Energetska efikasnost

Strategija razvoja energetskog sektora i dalje samo na entitetima: Skoro 20 posto BDP-a troši se na energiju



Bosna i Hercegovina na nivou države još nije donijela strategiju razvoja energetskog sektora, što negativno utiče na reputaciju u evropskim programima i onemogućava BiH da učestvuje u Programu inteligentne energije, koja nudi velike mogućnosti međunarodne saradnje u energetskom sektoru, kazao je Azrudin Husika, predsjednik Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Evropu.

Visoki troškovi

Međutim, na tom polju nismo najgori. Kako je Husika kazao, ni ostale zemlje EU nisu do kraja ispunile svoje obaveze.

"Stoga i nije neko veliko čudo što BiH nije ispunila sve svoje obaveze, međutim, ne trebamo biti ni mnogo prepadnuti zato što nismo povećali energijsku efikasnost prema ugovoru o Energijskoj zajednici. To svakako jeste loše za reputaciju države, međutim, mnogo je više šteta za nas same što to nismo uradili jer imamo visoke troškove za energiju, naročito za grijanje. Imamo urađen državni akcioni plan za povećanje energijske efikasnosti, međutim iz političkih razloga još nije usvojen, zato što RS smatra da sva pitanja vezano za energiju treba uređivati na entitetskim nivoima, ali u ugovoru o Energijskoj zajednici to je isključivo obaveza države, tako da je tu nastao neki vakuum u tumačenjima nadležnosti, a vrijeme prolazi", istakao je Husika, te dodao kako to ipak ne znači da se ne radi ništa na energijskoj efikasnosti, jer to sve više postaje tržišna kategorija. Problem je, smatra on, što nema sistemskog pristupa projektima povećanja energijske efikasnosti, tako da se ne može na jednom mjestu naći pregled svih energijskih projekata.

USAID-ov projekt Ekonomija energetske efikasnosti pomaže BiH u promociji tehnologija energetske efikasnosti putem razvoja pilot-projekata u objektima sufinansiranim od javnog i privatnog sektora. Ovim se povećavaju kapaciteti općinskih partnera iz javnog sektora, zatim malih i srednjih preduzeća, a povećava se i svijest građana o dobrobitima energetske efikasnosti.

"U saradnji sa partnerima smo implementirali mjere energetske efikasnosti na 17 pilot-projekata, od kojih su većina javni objekti. Pilot-projekte smo birali tako da se prikažu različite mjere energetske efikasnosti koje je moguće implementirati u BiH i različite tipove zgrada, od općinskih, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, sportskih dvorana, privatnih kuća, kako bi dobili jednu širu sliku mogućnosti i primjera iz BiH. Rezultati su odlični i veoma smo zadovoljni. Na godišnjem nivou postignute su uštede energije od 2.260 megavata, a emisije CO2 su smanjene za 1.246 tona. To je jednako godišnjoj potrošnji električne energije za 600 domaćinstava i količini CO2 koju ispušta 660 automobila godišnje. Pored toga, ove uštede energije predstavljaju ukupne uštede u novcu od 355.000 KM u jednoj godini. Imajući u vidu da je za implementaciju 17 pilot-projekata bilo potrebno 3,52 miliona, period povrata je u prosjeku manji od 10 godina. Ovi rezultati su jasan pokazatelj da se ulaganje u mjere energetske efikasnosti samo od sebe isplati, nakon čega se u vidu nižih računa i dalje nastavlja štediti", kazao je za Oslobođenje Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog projekta Ekonomija energetske efikasnosti.

Prema najnovijim podacima, kako je kazao Kamenica, gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda BiH troši se na energiju, za razliku od 6,1 posto u SAD-u i oko 4,75 posto u zemljama EU. To je, naime, iznosilo oko pet milijardi KM potrošenih na energiju u 2012. godini. Povećanjem energetske efikasnosti za 20 posto, kako je predviđeno ciljevima EU, u BiH je moguće ostvariti godišnje uštede u iznosu od milijardu KM.

Štedimo novac

Kada je u pitanju osviještenost društva o energijskoj efikasnosti, Husika smatra kako nam troškovi za energiju jasno govore da trebamo raditi na povećanju i svijesti, ali i konkretnog provođenja Ugovora.

"Ne zato što trebamo biti okolinski odgovorni, nego zato što na taj način štedimo naš novac i ostavljamo ta sredstva za ulaganje u neke druge sektore. Mi smo u ovom trenutku energijski efikasni onoliko koliko cijene i troškovi pojedinih energenata dozvoljavaju, a to najbolje vidimo na primjeru Sarajeva i problema kvaliteta zraka zimi. Ljudi ekonomišu, upravljaju troškovima za grijanje na način da koriste ono što im je u tom trenutku na tržištu jeftinije, a to je posljedica toga što država nema mehanizama da podstiče projekte energijske efikasnosti, nego se ljudi snalaze kako znaju", kazao je Husika.

Ovo što sada imamo, dodao je, jeste posljedica niza neplanskih aktivnosti kao što je legalizacija nelegalne gradnje. Nije se, smatra on, smjelo ući u legalizaciju kuća koje nisu završene.

"Kuća koja nema fasadu nije završena, ona je sa energetskog aspekta vrlo rastrošna i ima negativan efekat sa aspekta troškova za grijanje, ne samo za vlasnika nego i za društvo", kazao je Husika.

Energetsku efikasnost, mišljenja je Kamenica, možemo poboljšati, implementacijom tehnologija i praksi energetske efikasnosti u svojim domovima i uredima, kao što su poboljšanje vanjskog omotača zgrade, poboljšanje rasvjete, korištenje obnovljivih izvora energije, ugradnja kotlova na biomasu...

"Veoma je važno i pravilno upravljanje energijom, kojom se može uštedjeti i do 10 posto mijenjajući dnevne navike potrošnje energije uz zadržavanje jednakog nivoa udobnosti", dodao je Kamenica.

Zemlje regiona nisu mnogo odmakle od BiH kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz ugovora o Energetskoj zajednici, a Husika smatra kako je jedna stvar koliko neke države na papiru ispunjavaju obaveze iz ugovora, pa donose neke zakone koje su obavezne da donose, a druga koliko te zakone mogu ispuniti.

"Donosi i BiH takve zakone na entitetskim nivoima. U pripremi je zakon o energetskoj efikasnosti koji će regulisati ovu oblast, ali u samoj implementaciji je problem. Osim Hrvatske, ni druge zemlje u regionu nisu daleko odmakle. Dakle, i kod drugih država ima, slično kao i kod nas, nerazumijevanja problematike, pa onda preuzimaju neke zakonske odredbe i zahtjeve iz evropskih direktiva koje apsolutno nisu provodive niti su primjerene za naše prilike. Donose se neki zakoni čisto da ima zakon, a onda u implementaciji sve ide teško jer nisu stvoreni tržišni preduslovi za to", zaključio je Husika.

Mreža privrednika

Edukacija je, smatra Nafija Šehić - Mušić, koja je doktorirala ne temu Prilog razvoju i primjeni energijskih indikatora kao instrumenata okolinskog upravljanja u metalskom sektoru BiH, veoma važna na svim nivoima.

"Kada je riječ o industriji, nijedan privredni subjekt nema uveden standard racionalizacije upravljanja i potrošnje energije. Kada bi se oni potakli, i efikasnost kompanija bi bila bolja i bilo bi mnogo manje zagađenja. Također je potrebno, što naši susjedi već imaju, da se uvežu privredni subjekti u jednu mrežu, kako bi im bila omogućena lakša razmjena iskustava", smatra Šehić - Mušić.

Beč ima veliki potencijal za geotermalnu energiju



Prema pilot studiji pod nazivom "Ispitivanje potencijala geotermalne energije na području grada Beča“, prijestolnica Austrije ima veliki potencijal za korištenje geotermalne energije koja se nalazi blizu površine kao i podzemnih voda za proizvodnju energije.

Oko jedna trećina površine grada Beča izuzetno je pogodna za korištenje geotermalne energije i podzemnih voda.

Po riječima zamjenice gradonačelnika Beča, Marie Vassilakou, taj grad s ovim znanjem u budućnosti može poduzeti konkretne mjere za održivu opskrbu energijom.

Rezultati studije će ubuduće olakšati planiranje i gradnju novih postrojenja za optimalnu primjenu otvorenih i zatvorenih sistema. Pri tome lokacija igra važnu ulogu, jer upotreba geotermalne energije odnosno podzemnih voda nije moguća u svim područjima.

U Beču već nekoliko godina vlada povećan interes za energetsku upotrebu geotermalne energije i podzemnih voda. Primjena obnovljivih izvora energije u vremenima smanjenja resursa sve više dobiva na značaju.

U Beču je registrovano već preko 1.800 postrojenja za geotermalnu upotrebu, saopćio je Compress Sarajevo.

Česi investiraju u mini hidrocentralu na rijeci Prači

Načelnik opštine Pale Miodrag Kovačević održao je jučer konferenciju za novinare na kojoj je predstavio aktinosti rukovodstva opštine u prošlonedeljnoj radnoj posjeti gradovima Prag i Štutgart gdje su uz pomoć konzulata Bosne i Hercegovine održani brojni sastanci sa predstavnicima vlasti i privrede ovih gradova.

Kovačević je rekao da je tom prilikom u Pragu dogovorena vrijednost oko 4,5 miliona KM investicija koji se odnose na izgradnju mini hidrocentrale od 250 kW na rijeci Prači, u mjestu Vrhprača kod Podgraba kao i projekat dogradnje vodovodnog sistema za naselja Vrhprača i Podgrab.

Izgradnja mini hidrocentrale na rijeci Prači, za koju je projektna dokumentacija već završena, trebala bi početi naredne godine i prema Kovačevićevim riječima, predstavlja bitan projekat jer opštini donosi dodatne prihode u situaciji kada se lokalnim upravama generalno smanjuju budžeti i omogućava konsolidovanje finansija kroz zakonske funkcije opština koje je država propisala.

Projekat dogradnje vodovodnog sistema Vrhprača - Podgrab, vrijednosti 1 milion dolara realizovaće se kroz Razvojni program Vlade Češke, a preko ambasade ove države u Bosni i Hercegovini i povezaće vodovod sa Jahorine sa Vrhpračom i Podrabom i obezbjediti kvalitetno i uredno vodosnadbjevanje ovih naselja. Načelnik je danas izrazio zahvalnost Vladi Češke Republike kao i ambasadi sa kojom su i do sada imali uspješnu saradnju na više projekta, ali i našim sugradjanima u ovoj državi, odnosno Željku Filipoviću koji je na neki način posredovao u povezivanju strana u ovom projektu i dodao da je veoma bitno i korisno za privredu Pala da će pri realizaciji ovog projekta kao podizvođači biti angažovane domaće firme.

U Njemačkoj su predstavnici opštine Pale imali priliku da se sastanu sa predstavnicima Vlade pokrajine Baden Vinterberg, gradonačelnikom Štutgarta, Privredne komore i rukovodstvom energane u komuni Felbah i ostvare kontakte za saradnju.

U Vladi pokrajine Baden Vinterberg predstavljeni su planovi protivpoplavne zaštite koji su jednim dijelom primjenjivi na opštinu Pale, a kroz ostvarene kontakte izražena je i spremnost da se pruzi pomoć RS i BiH putem regionalnih projekata zaštite od poplava.

Na sastanku sa upravom Štutgarta razmatrana je saradnja na nivou univerziteta i projekti razvoja opštine dok je Privredna komora ovog grada izrazila spremnost da podrži neke projekte kada je u pitanju turizam tim prije što ovaj region u smislu turizma potpuno ne predstavljen u Njemačkoj.

Kovačević je rekao da su prilikom posjete energani u Felbahu dogovoreni kontakti sa privatnim firmama koje bi kod nas mogle uspostaviti sličan sistem energane na biomasu koja bi proizvodila električnu energiju, a kao nus proizvod toplotnu energiju za Pale.

Zaduženje od 19 mil USD za projekte energetske efikasnosti u FBiH

Na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta jučer su podržani Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o finansiranju između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) za realizaciju Projekta energetske efikasnosti i Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između BiH i Saudijskog fonda za razvoj za realizaciju Projekta "Razvoj infrastrukture u Goraždu", navodi portal "Energetika.ba".

Tako su poslanici Predstavničkog doma odobrili zaduženje Federacije BiH u iznosu od 19,2 mil USD za Projekat energetske efikasnosti. Ukupno zaduženje za BiH po Sporazumu o finansiranju između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) iznosi 32 mil USD.

Zaduženje Federacije po Sporazumu o zajmu između Saudijskog fonda za razvoj i BiH u iznosu od 6 mil USD, poslanici su podržali za realizaciju Projekta "Razvoj infrastrukture u Goraždu", koji se sastoji iz nekoliko potprojekata - Sanacija sekundarne vodovodne mreže na području općine Goražde, Izgradnja mosta u naselju Vitkovići i Modernizacija lokalnih i nekategorizovanih puteva i gradskih ulica. Rok otplate je 25, a grejs period pet godina.

Na sjednici je podržan i Program prestrukturiranja elektro-energetskog sektora u FBiH.

Kupres gradi vjetropark: Objavljen tender za opterećivanje nekretnina

Opština Kupres namjerava graditi vjetropark te je tim povodom objavila i javni oglas o opterećenju nekretnina pravom građenja u vlasništvu Opštine Kupres metodom usmenog javnog nadmetanja. Vjetropark će se raditi na lokaciji Ravanjsko polje.

Predmet ovog Javnog oglasa je opterećenje nekretnina pravom građenja u vlasništvu Opštine Kupres, za razdoblje od 30 godina, u svrhu izgradnje platoa vjetroturbina budućeg vjetroparka „Kupres 1", uz mogućnost produljenja koncesije.

Radi se o 37 parcela, površine od 64 do 7481 m2.

Za potrebe navedenih nekretnina na kojima će biti ustanovljeno pravo građenja platoa vjetroturbina pod rednim brojevima od 1. do 37. kao povlasnih nekretnina biti će osnovano uz posebnu naknadu pravo služnosti izgradnje pristupnog makadamskog puta i pravo služnosti koje služi postavljanju vjetroturbina i servisnih platoa oko turbina, kao i služnost za polaganje podzemnih i nadzemnih vodova/kabela/ i pristupa istim na poslužnim nekretninama u vlasništvu i posjedu Općine Kupres.

Početna tržišna cijena za opterećenje pravom građenja za nekretnine iznosi 0,475/KM /m2/ za period od 30 (trideset) godina.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve zainteresirane pravne i fizičke osobe koje imaju za navedeno područje dodijeljenu koncesiju, izdanu urbanističku suglasnost, sklopljen ugovor o međusobnoj suradnji i sličan akt kojim se dokazuje mogućnost izgradnje vjetroparka „Kupres 1" na navedenom području.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja uz ispunjenje svih uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos ponuđene cijene zakupnine.

Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana objave oglasa.

Licitacija zemljišta radi opterećenja nekretnina pravom građenja, izvršit će se dana 06.10.2014.

Obnovljivi izvori energije: Investirano 200 miliona KM



Proizvođači energije iz obnovljivih izvora u Federaciji BiH uskoro će potpisati ugovore o isporuci proizvedene energije sa novoformiranim Operaterom za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju. Do sada su proizvođači ugovore potpisivali direktno sa elektroprivredama, ali nakon usvajanja nove regulative iz ove oblasti, Vlada FBiH je donijela uredbu o osnivanju Opertera.

Predsjednik Asocijacije proizvođača energije obnovljivih resursa BiH (APEOR) Emir Avdić je kazao kako su cijene, nakon formiranja Operatera, ponovo analizirane i usklađene. Za proizvođače, uglavnom su to privatne male hidroelektrane, vjetro i solarne elektrane, koji imaju ugovore na 12 godina cijene su ostale iste, a za ostale, koji nemaju takve ugovore, cijene su izmijenjene. Inače, od nedavno proizvođači energije iz obnovljivih izvora dobijaju podsticaje, a riječ je o iznosu koji se prikuplja od krajnjih korisnika. Svaki potrošač struje godišnje za podsticaje za obnovljivu energiju izdvaja 12 feninga.

Prema podacima APEOR-a, u obnovljive izvore energije u BiH do sada je investirano 200 miliona KM, a investitori su domaća i strana fizička lica i kompanije. Svi izgrađeni objekti nakon 30 godina prelaze u državno vlasništvo.

Kako nam je kazao Avdić, BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja ima zaokružen sistem izgradnje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što znači da se svi dijelovi koji se instaliraju u elektroenergetske objekte proizvode u BiH. Ujedno, projektovanje i izgradnja su također u BiH.

Trenutno u Federaciji BiH radi 28 objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a u RS-u osam, dok je u fazi izgradnje još 30 objekata, a svaki od njih košta oko 2,5 miliona KM.

Izgradnja mini hidroelektrane „Mesići Nova“ kod Rogatice



U Mesićima kod Rogatice u toku su intenzivni radovi na građevinskom dijelu buduće mini hidroelektrane „Mesići Nova“ koju podiže Zavisno preduzeće „Elektrodistribucija“ Pale, čiji je početak radova ozvaničen 8. oktobra, proširenim sastankom menandžmenta ovog preduzeća i trenutnih izvođača radova.

Prema potpisanom ugovoru glavni izvođač radova je češka firma Hidroenergo holding koja se obavezala da će novu hidroelektranu završiti i predati na upotrebu u roku od osam mjeseci, počev od 17. septembra i prvih radova na budućoj mašinskoj hali u kojoj će biti instalirana tri generatora i tri transformatora.

Tehnički direktor „Elektrodistribucije“ Pale Boško Jugović reče da radovi idu čak ispred utvrđene dinamike. Ako vremenske prilike budu i dalje naklonjene, građevinski radovi, koje izvodi DOO „EkoTeh“ iz Sarajeva, trebali bi da se završe do polovine novembra, do kada bi trebala da počne isporuka i montaža mašinske i elektroopreme iz Bugarske, Italije, Hrvatske i dijela koga obezbjeđuje Kaldera kompani iz Banja Luke.

– To znači, dodaje Jugović, da bi najkasnije do 1. marta iduće godine trebalo da poteknu prvi kilovati električne energije iz nove hidroelektrane koja treba da bude ponos regije. Istovremeno biće to i prvi proizvodni objekat izgrađen u okviru „Elektroprivrede“ Republike Srpske nakon HE „Višegrad“. To govori da je menadžment „Elektrodistribucije“ Pale pozitivno opredijeljen prema budućnosti ovog kraja i preduzeća koje koje „pokriva“ 13 opštine Sarajevsko-romanijske i Gornjedrinske regije, kao cjeline.

Instalisana snaga u novoj HE je 4,9 megavata. Ukupna investicija, uključujući već završeno proširenje tunela postojeće HE „Mesići“, iznosi oko 10 miliona maraka. Šezdeset posto ovih sredstava obezbjeđeno je iz vlastite akumulacije, a ostalo su povoljni krediti ZBER banke.

– „Mesići Nova“, kazuje još Jugović, godišnje će, uz normalne hidrološke prilike, proizvoditi 23 miliona kilovat časova električne energije. To je sa istom količinom vode u akumulacionoj brani za 5 miliona više od postojeće HE „Mesići“ koja će i dalje ostati u funkciji, ali i služiti kao muzejski eksponat i sjećanje na prvi elektroenergetski objekat započet, izgrađen i pušten u rad u bivšoj SFRJ, 27. jula 1950. godine uz proizvodnju od preko milion megavat časova električne energije.

Iako sa najsavremenijom opremom, uz daljinsko upravljanje, „Mesići Nova“ neće uticati na smanjenje postojećeg broja zaposlenih. O tome Jugović kaže:

– Vodilo se računa i o radnicima. Broj zaposlenih neće sigurno biti smanjivan. Obezbjediće se posao za postojeće, a perspektivno i zapošljavanje novih radnika što je naš, a znamo i cilj lokalne zajednice.

Gradiće se po dvije mini hidroelektrane na Neretvi i rijeci Doljanki u Jablanici

Vlada HNK donijela je juče odluku o davanju koncesija za korišćenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije izgradnjom objekta mini HE "Buna I" snage do 5 MW i mini HE "Buna II" snage do 5 MW, zatim odluku o davanju koncesije za korištenje podzemne vode putem bunarskog zahvata u količini od 9 lilatar/sekunda u Gnojnicama i odluka o davanju koncesije za korištenje obalnih morskih voda i morskog dobra za potrebe obavljanja turističke djelatnosti hotelu "Sunce" u Neumu, saopšteno je iz kantonalne Vlade, a prenosi radio "Studio 88".

Donesene su i odluke o davanju koncesija za korišćenje voda rijeke Doljanke i javnoga vodenog dobra sa svrhom proizvodnje električne energije izgradnjom male HE "Zlate" instalirane snage 3,2 MW i male HE "Pačići" instalirane snage 1,3 MW u opštini Jablanice, prenio je "Studio88".

Potpisan sporazum o energetskoj efikasnosti vrijedan 3,7 miliona eura

U zgradi UN-a u Sarajevu potpisan je 3.700.000 eura vrijedan Sporazum o sufinanasiranju projekta "Zeleni ekonomski razvoj - Green Economic Development (GED)", kojim će se omogućiti značajne uštede energije u javnim objektima širom BiH te implementirati niz aktivnosti iz oblasti energetske efikasnosti.

Aktivnosti koje će biti provedene u periodu do 2017.godine su od izuzetne važnosti za BiH koja troši 20 posto svog BDP-a na energiju, što je tri puta više od zemalja Evropske unije.

Rezidentni koordinator UN-a u BiH Yuri Afanasiev kazao je da se Ugovor odnosi na daljnji razvoj aktivnosti koje se već nekoliko godina provode na povećanju energetske efikasnosti i racionalizaciji upravljanja energijom radi smanjenja emisija CO2 i uvođenju informacijskog sistema za upravljanje energijom u javnim objektima (EMIS).

"Također, naš cilj je oporavak od poplava koje su zadesile BiH u maju ove godine, te se nadam da će svaki veliki objekt, ovim programom, biti energetski efikasan s malim troškovima za režije te siguran za sve", kazao je Afanasiev.

Afanasiev je zahvalio ambsadoru Švedske u BiH za sredstva koja je vlada Švedske osigurala za ovaj sporazum.

"Ovaj sporazum predstavlja dio sedmogodišnje strategije o energetskoj efikasnoti. Nažalost, ulaganja u ovaj sektor u BiH još ne postoje, a oni su jedan od glavnih pokretača privrede zemlje", kazao je ambasador Švedske u BiH Frederik Schiller.

Projekt GED provodi UNDP u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

"Ove godine smo odlučili da naše aktivnosti usmjerimo na poplavljena područja da bismo u budućnosti imali objekte koji će trošiti manje energije, a time i manje budžetskih sredstava", naglasio je direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Safet Harbinja.

Naglasio je da se u okviru sanacionih projekata treba voditi računa i o prevenciji šteta od sličnih prirodnih nesreća koje bi nas mogle pogoditi u narednim godinama, a ne vršiti "samo puku sanaciju".

Realizacija projekta „Poboljšanje energetske efikasnosti zgrade Opštine Novo Sarajevo“



Ugovor o sufinansiranju projekta iz programa iz oblasti zaštite okoliša danas potpisali ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS Zlatko Petrović i opštinski načelnik Nedžad Koldžo.

Ugovore o dodjeli finansijskih sredstava za sufinansiranje projekata - programa iz oblasti zaštite okoliša danas je u Zgradi Vlade KS potpisao ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Zlatko Petrović sa predstavnicima 28 korisnika koji su, prema rezultatima ranije provedenog Javnog poziva, ostvarili pravo na korištenje ovih sredstava. Ugovor o dodjeli finansijskih sredstava za sufinansiranje projekta „Poboljšanje energetske efikasnosti zgrade Općine Novo Sarajevo“ danas je sa ministrom potpisao i načelnik Opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.

Navedeni projekat podrazumijeva postavljanje termofasade na zgradi Opštine Novo Sarajevo, zamjenu kompletne stolarije, sanaciju krova, te ostale popravke na zgradi opštine.

Vrijednost projekta je 209. 610 KM, od čega je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo izdvojilo sredstva u iznosu od oko 125. 760 KM, a Općina Novo Sarajevo 83. 850 KM.

Projekti i programi, čija realizacija će se sufinansirati iz programa iz oblasti zaštite okoliša Federalnog fonda za zaštitu okoliša odnose se na zaštitu zraka, upravljanje otpadom, zaštitu prirode, a po prvi put finansijski će se podržati i programi, projekti i druge aktivnosti naučno-istraživačkih organizacija, visokoškolskih institucija i nevladinih organizacija, čiji je cilj istraživanje u području zaštite okoliša i jačanje javne svijesti.

[/i]