Energetski sektor - Energy sector

Generalni direktor "Elektroprivrede" BiH Elvedin Grabovica istakao je danas na "Sarajevo Business Forumu" (SBF) da je ta kompanija predana novim projektima, a posebno iz oblasti obnovljivih izvora energije i kazao da "Elektroprivreda" traži nove partnere za buduće projekte čija vrijednost prelazi 1,8 milijardi eura.

Među tim projektima su Blok 7 u TE Tuzla, Blok 8 u TE Kakanj, hidroelektrane: Vranduk, Ustikolina, Kovanići, vjetroelektrane: Podveležje i Vlašić, male hidroelektrane na rijeci Neretvici te Fabrika cementa Đurđevik u Rudniku" Đurđevik".

Izvršni direktor za kapitalne investicije u "Elektroprivredi" BiH Amil Kamenica kazao je da je "Elektroprivreda" BiH u 2011. godini proizvela 7,295 GWh električne energije, da je ostvareni prihod 490,1 milion eura, te da je imala zaposlenih 4.878 radnika.

BiH ima velike mogućnosti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, jer je sunčana, bogata bio masom i ima veliki vodni potencijal, te bi mogla snažno konkurisati na evropskom tržištu, ocijenjeno je na današnjem sastanku predstavnika Republike Srpske i Federacije BiH sa njemačkim ulagačima na Trebeviću kod Sarajeva.

Predsjednik FBiH Živko Budimir, koji je bio domaćin sastanka o temi proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, rekao je da je dobro da dođe do realizacije ovakvih projekata u BiH, jer su potencijali cjelokupne teritorije veći, a zajednički projekti zbližavaju entitete i vraćaju povjerenje u BiH.

Federalni premijer Nermin Nikšić rekao je da podržava projekte koji bi unaprijedili privredu BiH i najavio da će svaki konkretan dogovor staviti na razmatranje federalnoj Vladi.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević, koji je tu bio u ime predsjednika Vlade, rekao je da podržava projekte koji zbližavaju Srpsku i FBiH, ali je napomenuo da je potrebno organizovati dalje radne sastanke s entitetskim vlastima po pitanju realizacije projekta njemačkih ulagača.

Delegaciju privrednika iz Njemačke predvodio je direktor projekta Manferd Šubert, koji je istakao da proizvodnja mora biti tržišno usmjerena, a ne na subvencije, te da se vlasništvo nad investicijom mora zadržati u BiH, saopšteno je iz kabineta predsjednika FBiH.

"Ne prodaje se vlasništvo, nego samo proizvod, kojeg ima previše za potrebe BiH, te BiH može ostvariti značajan izvoz energije u zemlje EU", istakao je Šubert.

Četiri projekta Elektroprivrede BiH, od njih 11 iz dokumenta "Plan poslovanja 2012.-2014." u fokusu su rada za ovu godinu, kazao je u intervjuu Feni generalni direktor ove javne ustanove Elvedin Grabovica.

Riječ je o Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, Hidroelektrani Vranduk, malim hidroelektranama na Neretvici i vjetroparku Podveležje.

Grabovica je dodao da bi dva od 11 objekata trebali ući u proizvodnju do isteka planskog perioda.

"Slijedeći poslovnu politiku koja podrazumijeva dugoročni, održivi razvoj, odgovorno ulaganje, konkurentnost i ekonomski rast, naše opredjeljenje, naši strateški ciljevi su izgradnja novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, modernizacija i restrukturiranje rudnika i reorganizacija Elektroprivrede BiH", istakao je Grabovica.

Direktora JP EPBiH pitali smo šta je s novim objektima na području Unsko-sanskog kantona - hitroelektrane "Vrhpolje" i "Čaplje" na rijeci Sani, HE "Kljajići" na rijeci Sanici, HE "Unac" na rijeci Unac i proširenje HE "Una Kostela" petim agregatom, te kako riješiti problem izgradnje HE Unac s obzirom da je riječ o području Nacionalnog parka Una.

"Prema našim procjenama, za gradnju hidroelektrana "Vrhpolje", "Čaplje", "Kljajići" i "Unac" potrebno je oko 540 miliona KM. Ova ulaganja rezultirala bi sa 490,48 GWh električne energije u toku jedne godine. Gradnja novih hidroelekrana na području USK-a značila bi energetsku nezavisnost Kantona, stabilnost elektroenergetskog sistema, sigurnije i kvalitetnije napajanje", rekao je.

Trenutno JP EPBiH upravlja s tri proizvodna postrojenja na području Kantona: HE "Una Kostela", mHE "Krušnica" i mHE "Bihać", s ukupnom instaliranom snagom od 10,7 MW.

"Toliko proizvodimo, a potrebe su daleko veće", istakao je Grabovica.

Za pokrivanje potrošnje u USK angažirani su kapaciteti od oko 100 MW. Uz efekte novih elektrana, mjerene novim satima električne energije, postoje i drugi osobito važni za lokalne zajednice.

Novi objekti znače zapošljavanje lokalnog stanovništva (posebno u toku izgradnje) i stalni prihod lokalnim zajednicama kroz nadoknade propisane zakonom, zaštitu od poplava, očuvanje sedrenih naslaga u rijeci Uni i oplemenjivanje malih voda, itd.

"O svemu ovome smo u aprilu razgovarali s predstavnicima lokalnih zajednica u USK. Trebamo njihovu podršku. Kada je riječ o HE 'Unac', u planovima razvoja u Federaciji BiH evidentan je sektorski konflikt interesa u prostoru sliva rijeke Unac i zato je potrebno pomiriti resorne razvojne planove izvršnih vlasti Federacije BiH, kantona i općina", pojasnio je.

Grabovica je dodao da je Federalnom ministarstvu prostornog uređenja upućen zahtjev za rješavanje statusa ove hidroelektrane u prostorno-planskim dokumentima FBiH, a Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH upućena je molba da se aktivno uključi u rješavanje konflikta interesa sektora energetike, prostornog uređenja i zaštite prirodnog nasljeđa u okviru projekcije korištenja vodotoka rijeke Unac.

Što se tiče izgradnje HE "Vranduk", prvi čovjek Elektroprivrede je kazao da u naredna dva mjeseca očekuje konačno rješenje.

"Nakon što je informirana o aktivnostima na pripremi izgradnje HE, Vlada FBiH je dala konkretna zaduženja Ministarstvu kulture i sporta odnosno Zavodu za zaštitu spomenika FBiH i Ministarstvu prostornog uređenja. Očekujemo da nam Ministarstvo prostornog uređenja izda Urbanističku saglasnost i da nastavimo aktivnosti i ispunjenje naših obaveza iz Odluke Vlade FBiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. Naš zadatak je poštivanje svih uslova i mjera definiranih u dozvolama, saglasnostima i elaboratima i drugim aktima prije i u toku provođenja projekta", kazao je Grabovica.

Kada je u pitanju mogućnost zapošljavanja stotinu rudara u Rudarsko-metalurškom kombinatu Zenica, Grabovica je kazao da je stav menadžmenta jasan.

"Utvrđivanje potreba i planiranje zapošljavanja je zadatak menadžmenta Rudnika. Nemamo ništa protiv zapošljavanja ne samo stotinu rudara, može to biti i daleko više ukoliko neće generisati nove gubitke i ukoliko se mogu osigurati sredstva za stabilna primanja tih ljudi. Odluke o novim zapošljavanjima moraju imati ekonomski osnov", kazao je Grabovica.

Direktor Elektroprivrede BiH je naglasio da je u 2011. ostvaren najveći otkup uglja u poslijeratnom periodu.

"Taj maksimalni otkup pratila je i maksimalna cijena ovog energenta po toni. To je bio rezultat naše poslovne politike koja podrazumijeva stimuliranje proizvodnje u rudnicima i kroz finansijsku stimulaciju koja ne znači samo povećanje cijene uglja već intenzivna ulaganja u novu opremu i humaniziranje rada prvenstveno proizvodnih radnika", kazao je.

Osvrćući se na pitanje restruktuiranja rudnika i njihove dokapitalizacije, te položaja rudara, Grabovica je podsjetio kako je program dokapitalizacije rudnika u sastavu Koncerna vrijedan 204 miliona KM.

"To je iznos planiranih ulaganja u svih sedam rudnika. Do imenovanja ove Uprave u rudnike je uloženo samo 12 miliona KM. Za godinu dana koliko sam na čelu kompanije, vrijednost ulaganja je 60 miliona, a u procesu nabavke su projekti vrijedni 70 miliona KM. U narednom periodu intenzivirat ćemo aktivnosti na realizaciji investicija iz programa dokapitalizacije, posebno nabavke opreme za ličnu i kolektivnu sigurnost u rudnicima. S novim ulaganjima dajemo doprinos povećanju humanizacije rada ali i uslove za povećanje proizvodnje, sa čime se stvaraju i pretpostavke za povećanje rudarskih primanja. Aktivnosti na poboljšanju rada u rudnicima odvijaju se, nazvaću tako, na dva kolosijeka ili dva terena. Taj drugi se često zanemaruje, a odnosi se na saniranje gubitaka. Sa oko 60 miliona koliko smo "naslijedili", gubici su smanjeni na 40 miliona. Ulagati za napredak, investirati i u isto vrijeme boriti se s gubicima težak je zadatak. Sve ove naše aktivnosti u funkciji su poboljšanja položaja rudara", pojasnio je.

Grabovica je dodao da su ispunjena obećanja data za topli obrok i regres i oni su izjednačeni s iznosima u JP EPBiH. Topli obrok u rudnicima i JP je 15 KM dnevno. Iznos regresa je 907 KM.

U intervjuu Feni direktor EPBiH objasnio je dokle se stiglo s formiranjem zajedničkih timova s JP Elektroprivredom HZHB u oblasti trgovine električnom energijom, distributivne djelatnosti, kapitalnih investicija i tima za zajednički nastup dviju kompanija prema regulatorima – FERK-u i DERK-u te Elektroprijenosu BiH.

"U martu ove godine održana je prva zajednička sjednica uprava JP EPBiH i JP EPHZHB i značila je pozitivan iskorak u unapređenju međusobnih odnosa i uspješnijem funkcioniranju obje kompanije. Realizacija dogovorenih aktivnosti trebalo bi da doprinese kvalitetnijem prevazilaženju poteškoća s kojima se obje kompanije susreću u svom djelovanju. To se prvenstveno odnosi na razmjenu informacija, bolju saradnju u oblastima gdje ona već postoji te na mogućnost zajedničkog djelovanja na područjima koja su od obostranog interesa. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su ove dvije kompanije istovremeno i konkurencija jedna drugoj u djelatnostima u kojima je zakonom uvedena konkurencija. Ono što je dobro je da su otvoreni putevi za komunikaciju, da ljudi razmjenjuju informacije, da nema 'zadrške', dakle učinjen je određeni pomak što je samo po sebi dobro", rekao je.

Podsjetio je i da će u petak, 25. maja biti održana i prva zajednička sjednica uprava JP EPBiH i Elektroprivrede RS.

"Sjednice su naša inicijativa i predstavljaju prve korake u uspostavljanju novih oblika saradnje", kazao je Grabovica.

Prvi čovjek Elektroprivrede BiH osvrnuo se i na kapacitete i potencijale za izvoz električne energije.

"Osiguravanje nužnih pretpostavki za gradnju novih kapaciteta, održavanje postojećih uz primjenu novih tehnologija, potrebe zadovoljavanja energetske efikasnosti, svjetskih standarda i legislative, posebno evropske, razvoj i pretpostavki za konkurentnost na tržištu, samo su neki od bitnih uslova za brendiranje električne energije. Bez njihovog osiguravanja u skorije vrijeme bit će nemoguće voditi konkurentsku bitku na tržištu. Na bh. prostorima posljednja veća hidroelektrana, HE "Višegrad", puštena je u pogon krajem 80-tih godina - sada u vlasništvu Elektroprivrede RS. Krajem 80-tih izgrađen je i posljednji termo-blok, blok 7 (230 MW) u Termoelektrani 'Kakanj'", istakao je.

Na koncu, Grabovica je rekao da EPBiH ne namjerava istupati prema Regulatornoj agenciji za električnu energiju (FERK) sa zahtjevima za povećanje cijena struje, "izuzev ako ne dođe do promjena elemenata koji značajno utiču na troškove JP EPBiH".

"Tu se prvenstveno misli na cijenu uglja i naknade i doprinose na nivou općina, kantona i Federacije", kazao je generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica u intervjuu Feni.

Vjetropolje, projekat vrijedan 200 miliona evra, u Škadimovcu, u glamočkoj opštini, trebalo bi da počne s radom do 2014. godine, potvrdio je "Nezavisnim" Ranko Radoja, direktor kompanije "WBL siti projekt".

U ovaj projekat uključila se Vlada Livanjskog kantona, dodijelivši ovoj kompaniji tridesetogodišnju koncesiju na 100 kvadratnih metara zemljišta. Vjetropolje će, prema procjenama, godišnje proizvoditi 300 gigavata struje, a ukupna dobit, takođe na godišnjem nivou, iznosila bi oko 45 miliona KM.

"Ispitivanja su pokazala da je ovo najbolje područje za postavljanje vjetropolja jer je brzina vjetra 6,8 metara u sekundi, a sve ispod pet metara u sekundi je neisplativo. Uslovi su najbolji na Balkanu. Naš projekat uvršten je u indikativni plan `Elektroprenosa BiH`, pa će vjetropolje, prije početka rada, biti priključeno na elektromrežu i značajno povećati proizvodnju struje u BiH. Glavni cilj nam je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, odnosno vjetra na području Glamoča", kazao je Radoja i dodao da povrat uloženog novca očekuju najkasnije za sedam godina.

U Škadimovcu će biti postavljeno 55 vjetroturbina, a ukupna snaga vjetroparka biće 110 megavata.

Inače, kako kažu u "WBL siti projektu", vjetropark radi tako što turbine kinetičku energiju vjetra pretvaraju u mehaničku ili električnu. Jedna turbina snage 2,5 megavata proizvodi struju za više od 1.500 domaćinstava.

Za ulaganje u vjetropolje zainteresovani su i strani investitori.

"Predstavnici kineske kompanije `Ming Yang` ponudili su da ugrade vjetroturbine. Prije nekoliko dana posjetili su nas predstavnici kompanije `Hjundai` iz Seula, najvećeg proizvođača vjetroturbina. Za mjesec očekujemo konkretnu ponudu o finansiranju", istakao je Radoja.

Osim toga, tehničku podršku otvaranju vjetropolja pruža zagrebački Brodarski institut, čiji su stručnjaci tvorci vjetroparka Vrataruša kod Senja.

U Vladi Livanjskog kantona kažu da je postavljanje vjetropolja u Škadimovcu važno ne samo za ovo područje, već i za cijelu BiH.

"Vjetropolje u Škadimovcu neće biti jedino, ali je prvi projekat na kojem ćemo raditi. Zajedno sa stručnjacima koji su napravili ovaj projekat učinićemo sve da posao što prije bude realizovan", kazao je Vlatko Zrilić, ministar privrede Livanjskog kantona.

On je naglasio da je u planu otvaranje još nekoliko vjetropolja, pa su u toku pregovori sa investitorima iz Bratislave, koji su zainteresovani za proizvodnju vjetro i hidroenergije.

1.500 domaćinstava dobija struju iz turbine
300 gigavata struje godišnje bude proizvedeno
55 turbina biće postavljeno
45 miliona KM ukupna godišnja dobit

MKF Partner i 12 odabranih preduzetnika sa područja BiH su 18. maja potpisali pismo saglasnosti za učešće u projektu "Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“. Ovo pismo potvrđuje dogovor između odabranih preduzetnika i Partner Mikrokreditne fondacije (MKF) iz Tuzle za učestvovanje u projektu „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“, a koji podržava razvoj proizvodnje i montaže solarnih kolektora. Projekat se sprovodi u skladu sa sporazumom o saradnji između Partner MKF i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Ovim projektom Partner želi da kroz obezbjeđenje tehničke i poslovne edukacije te osiguranje finansijske podrške za odabrane preduzetnike, pokrene održivu proizvodnju i montažu solarnih kolektora/sistema. Također, Partner će kroz obezbjeđenje kreditnih sredstava i savjetodavne pomoći, omogućiti zainteresiranim klijentima da kupe i koriste solarne kolektore/sisteme za potrebe domaćinstva ili u poduzetničke svrhe.

S druge strane odabrani preduzetnici potpisivanjem saglasnosti potvrđuju svoje učešće u projektu "Solarna energija kao budućnost održivog razvoja" i između ostaloga obavezuju se da će nakon završetka procesa edukacije uspostaviti proces proizvodnje i montaže solarnih kolektora/sistema te kontinuirano sarađivati sa MKF Partner na razvijanju tržišta za solarne kolektore/sisteme.

U prigradskom mjestu Ripač kod Bihaća počela je s radom rekonstruisana benzinska pumpa Energopetrola, saopćeno je iz ove kompanije.

Ovaj reprezentativni objekat nudi sve vrste visokokvalitetnih goriva europskih standarda kao i tečni naftni gas i plin u bocama.

Pored toga naći kupci se mogu odmoriti i osvježiti u savremenom kafe baru te koristiti ručnu autopraonu.

Ova Energopetrolova benzinska stanica je opremljena po svjetskim standardima i uvezana u jedinstven informacioni sistem putem kojeg firme koje posjeduju Energopetrolove kartice za plaćanje mogu putem web portala Energopetrola na internetu pratiti svoju potrošnju.

Obnova benzinskih stanica je usklađena s visokim standardima koji vladaju u Europskoj Uniji uvažavajući lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša.

Ovaj projekat je realizovan uz svesrdnu pomoć lokalnih vlasti i zajednice u i kooperaciji s lokalnim kompanijama koje su izvodile radove na objektu.

Energopetrol će u naredna dva mjeseca da otvori još 6 rekonstruisanih benzinskih stanica, što odražava razvojnu strategiju kompanije i MOL Grupe u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopćenju.

Čini se da svakim danom poslovna zona Hodovo u Stocu privlači sve više kompanija koje se žele baviti iskorištavanjem energije sunca, nešto čime je Hercegovina izuzetno bogata.

Tako je, kako saznajemo iz Općine Stolac, raspisan još jedan javni poziv za dodjelu neizgrađenog zemljišta upravo u ove svrhe.

Iz ove Općine nam kažu da poziv raspisuju kada im se jave zainteresirani investitori, ali o kojem investitoru se u ovom slučaju radi nisu mogli reći budući da navode kompanija završava proces registracije.

Tihomir Perić, iz Općine Stolac, kaže da se radi o domaćem investitoru. Općinsko vijeće je krajem 2011. godine zemljište za izgradnju fotonaponskih elektrana dodijelo trima firmama i jednom fizičkom licu. Što se tiče radova naš sugovornik navodi da je već počela montaža panala na dvije lokacije.

Inače, Općina Stolac je u 2011. u izgradnju poslovne zone uložila oko 300.000 KM, a ulaganja planiraju nastaviti i ove godine. Veći dio ove poslovne zone namijenjen je za izgradnju fotonaponskih elektrana-negdje oko 900 m2, a oko 184 m2 predviđeno je za izgradnju poslovnih objekata u druge svrhe. Planirana površina zone Hodovo iznosi 127,55 hektara.

Nacrtom zakona o energetskoj efikasnosti, koji je Vlada FBiH utvrdila na današnjoj sjednici u Sarajevu, uređuju se energetska efikasnost kao djelatnost od općeg interesa u krajnjoj potrošnji, donošenje i sprovođenje planova za njeno unapređenje i mjere za njeno poboljšanje, uključujući energetske usluge i energetske preglede, obaveze javnog sektora i velikih potrošača, prava potrošača u pogledu primjene mjera energetske efikasnosti, način finansiranja poboljšanja energetske efikasnosti i druga pitanja.

Svrha ovog zakona je da se ostvare ciljevi održivog energetskog razvoja i to smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu, povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom, zadovoljenje energetskih potreba potrošača i ispunjenje međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina u pogledu smanjenja emisija gasova staklene bašte, primjenom mjera energetske efikasnosti u krajnjoj potrošnji.

Njegova rješenja ne primjenjuju se na energetsku efikasnost u instalacijama za proizvodnju, prenos, distribuciju i transformaciju energije.

Propisano je da se obavezujući ciljevi poboljšanja energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, kao i nacionalni ciljevi ostvarivanja ušteda u potrošnji energije u BiH, u periodu do 2020. godine, utvrđuju Nacionalnim akcionim planom energetske efikasnosti BiH (NEEAP), čiji je sastavni dio Akcioni plan za energetsku efikasnost u Federaciji BiH (EEAPF).

Zakonom se formira Agencija za energetsku efikasnost, kao neprofitna organizacija, sa svojstvom pravnog lica, za obavljanje stručnih poslova na unapređenju uslova i mjera za racionalnu upotrebu i štednju energije i energenata, kao i poboljšanje energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije.

Propisano je da je Strategija energetske efikasnosti sastavni dio energetske strategije Federacije, te, uz definiciju Akcionog plana za energetsku efikasnost u FBiH, utvrđeno da se on priprema u saradnji sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, a na prijedlog resornog ministarstva donosi ga Federalna vlada.

Studija uticaja na životnu sredinu projekta HE Dabar na slivu rijeke Zalomke na profilu Pošćenje nalazi se na javnom uvidu kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Investitor projekta je HIDROELEKTRANA DABAR d.o.o. Trebinje. U izradi dokumenta učestovovao je PROJEKT a.d. Banja luka, dok je dio Studije pod nazivom "Studija uticaja na životnu sredinu – segment voda" uradio Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo.

U Studiji stoji kako je glavnim projektom predviđeno da u sistemu Gornji Horizonti budu tri hidroelektrane: HE Nevesinje, sa akumulacijom u Gatačkom polju, instalisane snage 61 MW, HE Dabar, sa akumulacijom u Nevesinjskom polju, instalisane snage 160 MW I HE Bileća, instalisane snage 30 MW.

Za HE Dabar do sada su pribavljeni: Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje hidroelektrane Dabar, Rješenje o obavezi sprovođenja procjene o uticaju na životnu sredinu projekta HE Dabar na slivu rijeke Zalomke na profilu Pošćenje, na teritoriji opština Bileća, Nevesinje i Berkovići, stručno mišljenje za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu projekta HE Dabar na slivu rijeke Zalomke, na teritoriji opština Bileća, Nevesinje i Berkovići, Rješenje o vodoprivrednoj saglasnosti za izgranju HE Dabar sa pripadajućim objektima, Rješenje o vodoprivrednoj saglasnosti investitoru Hidroelektrane na Trebišnjici za prevođenje voda iz Dabarskog polja (sliv Bregave) u Fatničko polje (sliv Trebišnjice) saglasnost na Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju HE Dabar...

Agencija za statistiku BiH (BHAS) je objavila da je bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u martu ove godine iznosila 1.193 GWh, što je za 21,1 posto manje u odnosu na mart 2011.

Prema podacima Agencije za statistiku BiHu ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 27,2 posto, a termoelektrane sa 72,8 posto.

Uvoz prirodnog plina u BiH u martu ove godine iznosio je 23,7 miliona Sm3 (standardnih metara kubnih) što je za 33,9 posto manje u odnosu na mart 2011.