednostavna.

"Šteta se određuje po maksimalnom prinosu određene kulture, puta cijena koja je aktuelna u momentu isplate. Zamolio bih poljoprivrednike da budu korektni u svojim prijavama. Šteta će biti nadoknađena", rekao je Simić.

Klix

Radnici prihvatili nove investitore: "Agrokop" izdat pod zakup švicarskom fondu

Predstavnici Investicionog fonda "Swiss Nova" iz Švajcarske potpisali su s rukovodstvom trebinjskog poljoprivrednog preduzeća A.D. "Agrokop" ugovor o zakupu, budući da su zainteresovani za kupovinu većinskog paketa akcija firme.

"Ugovor podrazumijeva preuzimanje naše obaveze da, uz saglasnost direktora i stečajnog upravnika, odradimo sve potrebne radnje, najprije one koje se tiču zaštite vinograda, kako čokoti i budući prinosi na njima ne bi trpjeli štetu do našeg konačnog dogovora", kaže Vladislav Kovačević, predstavnik "Swiss Nove".

On dodaje da je u toku i registracija nove firme kćerke "Swiss Nove" u RS koja će ubuduće gazdovati "Agrokopom" pod zakupom.

Ugovorne strane saglasile su se da postoje opravdani interesi za ovakvim djelovanjem, jer, kako su se složili, postoje opravdani interesi većeg broja proizvođača vina iz Trebinja i Hercegovine koji sa "Agrokopovih" vinograda nabavljaju sirovinu, koja njihova vina i čini autohtonim.

"Swiss Nova" je još početkom godine uložila 110.000 maraka na ime dugovanja radnicima i u finansiranje rezidbe, čime su pokazali ozbiljne namjere za kupovinu većinskog paketa akcija "Agrokopa", ali su u tome trenutno onemogućeni zbog pokretanja predstečajnog postupka u ovom kombinatu.

"Jedino nas je to spriječilo da do sada ne bude okončano naše preuzimanje većinskog dijela `Agrokopa`, za čija smo 64 procenta kapitala već potpisali protokol, s tim da smo spremni preuzeti i ostali dio", kazao je Kovačević i dodao da s obzirom na to da ne mogu uticati na to da li će se stečaj pokrenuti ili ne, preostaje jedino čekanje.

Prema njegovim riječima, ukoliko do stečaja dođe, u procesu reorganizacije će nastojati preuzeti većinski dio kapitala.

On dodaje da su prvi radnici već ušli u vinograde, a da će i ostalima u narednim danima biti ponuđen posao na kojem će možda doći i do prekvalifikacije pojedinih radnika, ali niko ko želi da radi neće ostati bez posla.

Goran Fržović, predsjednik Sindikalne organizacije "Agrokopa", kaže da radnici prihvataju nove investitore i da su spremni da uđu u vinograde kako bi dalji proces zaštite čokota, plijevljenje trave i svi predviđeni poslovi za ovo doba godine bili odrađeni na vrijeme.

Investitori će, u vrijeme zakupa, popola dijeliti profit sa "Agrokopom", a prema riječima Kovačevića, spremni su da čekaju sedam do osam godina do cjelokupnog povrata uloženih sredstava, odnosno tek nakon toliko vremena očekuju profit.

E-Kapija

Davutoglu: Turska će dati poticaje firmama koja žele ulagati u BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda primio je jučer ministra vanjskih poslova Republike Turske Ahmeta Davutoglua.

Tokom razgovora razmijenjena su mišljenja o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajući Bevanda je zahvalio na prijateljskoj potpori koju Turska kontinuirano pruža BiH, posebno u dijelu ekonomske saradnje. On je rekao da je Turska deveta po rangu direktnih stranih investicija u BiH, istakavši investiranje u Natron Hayat Maglaj i u Soda Sanayii A.S. - Sisecam Soda Lukavac. "Naš cilj je da stvorimo kvalitetnije uvjete za konkretiziranje ekonomske saradnje", dodao je Bevanda.

Ministar Davutoglu je prenio srdačne pozdrave turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana i čestitao Bevandi na dolasku na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara te dodao da je Turska spremna da pomogne Bosni i Hercegovini na putu ka EU i NATO-u . Davutoglu je istakao da je Turska spremna dati podsticaje svojim preduzećima koja žele ulagati u BiH, ali da je na tom putu nužno otkloniti sporost administracije u donošenju odluka.

Republika Turska je, kako je rekao Davutoglu, radi unaprjeđenja zapošljavanja u BiH odlučila dati svoj doprinos i pružiti finansijsku pomoć u obliku kredita malim i srednjim preduzećima radi otvaranja novih radnih mjesta na području cijele Bosne i Hercegovine.

Davutoglu i Bevanda su dogovorili da bi u sljedećem periodu bilo izuzetno važno organizirati poslovni forum za privrednike iz Turske koji žele ulagati u BiH te ocijenili da je za sva eventualna ulaganja nužno osigurati faktor sigurnosti. Upravo integracija BiH u EU i NATO će vratiti povjerenje i sigurnost u ulaganja u BiH, a Turska će na tom putu davati bezrezervnu potporu, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

E-Kapija

Stanogradnja u RS biznis prošlosti

Stanogradnja u Srpskoj je u znatnom padu, prije svega zbog smanjene potražnje i ulaganja, ali i visokih nameta koji su čitavu građevinsku industriju doveli u tešku situaciju, ističu građevinci.

U prilog tome govori i podatak da je u BiH u prošloj godini završeno 2.755 novih stanova, što je za 24,9 odsto manje nego prethodne godine, a ako je suditi po izvršenim građevinskim radovima, čiji pad se i dalje nastavlja, ništa bolji pokazatelji neće biti ni ove godine, piše Glas Srpske.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik građevinske firme "Rankom inženjering" Ranko Milić kaže da je vidljivo da je stanogradnja u RS u znatnom padu, te da i građevinci koji su očekivali da će se ove godine stvari poboljšati, pa su počeli gradnju, sada to redukuju i rade sa smanjenim kapacitetima i brojem radnika. On je istakao da se u stanogradnji u Srpskoj samo održava minimum aktivnosti.

"Došli smo do faze u kojoj je teško pričati o građevinarstvu uopšte. Velika su očekivanja od gradnje autoputa, termoelektrana i hidroelektrana, ali plašim se da je za to potrebno vrijeme, a nama svaki dan znači mnogo", naglasio je Milić i dodao da se njegova firma više skoro i ne bavi stanogradnjom, upravo zbog drastičnog pada u ovoj oblasti.

Komercijalni direktor banjalučke građevinske firme "Ars studio" Zoran Pavlović kaže da su u Banjaluci trenutno u gradnji četiri objekta.

"To je zaista mali broj, a razlog je svakako pad kupovne moći i mogućnosti građana da to plate. Trenutno svi u stanogradnji imaju problema sa prodajom preostalih stanova koji su ranije izgrađeni, jer su mali stanovi prodati, a veći su po pravilu van finansijskih mogućnosti naših stanovnika", kazao je Pavlović i dodao da je od 2009. godine u RS stanogradnja pala sigurno za 50 odsto.

Situacija po pitanju stanogradnje nije ništa bolja ni u ostalim opštinama Srpske, pa tako građevinci u Prijedoru ističu da su ekonomska kriza i dalje opadanje platežne moći stanovništva glavni razlozi što se negativni trend prometa nekretnina i dalje nastavlja.

Prema riječima većine od osam vlasnika građevinskih firmi u Prijedoru stanogradnja je, najblaže rečeno, u stagnaciji.

Direktor preduzeća za usluge, građenje i promet "Agent" Prijedor Nedžad Rešić kaže da pored ovih problema građevinska preduzeća zbog nedostataka ulaganja kasne sa uvođenjem novih tehnologija, što je još jedan od razloga stagnacije.

Paradoksalna situacija se događa u Trebinju, gdje se stanovi i dalje grade, iako kupaca gotovo i da nema. U najjužnijem gradu RS kažu da je potražnja za stanovima gotovo nestala, a od šezdesetak novoizgrađenih stanova, u posljednjih nekoliko mjeseci prodata su tek dva, tri.

"U Trebinju se, uprkos krizi grade novi stanovi, ali zainteresovanih kupaca skoro da i nema. Na najatraktivnijoj lokaciji kvadrat košta oko 1.770 maraka, a doskora je njegova cijena bila i do 2.100 maraka", kažu u agencijama za promet nekretnina u Trebinju i dodaju da i pored toga cijene stanova ne padaju.

Građevinski radovi
Prema podacima Zavoda za statistiku RS vrijednost izvršenih radova u Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine manja je za 14,3 odsto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u martu ove godine u odnosu na prethodni mjesec veća je za 88,8 odsto, dok je u odnosu na mart 2011. godine manja za 25,8 odsto, a u odnosu na prosječnu vrijednost izvršenih radova u 2011. godini za 34,4 odsto.

E-Kapija