Energetski sektor - Energy sector

U prostorijama Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona danas je sa predstavnicima JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla potpisan ugovor o koncesiji za eksploataciju industrijske mineralne sirovine – kvarcnog pijeska.

Potpisivanjem uglja koncesionaru je dato pravo na eksploataciju kvarcnog pijeska za period od pet godina na lokalitetu površinskog kopa "Šićki brod" u općini Lukavac. Ono što je veoma značajno za današnje potpisivanje jeste da će u narednom periodu po prvi puta Rudnici "Kreka" kao svoj proizvod moći ponuditi i kvarcni pijesak koji je do sada bio nus proizvod, a ugovor će obezbijediti razvoj jednog novog proizvodnog pogona u Rudniku.

"U narednom periodu ćemo nastojati da i ostale sekundarne sirovine, koje su se do sada smatrale jalovinom, a za koje postoji potreba, iskoristimo i ponudimo na tržištu", istakao je danas direktor Rudnika "Kreka" Rešad Husagić.

Kako je ugovorom definirano Rudnici "Kreka" će koncesoru plaćati jednokratnu naknadu za dodijeljenu koncesiju, kao i tekuću koncesionu naknadu. 80% sredstava prikupljenih po osnovu koncesije bit će usmjereno lokalnoj zajednici, u ovom slučaju Općini Lukavac, a 20% sredstava usmjerit će se u dalje istraživanja, istakao je ministar Knežiček, te dodao da će se u narednom periodu raditi na potpisivanju ugovora o koncesiji za eksploataciju laporovite gline, koja je trenutno također dio jalovine, a koja može biti dobra sirovina za građevinsku industriju, saopćeno je iz Vlade TK.

Rafinerija ulja Modriča predstavila je danas novu ambalažu za motorna ulja i tečnosti za hlađenje od koje očekuju da da doprinos u podizanju prodaje na domaćem i regionalnom tržištu.

Pero Dugić, generalni direktor Rafinerije ulja Modriča, kazao je da će to preduzeće ove godine preraditi 85.000 tona ulja od čega planira da u komercijalnim pakovanjima proda oko 29.000 tona.

On je iznio plan Rafinerije ulja Modriča da ove godine prihod poveća sa prošlogodišnjih 76 miliona KM na 100 miliona KM.

Navodeći da je oko 60 odsto prihoda Rafinerije ostvareno od izvezene robe, Dugić je istakao kako očekuje da će izvoz i dalje bilježiti trend rasta, čemu bi svakako trebalo da doprinese i nova ambalaža.

Prema njegovim riječima, proizvodi Rafinerije ulja prisutni su u većini evropskih zemalja, kao i u Rusiji i Latinskoj Americi.

"Naša glavna tržišta su, ipak, zemlje bivše Jugoslavije, a sve veću prodaju bilježimo i u EU, tačnije u Sloveniji i Austriji", rekao je Dugić, koji je izdvojio prodajne rezultate u Hrvatskoj, gdje bilježe najznačajniji rast prodaje.

Zoran Jovanović, tehnički direktor Rafinerije ulja, naveo je da su na razvoju nove ambalaže radili tri mjeseca s ciljem da se zadovolje kupci, ali i proizvod zaštiti od falsifikovanja. Prema njegovim riječima, nova ambalaža će pored toga biti ekološki prihvatljivija i sigurnija pri prevozu.

On je najavio da će veoma brzo ekipa iz Rafinerije ulja Modriča ići u Francusku kako bi pogledala novu opremu za svoje pogone.

"Radi se o opremi za blending čime bi trebalo da se ubrza proces proizvodnje i smanje indirektni troškovi. Ova linija, čija se vrijednost procjenuje na oko pet miliona evra, bi s radom trebalo da počne tokom iduće godine", rekao je Jovanović.

U Rafineriji ulja Modriča trenutno radi oko 600 radnika, čija je prosječna plata oko 920 KM.

U Sarajevu je danas održan prvi zajednički sastanak uprava JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS-a na kojoj je razgovarano o temama od zajedničkog interesa i modalitetima za uspostavu i unapređenje međusobne saradnje.

Istaknuta je potreba za zajedničkim nastupom u aktivnostima na obezbjeđenju sredstava za realizaciju kapitalnih ulaganja u elektroenergetske objekte.

Pokrenuta je inicijativa zajedničkog nastupa sve tri elektroprivredne kompanije sa područja BiH u pregovorima s Evropskom investicijskom bankom za proširenje kreditnog okvira za nastavak finansiranja projekata iz oblasti distribucije.

Uprave JP Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS su dogovorile formiranje zajedničkog tima koji će inicirati izmjene i dopune zakona na nivou BiH, tokom čije primjene je uočena neophodnost usklađivanja pojedinih odredbi sa specifičnostima poslovanja u ovoj privrednoj djelatnosti (Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i drugi propisi).

Dogovoren je i nastavak aktivnosti na definiranju novih mjesta "razmjene" električne energije između dvije elektroprivrede, koja bi mogla doprinijeti smanjenju tehničkih gubitaka, uspostavi rezervnog napajanja, kao i elektrifikaciji područja udaljenih od distributivne mreže nadležne elektroprivrede.

Sastanak uprava dviju kompanija kao i prethodno održan sastanak uprava JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivrede HZHB je nastavak težnji za zajedničkim istupanjem elektroprivrednih kompanija koje djeluju na području BiH, a u cilju stvaranja što boljih uslova za uspješno funkcionisanje i izvršavanje obaveza prema kupcima električne energije, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP EPBiH.

Predsjednik i premijer FBiH, Živko Budimir i Nermin Nikšić, boravili su jučer u "Aluminiju", gdje su s vodstvom tog poduzeća razgovarali na sastanku zatvorenom za javnost.

Međutim, predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić, kojega su novinari presreli na kapiji poduzeća, otkrio je da je na sastanku bilo govora o tome da se "Aluminiju" osigura struja iz drugih izvora, a ne samo od elektroprivreda.

"Tema je bila izgradnja elektrane na plin u `Aluminiju` čime bi se riješilo to goruće pitanje energije", kazao je Nikšić, dodavši da bi Vladi trebalo da bude podastrt elaborat o isplativosti elektrane na plin, nakon čega bi se donosile konkretne odluke ukoliko se projekat pokaže isplativ.

"Tražili bismo način kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju, a sigurno je i da `Aluminij` ima partnere i mogućnosti da uđe u taj aranžman. Tu je i Vlada kao djelomični vlasnik, a onda bismo otvorili priču i s elektroprivredama, a postoje ponude i svjetskih proizvođača plina koji su spremni sudjelovati, postoje sredstva i Europske investicijske banke, pa vidjet ćemo", istakao je on.

Uz Budimira i Nikšića sastanku je nazočio pomoćnik ministra energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Marinko Bošnjak te čelni ljudi nacionalnih plinskih tvrtki Hrvatske i BiH, Mladen Antunović i Adnan Kreso, direktor "Aluminija" Ivo Bradvica i izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak Željko Boras.

I iz "Aluminija" su potvrdili da je razlog posjeta bio pokušaj iznalaženja dugoročnoga rješenja pitanja opskrbe energentima najvećega bh. izvoznika, s posebnim osvrtnom na trenutačno jako teško stanje u poslovanju mostarske tvornice. Podsjetili su da je poduzeće u takvo stanje dovedeno "u prvomu redu, poradi posljednjega poskupljenja cijene električne energije koju plaća `Elektroprivredi HZHB`, ali i poradi ponovnoga poremećaja cijene metala na svjetskomu tržištu".

Premijer BPK Goražde Emir Frašto i ministar za privredu Demir Imamović razgovarali su danas sa predstavnicima Elektroprivrede BiH o temi izgradnje hidroenergetskih objekata na području BPK Goražde.

Obje strane ostale su pri ranije zauzetim stavovima i na današnjem sastanku nije došlo do njihovog približavanja.

Vlada BPK Goražde smatra da izgradnja hidroenergetskih objekata na području BPK Goražde ne može biti proglašena od opšteg interesa za Federaciju BiH a da, pri tome, ne postoji saglasnost BPK Goražde i općina u njegovom sastavu.

Takođe, Vlada BPK Goražde smatra da predložene koncesione naknade i druge naknade vezane za korištenje hidroenergetskih objekata nisu adekvatne i prihvatljive za BPK Goražde.

Naglašeno je i da Elektroprivreda, u dosadašnjim razgovorima, nije pokazala interes za rješavanje određenih pitanja koja su prisutna već duže vrijeme, poput naknade za već izgrađenu mini hidrocentralu na Osanici, plaćanja poreza na dobit u BPK Goražde, kao i vraćanje Direkcije Elektroprivrede u Goraždu na kantonalni nivo.

Kako je danas dogovoreno, razgovori o ovoj temi će se nastaviti.


Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba

Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica je u Nemu odgovarajući da pitanje sudionika međunarodnog simpozija "Fiskalni okvir i održivi razvoj" o tome kakva je ekonomska opravdanost spajanja dvije elektroprivrede u Federaciji izjavio da bi spajanje dvije elektroprivrede imalo značajan efekt na efikasnost i aktivnost tih kompanija jer bi time dobili idelani omjer potencijala za dobivanje energije.

Naime, Elektroprivreda BiH ima omjer udjela proizvodnje iz termo i hidro potencijala 80:20 u korist termo, a Elektroprivreda HZ HB čitavu svoju proizvodnju bazira na hidropotencijalima. "Spajanjem bi se stvorilo nešto što se zove idelan omjer u proizvodnji energije što bi u krajnjoj mjeri dovelo do boljih rezultatata u radu kompanija, te boljoj cijeni prema krajnjim potrošačima", kazao je Grbovica naglasivši da je ovo ipak političko pitanje, a ne ekonomsko, te da o tome odlučuju njihovi vlasnici, a to je Vlada Federacije.

Ipak, kako su elektroprivrede iz oba entiteta postale svjesne da u krizi zajedničkim snagama može više postići pokazuje i prošlotjedni sastanak u Sarajevu gdje se po prvi put održan sastanak čelnika Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS na kojoj je razgovarano o temama od zajedničkog interesa i modalitetima za uspostavu i unapređenje međusobne saradnje. Tom prilikom posebno je istaknuta potreba za zajedničkim nastupom u aktivnostima na obezbjeđenju sredstava za realizaciju kapitalnih ulaganja u elektroenergetske objekte.

Pokrenuta je inicijativa zajedničkog nastupa sve tri elektroprivredne kompanije sa područja BiH u pregovorima sa Evropskom investicijskom bankom za proširenje kreditnog okvira za nastavak finansiranja projekata iz oblasti distribucije.

Uprave Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS su dogovorile formiranje zajedničkog tima koji će inicirati izmjene i dopune zakona na nivou BiH, tokom čije primjene je uočena neophodnost usklađivanja pojedinih odredbi sa specifičnostima poslovanja u ovoj privrednoj djelatnosti (Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i drugi propisi).

U Termoelektrani Kakanj sutra će zvanično biti pušten u rad revitalizirani Blok 6 snage 110 MW.
Vrijednost investicije je 94,4 miliona KM, a riječ je o vlastitim sredstvima Elektroprivrede BiH i ujedno najvećoj investiciji u Federaciji BiH u 2011. godini.

Puštanju u rad Bloka 6 prisustvovat će Nermin Nikšić, premijer FBiH, Erdal Trhulj, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Elvedin Grabovica, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH (JPEPBiH) i članovi Uprave Revitalizacija Bloka 6 Termoelektrane Kakanj.

Radni vijek Bloka 6, koji je prethodno bio u funkciji 35 godina, produžen je na ovaj način za dodatnih 15 godina, čime je poboljšana pogonska spremnost, povećan stepen korisnog djelovanja i smanjena emisija polutanata.

Ulazak u pogon Bloka 6 omogućit će JP Elektroprivreda BiH povećanje proizvodnje električne energije za dodatnih 600 miliona kWh električne energije godišnje, a rudnicima za ovu proizvodnju, na godišnjem nivou, isporuku više od 500 hiljada tona uglja, saopćeno je iz JP EPBiH.

U toku realizacije projekta povremeno ili tokom cijelog procesa rada bilo je angažirano oko 3.500 radnika, a indirektno više od 7.000 radnika na projektovanju, izradi opreme, transportu, špediterskim uslugama, carinskim i drugim administrativnim poslovima.

Uz inozemne kompanije, u realizaciji projekta učestvovala je 61 kompanija iz BiH.

Na svečanosti puštanja u rad revitaliziranog Bloka 6 Termoelektrane Kakanj bit će prezentirani poslovni rezultati koje je Uprava JP EPBiH ostvarila u proteklih godinu dana.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Željko Kovačević i direktor preduzeća "Privredni preporod" d.o.o. Dragan Borković potpisali su danas u Banjoj Luci ugovor o dodjeli koncesije za korišćenje mrkog uglja i bentonita na ležištu "Lješljani", u općini Bosanski Novi.

Potpisivanjem ugovora započet će realizacija projekta čija je vrijednost oko 23,5 miliona KM i koja predviđa zapošljavanje oko 150 novih radnika", rekao je Kovačević, dodajući da očekuje da će navedena investicaja znatno uticati na privrednu aktivnost općine Bosanski Novi/Novi Grad i biti podsticaj za nova ulaganja "Privrednog preporoda" u RS-u.

Koncesionar je, prema potpisanom ugovoru, obavezan da uradi potrebnu dokumentaciju te izgradi rudarske i druge potrebne objekate za početak rada u jasno definiranim rokovima, saopćeno je iz entitetskog resornog ministarstva.

"Koncesionar se obavezao da će izraditi projektnu dokumentaciju za eksploataciju i nabaviti opremu u roku od 35 mjeseci, a nakon toga, u roku od još mjesec dana, otpočeti i eksploataciju", rekao je ministar Kovačević.

Potpisivanju ugovora, koje je obavljeno u prisustvu vlasnika "Privrednog preporoda" Olega Burlakova, prethodila je uplata jednokratne naknade za koncesiono pravo za eksploataciju mineralnog resursa u iznosu od 225.000 KM.

Tenderski uslovi proizvodnih preduzeća iz sistema "Elektroprivrede RS" za izbor konsultantskih firmi su, gotovo uvijek, postavljeni na način da ih ne može ispuniti nijedna firma iz RS i BiH.

Ističe to Slobodan Stanarević, direktor Instituta za građevinarstvo IG iz Banjaluke, nakon što je preduzeće Hidroelektrane na Drini (HED) iz Višegrada, koje je iz sistema "Elektroprivrede RS", odlučilo da za posao projektantskog nadzora proviranja voda ispod brane HE Višegrad plati 1,64 miliona KM, višestruko veći iznos od uobičajenog za takav posao, pišu Nezavisne.

Nadzornik pomenutih radova, prema odluci tenderske komisije HED-a od 16. maja, će biti konzorcijum koji čine Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" iz Beograda i švajcarska firma "Stucky", nakon što su strogim uslovima nadmetanja eliminisani domaći ponuđači.

Građevinski i elektroenergetski stručnjaci ukazuju da posao nadzora sanacije brana po pravilu ne prelazi pet odsto vrijednosti samih sanacionih radova, a samo u izuzetno složenim slučajevima koji procenat više, dok HED u konkretnom slučaju odobrava plaćanje čak iznad 20 odsto.

Stanarević je rekao da su Institut za građevinarstvo IG i Zavod za izgradnju Banjaluka juče uložili žalbu HED-u na odluku tenderske komisije, te da će, ako bude odbijena, biti upućena Kancelariji za razmatranje žalbi BiH.

On je istakao i primjer HE Dabar, gdje je u tenderskim uslovima naveden tačan broj mašina koje ima firma koja je kasnije izabrana na tenderu.

"U ovakvim slučajevima ima raznih interesa, ali i možda nepovjerenja prema domaćim firmama. Međutim, nadzorni organ stoji, pregleda i mjeri količine i kvalitet izvedenih radova i tu nema velike filozofije. Neshvatljivo je da domaći konzorcijum ne može dobiti nadzor, iako ima 150 inženjera", ističe Stanarević.

Govoreći o tome kako se odlučuje o tome da se biraju firme iz Srbije rekao je da ne zna da li je to zbog kvaliteta radova ili ličnog interesa, ali da se može sumnjati da ima svega pomalo, jer ne vidi drugi razlog.

Rajko Kecman, predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana "Tender" iz Banjaluke, rekao je da postoji mnoštvo primjera namještenih tendera, koji se štimaju tamo gdje je to moguće. U ovom konkretnom slučaju, Kecman je rekao da strane koje imaju primjedbe treba da ulože prigovor na izbor, ali i Kancelariji za žalbe BiH obrazlože tu situaciju, kako bi imali osnova za eventualno pokretanje sudskog procesa.

Mile Lakić, direktor HE na Drini, juče je kazao da je na putu i da nije u prilici da razgovara na ovu temu, navodeći da će danas biti dostupan za komentar.

U "Elektroprivredi RS" (ERS) navode da se projekat sanacije procurivanja vode ispod brane HE Višegrad finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke, koja je, kažu, radila pripremu i procjenu vrijednosti projekta od oko 12 miliona eura.

"Angažovanje izvođača radova vrši se na osnovu javnog poziva za nuđenje, objavljenog u skladu s pravilima i procedurama banke, a sprovodi ga Matično preduzeće -Jedinica za implementaciju projekta. Tačna vrijednost za izvođenje radova, biće poznata tek nakon sprovedenog javnog nadmetanja i odabira uspješnog ponuđača", kažu u ERS.

Dodaju da je angažovanje nadzora nad izvođenjem radova u nadležnosti preduzeća kod kojeg se projekat realizuje, odnosno HED-a, koji posao nadzora finansira iz vlastitih izvora.

"Elektroprivreda Republike Srpske" priprema se za sudski spor protiv "Hrvatske elektroprivrede" zbog dugovanja isporučene, a neplaćene struje od više stotina miliona maraka.

U informaciji se navodi da, ukolike se spor sa Hrvatskom ne riješi sporazumno, rješenje treba potražiti u sudskoj parnici ili u međunarodnoj arbitraži.

"U tom slučaju potrebno je obezbijediti sredstva u iznosu od oko 150.000 eura za troškove sudske parnice i četiri miliona eura za troškove arbitraže, taksi i advokata",navedeno je u informaciji.

Kako je objašnjeno, pomenuti dug je nastao od 1. novembra 1994. godine, za struju koju je Hrvatska elektroprivreda" povlačila iz sistema Hidroelektrane na Trebišnjici kod Trebinja.

U istoj informaciji traži se i rješavanje raspodjele hidropotencijala po agregatima u sistemu HE na Trebišnjici, između "Hrvatske elektroprivrede" i Elektroprivrede RS", dok će milion eura biti potrebno obezbijediti i za pitanje raspodjele hidropotencijala za Hidroelektranu Dubrovnik dva.