Energetski sektor - Energy sector

Međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju za izgradnju HE ¨Vranduk¨

U toku je Međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija za izgradnju HE ¨Vranduk¨. S obzirom na veliko interesovanje, prvobitni rok (17.april 2014. godine) produžen je do 29. aprila 2014. godine, do 12.00 sati. Zaključno sa 02.04. 2014. godine, 39 kompanija je otkupilo pretkvalifikacionu dokumentaciju. Nakon okončanja roka, izvršiće se evaluacija pristiglih aplikacija, a aplikanti koji se pretkvalifikuju, u maju tekuće godine dobiće zahtjev za dostavu ponuda.

Projekat HE ¨Vranduk¨ se finansira iz vlastitih i sredstava međunarodnih finansijskih institucija. Kreditni aranžman sa EBRD-om je potpisan i operativan, a u toku je i proces odobravanja finansiranja projekta od strane EIB-a. Ukupna vrijednost HE ¨Vranduk¨ je 127 miliona KM.

Pripremni i istražni radovi za izradu glavnog projekta HE ¨Vranduk¨ su u toku. Tokom istraživanja vršiće se oko 40 istražnih bušotina na pregradnom profilu, ulaznoj građevini, strojari kao i duž buduće akumulacije HE ¨Vranduk¨.

Cilj istraživanja je priprema sveobuhvatne geološko-geotehničke, geofizičke i seizmološke podloge kako bi projektant glavnog projekta HE ¨Vranduk¨ mogao u što kraćem roku po ulasku u posao stvoriti uslove za početak izgradnje.

Okončana je prva i pokrenuta druga faza eksproprijacije nekretnina na lokaciji izgradnje HE ¨Vranduk¨ na području opštine Zenica.

HE ¨Vranduk¨ je važna s aspekta zaštite okoliša i stabilnosti sistema, povećanja proizvodnje i pouzdanosti u snabdijevanju.kupaca električnom energijom.

Izgradnja hidroelektrane otvara mogućnost zapošljavanja domaće radne snage, posebno građevinske operative dok period eksploatacije objekta omogućava otvaranje novih radnih mjesta i raspodjelom raznih vrsta naknada, poticaj za razvoj lokalne zajednice i FBiH.

Dodatne informacije o pozivu za pretkvalifikaciju dostupne su na web stranici JP Elektroprivreda BiH:

www.elektroprivreda.ba/stranica/hidroelektrana-vranduk

[/i]

Električna energija skuplja od 1. januara

Građani Federacije BiH (FBiH) će od 1. januara 2015. godine plaćati višu cijenu električne energije.

Računi za struju za domaćinstva koja se snabdijevaju iz "Elektroprivrede BiH" bit će uvećani za 4,33 posto, a ostaloj potrošnji za 0,88 posto.

Tako će građani koji mjesečno imaju prosječnu potrošnju od 260 kilovatsati, odnosno 44,92 KM, nakon poskupljenja plaćati račune od 46,87 KM.

Kupcima koji se snabdijevaju iz "Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna" računi će dolaziti uvećani za 1,97 KM, odnosno, kako prosječna potrošnja mjesečno za domaćinstva iznosi 60,67 KM, sada će uslijediti nova cijena na računu od 61,84 KM.

Nove cijene je odobrila Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) na današnjoj sjednici u Mostaru, odnosno, data je saglasnost na prijedlog cijene usluge javnog snabdjevača za pružanje univerzalne usluge elektroprivredama.

Na konferenciji za novinare u sjedištu FERK-a rečeno je da su od 1. januara 2015. godine svi krajnji kupci električne energije kvalifikovani kupci, čime ostvaruju pravo na slobodan izbor snabdjevača električnom energijom, a prestaju važiti tarifni stavovi za prodaju električne energije nekvalifikovanim kupcima.

Navedeno je da ne treba zaboraviti da je cijena za male komercijalne kupce smanjena za 3,66 posto, što znači da neće biti "domino-efekta".

Energoinvest naredne godine gradi fabriku visokonaponskih prekidača

Energoinvest d.d. Sarajevo planira do kraja ove godine završiti studiju izvodljivosti i potpisati glavni ugovor o izgradnji fabrike visokonaponskih prekidača u Sarajevu, a sa izgradnjom bi trebali startati u 2015. godini, izjavio je direktor Energinvesta Enes Čengić.

On je pojasnio da je u toku faza pripreme kompletnog projekta, a fabrika će raditi visokonaponske prekidače različitih naponskih nivoa.

Čengić je precizirao da bi Energoinvest trebao biti većinski vlasnik i udio bi se ostvario ulogom tehničke dokumentacije, prenosa tehnologije i objektom proizvodne hale na lokalitetu Stup, opština Ilidža.

Udio turskog partnera TEMSAN, kako je kazao, trebalo bi da bude ostvaren sredstvima potrebnim za adaptaciju prostora za proizvodnju, nabavkom proizvodnih mašina i ispitne opreme, te osiguravanjem sredstava za izradu prototipova i tipskih ispitivanja.

"Plasman ovih proizvoda, osim tržista BiH, planiran je i na tržišta Republike Turske, Meksika, kao i na tradicionalna tržišta Energoinvesta i TEMSAN-a, a to su tržišta Bliskog istoka, sjeverne Afrike, Azije i zemalja istočne Evrope", naveo je Čengić.

Dodao je da Energoinvest u narednom periodu očekuje nove poslove, naročito na domaćem tržištu, gdje državna kompanija Elektroprenos BiH ima ozbiljan plan za investicije u narednih nekoliko godina.

Čengić je podsjetio da je Energoinvest u posljednje dvije godine dobio velike, historijske projekte, poput onih za dalekovode 110kV i 400kV u Albaniji, trafostanice 400/220/60kV u Alžiru, a radi se o projektima vrijedinim više od 100 miliona eura.

[/i]

Solarni kolektori i fotonaponski paneli pušteni u pogon u Gračanici



Povodom obilježavanja završetka projekta "Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije - PROGRES“ u petak je u prisustvu projektnih partnera u Sportskoj sali “LUKE” u Gračanici puštena u pogon oprema za korištenje obnovljivih izvora energije. Riječ je o projektu kojeg finansira Evropska unija kroz IPA Program prekogranične saradnje Hrvatska-BiH, a kojeg su sa BiH strane provodili Udruženje za razvoj NERDA u partnerstvu sa Općinom Gračanica i Općinom Kalesija, dok je sa HR strane projekat provodila Općina Nijemci sa partnerima.

Za potrebe opremanja demonstracijskog objekta Sportske sale "LUKE“ u Gračanici sredstvima projekta su nabavljeni i instalirani solarni kolektori i fotonaponski paneli. Konkretno, ugradnjom navedene opreme koju su izvršile domaće firme "Finesa“ i "Sikon-sas“, obezbijeđeno je zagrijavanje sanitarne vode i pomoć pri zagrijavanju prostora. Također, ovim će se doprinijeti smanjenju troškova potrošnje električne i toplotne energije. Ukupna vrijednost nabavljene i instalirane opreme je 77.293,60 KM.

Obraćajući se prisutnima Općinski načelnik Nusret Helić istakao je da prioritetan cilj Općine Gračanica učešćem u ovom projektu nije bio samo postizanje finansijskog efekta, već želja da se uđe u proces edukacije i da se učimo prihvatati ono što nas čeka u budućnosti. Dodao je da je Općina Gračanica potpisnica energetske povelje zajedno sa svim drugim općinama TK, čime se obavezala na kontinuirano provođenje mjera energetske efikasnosti, korištenje obnovljivih izvora energije, te sistemsko rješavanje problema iz ove oblasti. Iskoristio je priliku da zajedno sa partnerima podsjeti na važnost i prednosti prekogranične saradnje, te izrazio uvjerenje da će se ovakva vrsta saradnje širiti i na druge oblasti. Takođe, pohvalili su angažovanost NERDA-e na kooordinaciji i doprinosu da se sve projektne aktivnosti realizuju kvalitetno i u predviđenim rokovima.

Pored načelnika općine Gračanica prisutnima su se obratili Ivica Klem, načelnik općine Nijemci iz Hrvatske, direktor Nerde Enes Drljević, kao i ministar za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK Zvjezdan Karadžin.

U prisustvu partnera na projektu, svečani čin otkrivanja ploče koja će svjedočiti o realizaciji ovog vrijednog projekta izvršili su Edbera Biković program menadžer ispred Delegacije EU u BiH i Općinski načelnik Nusret Helić. Nakon svečanog čina otkrivanja ploče, gosti i domaćini su imali priliku razgledati instalirana postrojenja, saopćeno je iz Općine Gračanica.

Fotonaponska elektrana Pažin - Stolac

Za remont TE Gacko pet do šest miliona KM

U Termoelektrani Gacko počeo je redovni godišnji remont postrojenja koji će koštati od pet do šest miliona KM, potvrđeno je Srni u ovom preduzeću.

U TE Gacko kažu da će četrdesetpetodnevni remont imati za cilj postizanje veće pouzdanosti i pogonske spremnosti postrojenja, te da će u remontnim aktivnostima, osim radnika ovog preduzeća, biti angažovane i specijalističke kuće raznih profila.

Direktor RiTE "Gacko" Milenko Milidrag rekao je prije nekoliko dana da TE ima problem sa snabdijevanjem uglja koji je lošeg kvaliteta, te da dugo godina postoji zaostatak u otkrivci.

Milidrag je tada istakao da je planirano otvaranje novog kopa da bi se donekle prevazišli problemi sa kojima se suočava ovaj privredni gigant.

TE Gacko nije ispunila plan proizvodnje za protekla dva mjeseca, ali u ovom preduzeću se nadaju da će poslije remonta imati kvalitetnije i veće količine uglja i da će uz malo veću cijenu električne energije ostvariti dobre rezultate.

[/i]

BiH će imati najveće viškove struje

BANJALUKA - Ambicije zemalja zapadnog Balkana u izvozu električne energije mogu se pokazati kao vrlo rizične, te se predviđa da će u slučaju ispunjenja planiranih scenarija regija imati višak od čak 56 odsto struje, dok će zemlje s najviše energije za izvoz biti BiH i Srbija.

Pokazalo je to najnovije istraživanje, koje su za potrebe organizacije "CEE Bankwatch" sproveli Univerzitet u Groningenu i konsultantska kuća "Advisory House".

Međutim, domaći ekonomski eksperti ističu da višak električne energije ne može da šteti BiH, koja zajedno s ostalim zemljama zapadnog Balkana, kako kažu, treba da razvija zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti, kako bi tako udruženi lakše nastupali na trećim tržištima.

Ipak, autori ove studije pišu da zemlje ovog regiona imaju ambicije da postanu izvoznici energije, ali upozoravaju da bi lokalne vlade morale uzeti u obzir razvoj događaja u susjednim zemljama, koji bi novoplanirane energetske objekte učinio ekonomski neodrživim.

"Naime, s obzirom na konkurenciju u regiji, kao i iz Bugarske, Rumunije i ostatka EU, za koji se očekuje da će imati značajan višak električne energije, izvozne cijene mogu biti pritisnute naniže, a novoizgrađene elektrane mogle bi završiti kao nasukana imovina", navodi se u studiji pod nazivom "Izvještaj o dugoročnoj ekonomskoj isplativosti gradnje novih energetskih kapaciteta za izvoz zemalja zapadnog Balkana", koji je objavio poslovni portal SEEbiz.

Stoga, autori studije preporučuju vladama da preispitaju planove za izvozno orijentisane kapacitete proizvodnje i da same naprave ili naruče analize, te povećaju regionalnu saradnju kako bi zadovoljile vrhunac potražnje. Pored toga, preporučuju i mjere za smanjenje gubitaka električne energije i povećanje energetske efikasnosti u svakoj od zemalja.

"Energetski pejzaž na zapadnom Balkanu će u narednih deset godina najvjerovatnije izgledati sasvim drugačije. Kao što je i cilj da se zadovolje domaće energetske potrebe, gotovo sve vlade u regiji teže da postanu izvoznici i planiraju značajno proširenje hidroenergije i kapaciteta baziranih na ugljenu", navodi se u studiji.

U izvještaju se još navodi i da Crna Gora ima šanse da u narednih desetak godina preokrene svoj položaj od ekstremnog uvoznika električne energije, koja je uvozila i do 50 odsto potrebnih količina, do zemlje koja će iz vlastitih izvora podmirivati cijelu potražnju.

Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da je činjenica da je BiH značajan izvoznik struje, te da višak energije ne može škoditi BiH.

Govoreći o ovoj analizi, rekao je da takvo upozorenje ni u kom slučaju neće ići na štetu zemljama zapadnog Balkana da razvijaju zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti.

"Pitanje energije je pitanje budućnosti, to je tronožac zacrtan u strategiji EU - energija, komunikacije i hrana, tim redom. Koliko god da se proizvede, energije će biti malo i ona će naći svoje tržište u svakom slučaju", rekao je Hasić i dodao da je pitanje kako da budemo efikasniji u zajedničkoj infrastukturi, proizvodnji i zajedničkom nastupu prilikom prodaje. Istakao je da bi bilo daleko bolje da to zemlje zapadnog Balkana zajednički rade i zajednički nastupaju na trećim tržištima, nego što to rade pojedinačno.

"Na taj način bi se ostvario znatno bolji efekat za ove zemlje, uspostavila bi se zajednička saradnja, s obzirom na to da su zemlje zapadnog Balkana male.

Zajedničkim snagama mogli bismo doći do odgovarajućih sinergijskih rezultata", smatra ovaj ekspert. Predložio je da odgovarajuća udruženja, poslovne asocijacije i kompanije zajedno izrade akcioni plan za zajednički nastup na trećim tržištima. To bi, kako je rekao, dalo pozitivni signal za zemlje zapadnog Balkana da se ovdje ulaže i da se zajednički radi na privrednoj saradnji, a što bi otvorilo i područje tržišnih pogodnosti u drugim oblastima.

Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, smatra da je potrebno razdvojiti izvore iz kojih se planira dobiti energija.

"Dugoročna politika Evropske unije, a koja ide u prilog planovima u RS i FBiH, je povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora, a smanjenje iskorištavanj uglja.

"RS i Federacija upravo tu imaju veliki potencijal. Kroz to teba posmatrati i pomenutu studiju. Sve je manje investitora u Evropi koji želi ulagati u prljave tehnologije za dobijanje energije, jer se Evropa svojim direktivama i zakonodavstvom okrenula obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti. Takve politike su dovele da je značajno smanjena odnosno stagnira emisija CO2 u atmosferu u 2014. godini. Treba da znamo pametno iskoristiti naše potencijale koje imamo, jer čista energija uvijek će imati i dobru cijenu na tržistu", smatra Jerinić.

[/i]

BiH može privući 7 mlrd KM za ulaganje u obnovljive izvore energije

Osjeća se nedostatak strategije razvoja energetskog sektora u BiH i Federaciji BiH te je potrebno njeno donošenje na bazi ekspertskih stavova, a sastavni dio bilo bi korištenje obnovljivih i održivih izvora energije. Ovo je jedan od zaključaka okruglog stola koji je u četvrtak (9. april 2015.) organizirala Gospodarska komora FBiH, pod nazivom "Utjecaj politika EU u vezi sa suzbijanjem klimatskih promjena na razvoj energetike BiH", prenosi portal Manager.ba.

Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić je kazao da je politika EU u oblasti energije usmjerena na obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, a već se sada rade planovi za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. pa čak i do 2050. godine.

Podsjetio je da BiH posebno FBiH nema energetsku strategiju, što otežava donošenje odluka, a liberalizacija tržišta bi trebala doprinijeti razumijevanju energije kao robe na tržištu od značaja za dobrobit stanovništva i sve privredne grane.

Stoga je cilj okruglog stola i iniciranje hitne izrade strategije energijskog sektora u BiH i FBiH na bazi ekspertskih mišljenja, kao i uspostava sistema upravljanja rizikom kod izgradnje termoelektrana na ugalj, a s obzirom na prijetnje izazvane klimatskom politikom.

Direktor firme "Energy 3" Miralem Čampara je procijenio da BiH kroz mehanizme implementacije direktiva EU o korištenju energije iz OIE može privući oko sedam milijardi stranih investicija, a da pritom ostane dovoljno potencijala obnovljivih izvora energije za postizanje vlastitih obveza.

Također i predsjednik Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa u BiH (APEOR) Emir Avdić smatra da ispunjavanje preuzetih ciljeva treba vidjeti kao šansu za razvoj strojarske i elektroindustrije, domaćih poduzeća i dobru priliku za angažiranje financijskog potencijala osnivanjem i radom energijskih zadruga.

Eksperti iz ove oblasti, akademska javnost, nevladine organizacije, poduzetnici, Gospodarska komora FBiH žele biti, kako je rečeno, partner vlastima u BiH, Vladi FBiH na planu razvoja energetskog sektora, prenio je "Manager.ba".

Žepče dobija prvu solarnu elektranu

Općina Žepče će dobiti prvu solarnu elektranu, dogovoreno je u petak (22. maj 2015.) na sastanku direktora firme "Praha" Rajka Đuričića i načelnika općine Mate Zovka, prenosi Manager.ba.

Riječ je o solarnoj elektrani "Praha" jačine 150 kWp, vršne snage 125,5 kW, koju Đuričić namjerava izgraditi na vlastitm zemljištu u Brankovićima. Kompletna investicija je vrijedna 450.000 KM.

Dobijeni su svi potrebni dokumenti za izgradnju. Rajko Đurić je najavio početak radova do kraja godine.

Još jednom je istaknuta odlična suradnja općinske administracije, Razvojne agencije Žepče (RAŽ) i potencijalnih investitora.

Goražde dobilo solarnu elektranu

U Goraždu je nedavno puštena u rad solarna elektrana snage 150 kW, prenosi energetskiportal.rs.

Izgradnja elektrane započeta je 2013. godine, a investitor je Azem Bujak koji je u njenu izgradnju uložio više od 250.000 EUR.

Električna energija koju proizvodi ova solarna elektrana predaje se "Elektroprivredi BiH", a dovoljna je da se snabdijeva oko 75 domaćinstava. Povratak investicije očekuje se za sedam godina.

Bujak je istakao da ima u planu izgradnju još jedne solarne elektrane snage 800 kW, prenosi energetskiportal.rs