Energetska efikasnost
- xYz
- Topic Author
- Offline
- Administrator
23 Okt 2012 23:10 - 24 Okt 2014 21:05 #2430
by xYz
Pojam energetska efikasnost se najčešće susreće u dva moguća značenja, od kojih se jedno odnosi na uređaje, a drugo na mjere i ponašanja. Pod energetski efikasnim uređajem smatra se onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj. male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi. Na primjer, "obična" sijalica veliki dio električne energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali u korisnu svjetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica) predstavlja energetski neefikasan uređaj.
_____________________________________________________________
Kada je riječ o mjerama, pod energetskom efikasnošću podrazumjevaju se mjere koje se primjenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je riječ o tehničkim ili netehničkim mjerama, ili o promjenama u ponašanju, sve mjere podrazumjevaju isti, ili čak i viši, stepen ostvarenog komfora i standarda.
Najčešće mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i povećanja energetske efiksnosti su:
- zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim
- zamjena energetski neefikasnih portošača efikasnim
- izolacija prostora koji se grije
- zamjena dotrajale stolarije u prostorima koji se griju
- ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače energije
- uvođenje tarifnih sistema od strane distributera koji će podsticati štednju energije i sl.
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Pojam energetska efikasnost se najčešće susreće u dva moguća značenja, od kojih se jedno odnosi na uređaje, a drugo na mjere i ponašanja. Pod energetski efikasnim uređajem smatra se onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj. male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi. Na primjer, "obična" sijalica veliki dio električne energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali u korisnu svjetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica) predstavlja energetski neefikasan uređaj.
_____________________________________________________________
Kada je riječ o mjerama, pod energetskom efikasnošću podrazumjevaju se mjere koje se primjenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je riječ o tehničkim ili netehničkim mjerama, ili o promjenama u ponašanju, sve mjere podrazumjevaju isti, ili čak i viši, stepen ostvarenog komfora i standarda.
Najčešće mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i povećanja energetske efiksnosti su:
- zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim
- zamjena energetski neefikasnih portošača efikasnim
- izolacija prostora koji se grije
- zamjena dotrajale stolarije u prostorima koji se griju
- ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače energije
- uvođenje tarifnih sistema od strane distributera koji će podsticati štednju energije i sl.
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Last Edit: 24 Okt 2014 21:05 by Salko.
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- xYz
- Topic Author
- Offline
- Administrator
23 Okt 2012 23:13 #2431
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Utopljavanje zgrada na tri lokacije
U okviru realizacije programa "Velike opravke", Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo pokrenulo je procese izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada i zajedničkih dijelova u njima. Kako je kazala ministrica Mersiha Slipičević, u planu je obnova zgrade u Dobojskoj ulici na broju 55, za koje je izdvojeno nešto manje od 85.000 KM.
Prioritetna lista
''Također, objekt u ulici Franje Kluza na broju 10, koji je prošle godine bio na prioritetnoj listi, a koji je, zbog razloga znanih samo prethodnom ministru, skinut s liste, naknadno je uvršten i sada će za njegovu sanaciju biti utrošeno 102.555 KM. To će stanarima omogućiti ugodnu i sigurnu zimu'', kaže Slipičević.
Osim projekta "Velike opravke", prema riječima ministrice Slipičević, u toku je realizacija programa termoizolacione zaštite, odnosno utopljavanja zgrada, pod nazivom "Enesansa".
''U proteklom periodu planom i programom Ministarstva obuhvaćeni su objekti u Prijedorskoj ulici na broju 16, za koji će biti potrebno izdvojiti 37.797 KM, kao i objekt u ulici Franca Prešerna na broju 12, gdje će biti utrošeno 25.861 KM. Novcem koji je Ministarstvo uspjelo uštedjeti u protekla tri mjeseca, realizirat ćemo i projekt utopljavanja objekta u Prijedorskoj ulici na broju 20, gdje će, prema planu, radovi koštati 39.712 KM'', istaknula je Slipičević.
Povratak raseljenih
Za realizaciju programa "Velike opravke", koji podrazumijeva sanaciju zajedničkih dijelova zgrada koje imaju više od 60 posto oštećenja, a tretiraju i povratak interno raseljenih osoba, u ovogodišnjem budžetu planirano je 300.000 KM, a isto toliko novca izdvojeno je i za program "Enesansa".
U okviru realizacije programa "Velike opravke", Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo pokrenulo je procese izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada i zajedničkih dijelova u njima. Kako je kazala ministrica Mersiha Slipičević, u planu je obnova zgrade u Dobojskoj ulici na broju 55, za koje je izdvojeno nešto manje od 85.000 KM.
Prioritetna lista
''Također, objekt u ulici Franje Kluza na broju 10, koji je prošle godine bio na prioritetnoj listi, a koji je, zbog razloga znanih samo prethodnom ministru, skinut s liste, naknadno je uvršten i sada će za njegovu sanaciju biti utrošeno 102.555 KM. To će stanarima omogućiti ugodnu i sigurnu zimu'', kaže Slipičević.
Osim projekta "Velike opravke", prema riječima ministrice Slipičević, u toku je realizacija programa termoizolacione zaštite, odnosno utopljavanja zgrada, pod nazivom "Enesansa".
''U proteklom periodu planom i programom Ministarstva obuhvaćeni su objekti u Prijedorskoj ulici na broju 16, za koji će biti potrebno izdvojiti 37.797 KM, kao i objekt u ulici Franca Prešerna na broju 12, gdje će biti utrošeno 25.861 KM. Novcem koji je Ministarstvo uspjelo uštedjeti u protekla tri mjeseca, realizirat ćemo i projekt utopljavanja objekta u Prijedorskoj ulici na broju 20, gdje će, prema planu, radovi koštati 39.712 KM'', istaknula je Slipičević.
Povratak raseljenih
Za realizaciju programa "Velike opravke", koji podrazumijeva sanaciju zajedničkih dijelova zgrada koje imaju više od 60 posto oštećenja, a tretiraju i povratak interno raseljenih osoba, u ovogodišnjem budžetu planirano je 300.000 KM, a isto toliko novca izdvojeno je i za program "Enesansa".
(Dnevni avaz)
[/i] Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- xYz
- Topic Author
- Offline
- Administrator
23 Dec 2012 13:20 #2808
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Svjetska banka će realizirati višemilionski projekt u BiH
Predstavnici Svjetske banke s Mohinderom Gulatijem na čelu posjetili su tokom ove sedmice Privrednu komoru Kantona Sarajevo (PKKS) gdje su se u razgovorima s predsjednikom Komore Kemalom Grebom i njegovim saradnicima podrobnije upoznali o aktivnostima koje je Komora provodila na polju energijske efikasnosti.
Naime, Svjetska banka planira realizirati višemilionski projekt energijske efikasnosti, koji bi finansirala Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA), a njihovi stručnjaci ovih dana detaljno razmatraju preliminarni dizajn projekta i aranžman njegove implementacije s oba entiteta u BiH i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, rečeno je Feni u Privrednoj komori Kantona Sarajevo.
Naročito su, kako ističu, zainteresirani za polje energijske efikasnosti u zgradarstvu i investiranje prvenstveno u javni sektor, odnosno u utopljavanje škola i bolnica, gdje bi ovaj projekt Svjetske banke kroz te egzaktne primjere ukazao na pozitivne efekte utopljavanja.
U tom pravcu realizirana je i posjeta Privrednoj komori Kantona Sarajevo koja ima bogato iskustvo u ovoj oblasti, naročito radeći na projektima kao što su povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju EE, trening specijalista za EE/auditore, mehanizmi financiranja i poticaji, uspostavljanje master studija za EE i obnovljive izvore energije.
Komora je potvrdila da bh. građevinski sektor može kvalitetno i na vrijeme realizovati utopljavanje odabranih objekata, te da su domaće kompanije dorasle realizaciji jednog ovakvog višemilionskog investicijskog projekta.
Čelni ljudi Komore uspjeli su uvjeriti predstavnike Svjetske banke da je građevinski sektor Bosne i Hercegovine više nego sposoban da realizuje projekte energijske efikasnosti u zgradarstvu i da domaće firme posjeduju resurse, odnosno kapacitetet da se uhvate ukoštac s veoma složenim zadacima.
Potvrda tome su rezultati projekata koje je Komora provodila u proteklom periodu vezano za energijsku efikasnost, a prije svega to su bogate baze podataka domaćih kompanija, zatim baze eksperata, značajan broj certificiranih auditora za EE, postojeća legislativa, kao i dosadašnje reference građevinskog sektora u izvođenju sličnih projekata.
U Komori očekuju da bi relizacijom ovog projekta bila zaposlena domaća građevinska operativa.
Predstavnici Svjetske banke s Mohinderom Gulatijem na čelu posjetili su tokom ove sedmice Privrednu komoru Kantona Sarajevo (PKKS) gdje su se u razgovorima s predsjednikom Komore Kemalom Grebom i njegovim saradnicima podrobnije upoznali o aktivnostima koje je Komora provodila na polju energijske efikasnosti.
Naime, Svjetska banka planira realizirati višemilionski projekt energijske efikasnosti, koji bi finansirala Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA), a njihovi stručnjaci ovih dana detaljno razmatraju preliminarni dizajn projekta i aranžman njegove implementacije s oba entiteta u BiH i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, rečeno je Feni u Privrednoj komori Kantona Sarajevo.
Naročito su, kako ističu, zainteresirani za polje energijske efikasnosti u zgradarstvu i investiranje prvenstveno u javni sektor, odnosno u utopljavanje škola i bolnica, gdje bi ovaj projekt Svjetske banke kroz te egzaktne primjere ukazao na pozitivne efekte utopljavanja.
U tom pravcu realizirana je i posjeta Privrednoj komori Kantona Sarajevo koja ima bogato iskustvo u ovoj oblasti, naročito radeći na projektima kao što su povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju EE, trening specijalista za EE/auditore, mehanizmi financiranja i poticaji, uspostavljanje master studija za EE i obnovljive izvore energije.
Komora je potvrdila da bh. građevinski sektor može kvalitetno i na vrijeme realizovati utopljavanje odabranih objekata, te da su domaće kompanije dorasle realizaciji jednog ovakvog višemilionskog investicijskog projekta.
Čelni ljudi Komore uspjeli su uvjeriti predstavnike Svjetske banke da je građevinski sektor Bosne i Hercegovine više nego sposoban da realizuje projekte energijske efikasnosti u zgradarstvu i da domaće firme posjeduju resurse, odnosno kapacitetet da se uhvate ukoštac s veoma složenim zadacima.
Potvrda tome su rezultati projekata koje je Komora provodila u proteklom periodu vezano za energijsku efikasnost, a prije svega to su bogate baze podataka domaćih kompanija, zatim baze eksperata, značajan broj certificiranih auditora za EE, postojeća legislativa, kao i dosadašnje reference građevinskog sektora u izvođenju sličnih projekata.
U Komori očekuju da bi relizacijom ovog projekta bila zaposlena domaća građevinska operativa.
(Fena)
[/i] Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
08 Jul 2013 13:21 #3529
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Kojim energetskim putem ide Bosna i Hercegovina?
U nedavno objavljenom izvještaju "Investiraj na brzinu, imat ćeš vremena za kajanje", o ulaganjima Svjetske banke (WB), Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u energetske projekte u regiji jugoistočne Evrope, jedno poglavlje posvećeno je i Bosni i Hercegovini.
Izvještaj su, u sklopu projekta SEE SEP (Strategija za održivu energiju Jugoistočne Evrope), koji su podržali Evropska komisija, UNDP i Balkan Trust for Democracy, pripremile organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno sa 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo).
Za razliku od zemalja u regiji, gdje ove institucije ulažu u određene velike projekte koji su iznimno štetni po okolinu i zdravlje ljudi, u Bosni i Hercegovini se banke nisu posvetile ovakvim projektima u datom periodu.
Međutim, možemo zaključiti da ako naše vlasti, zajedno sa međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane ove zemlje i pogubno utjecati na klimu i okoliš. Također, deregulacija tržišta 2015. godine će neminovno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i u privredi, bosanskohercegovački građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i privređivali.
Prema procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je hiljadu i više puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije. Ta jednostavna formula nije dovoljna da bi se vlade i ministarstva više aktivirali na projektima uštede energije jer su premreženi interesima energetskih lobija koji u uštedi ne vide vlastiti interes. A ako to ne budu radile vlade i međunarodne finansijske institucije, malo je vjerovatno da će se tim baviti elektroprivrede, privatne banke i privatni investitori.
Osiromašene ekonomije, nedostatak radnih mjesta, ekološke i klimatske promjene, bit će samo neki od problema koji će nas i našu djecu zadesiti za desetak godina, a sve to zavisi od odluka koje donosimo danas. Međunarodna agencija za energiju je podvukla da se emisija ugljen dioksida može značajno smanjiti ulaganjem u energetsku efikasnost, te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi ugljena i fosilnih goriva. Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnji energije.
Ciljevi koje danas postavljamo nisu nerealni, a imaju snažan utjecaj na budućnost u kojoj će naša djeca odrastati. Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. godine ne samo da je u skladu sa europskim direktivama, već je i od vitalnog značaja za našu regiju, saopćeno je iz Centra za zastupanje građanskih interesa.
Navodi se da vlade u Bosni i Hercegovini moraju prestati razmišljati kratkoročno, ali im je u sadašnjem trenutku, kada se ogroman dio planiranih novih energetskih postrojenja bazira na uglju i lignitu, potrebna i pomoć međunarodnih finansijskih institucija.
Za Svjetsku banku (World Bank), Evropsku investicijsku banku (European Investment Bank) i Evropsku banku za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) izbor je vrlo jednostavan: potrebno je podržati projekte koji su već u skladu sa direktivama Evropske unije po pitanju energetske efikasnosti, uštede energije i zaštite okoliša.
Vlade u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, moraju pokretati i podržavati projekte koji u sebi objedinjuju održivost, pouzdanost i nisku cijenu proizvodnje.
U nedavno objavljenom izvještaju "Investiraj na brzinu, imat ćeš vremena za kajanje", o ulaganjima Svjetske banke (WB), Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u energetske projekte u regiji jugoistočne Evrope, jedno poglavlje posvećeno je i Bosni i Hercegovini.
Izvještaj su, u sklopu projekta SEE SEP (Strategija za održivu energiju Jugoistočne Evrope), koji su podržali Evropska komisija, UNDP i Balkan Trust for Democracy, pripremile organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno sa 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo).
Za razliku od zemalja u regiji, gdje ove institucije ulažu u određene velike projekte koji su iznimno štetni po okolinu i zdravlje ljudi, u Bosni i Hercegovini se banke nisu posvetile ovakvim projektima u datom periodu.
Međutim, možemo zaključiti da ako naše vlasti, zajedno sa međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane ove zemlje i pogubno utjecati na klimu i okoliš. Također, deregulacija tržišta 2015. godine će neminovno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i u privredi, bosanskohercegovački građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i privređivali.
Prema procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je hiljadu i više puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije. Ta jednostavna formula nije dovoljna da bi se vlade i ministarstva više aktivirali na projektima uštede energije jer su premreženi interesima energetskih lobija koji u uštedi ne vide vlastiti interes. A ako to ne budu radile vlade i međunarodne finansijske institucije, malo je vjerovatno da će se tim baviti elektroprivrede, privatne banke i privatni investitori.
Osiromašene ekonomije, nedostatak radnih mjesta, ekološke i klimatske promjene, bit će samo neki od problema koji će nas i našu djecu zadesiti za desetak godina, a sve to zavisi od odluka koje donosimo danas. Međunarodna agencija za energiju je podvukla da se emisija ugljen dioksida može značajno smanjiti ulaganjem u energetsku efikasnost, te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi ugljena i fosilnih goriva. Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnji energije.
Ciljevi koje danas postavljamo nisu nerealni, a imaju snažan utjecaj na budućnost u kojoj će naša djeca odrastati. Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. godine ne samo da je u skladu sa europskim direktivama, već je i od vitalnog značaja za našu regiju, saopćeno je iz Centra za zastupanje građanskih interesa.
Navodi se da vlade u Bosni i Hercegovini moraju prestati razmišljati kratkoročno, ali im je u sadašnjem trenutku, kada se ogroman dio planiranih novih energetskih postrojenja bazira na uglju i lignitu, potrebna i pomoć međunarodnih finansijskih institucija.
Za Svjetsku banku (World Bank), Evropsku investicijsku banku (European Investment Bank) i Evropsku banku za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) izbor je vrlo jednostavan: potrebno je podržati projekte koji su već u skladu sa direktivama Evropske unije po pitanju energetske efikasnosti, uštede energije i zaštite okoliša.
Vlade u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, moraju pokretati i podržavati projekte koji u sebi objedinjuju održivost, pouzdanost i nisku cijenu proizvodnje.
(klix)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
21 Mar 2014 12:19 - 21 Mar 2014 12:19 #4016
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Pripreme za izgradnju najveceg solarnog parka u Europi
Predstavnik firmi Hareon Solar Technology Co. Ltd, Shanghai i Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG, Zollikon u blizini Zuricha Jochen Wondracek u pratnji savjetnika Slavena Jukića, jučer je u prostorijama PTC Forum u Livnu održao tiskovnu konferenciju u svezi sa implementiranjem projekta na području obnovljivih izvora energije putem fotonapona u Livnu.
Kako je tom prilikom izvijestio Wondracek, Hareon Solar Technology je jedna od najvećih firmi u svijetu u području solarne tehnologije i rangirana je na Šangajskoj burzi dok je Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG specijalizirana za razvoj i financiranje međunarodnih velikih projekata, sa sjedištem u Švicarskoj. U cilju provedbe ovog projekta, osnovali su firmu Solbus d.o.o sa sjedištem u Livnu.
Wondracek je kazao da su nakon analize zaključili da je livanjsko područje prikladno za razvijanje širokog spektra izvora energije navodeći uz to kombinacije projekata sa solarnom energijom, vjetrom i vodenim kapacitetima.
Nakon što su podnijeli zahtjev, u siječnju ove godine, od Vlade Hercegbosanske županije dodijeljena im je koncesija za izgradnju fotonaponskih instalacija na jednom području Livna od 1000 hektara s ukupnim kapacitetom od 450 MW (najveći solarni park u Europi) čija će proizvodnja električne energije iznositi oko 600 000 kWh čiji obim ulaganja, kako tvrde, iznosi 900.000.000 KM.
"Glavni cilj ovog zajedničkog pothvata je izvoziti veliki dio električne energije i prodati certificiranu zelenu struju unutar EU-a“, istakao je Wondracek.
Po njemu, za realizaciju ove strategije i značajnih ekstenzivnih mrežnih kapaciteta kao i prijenosnih kapaciteta u Livnu, potrebne su mjere koje trenutno razrađuju radne skupine sastavljene od predstavnika HOPS-a iz Zagreba, Elektroprenosa iz Banje Luke i NOS BiH Sarajeva u saradnji sa ABB i Projektnim biroom Split kao savjetnikom Solbusa d.o.o.
Sljedeći koraci koje je naveo Wondracek je podnošenje potrebne aplikacije za autorizaciju u vezi sa izgradnjom postrojenja i ugovorima s operatorima električnih kolektora kao i planirane ugovore s Elektroprivredom HZ HB Mostar.
"Početak radova ovisi o uspješnoj provedbi i završetku spomenutih mjera“, zaključio je Wondracek.
Predstavnik firmi Hareon Solar Technology Co. Ltd, Shanghai i Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG, Zollikon u blizini Zuricha Jochen Wondracek u pratnji savjetnika Slavena Jukića, jučer je u prostorijama PTC Forum u Livnu održao tiskovnu konferenciju u svezi sa implementiranjem projekta na području obnovljivih izvora energije putem fotonapona u Livnu.
Kako je tom prilikom izvijestio Wondracek, Hareon Solar Technology je jedna od najvećih firmi u svijetu u području solarne tehnologije i rangirana je na Šangajskoj burzi dok je Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG specijalizirana za razvoj i financiranje međunarodnih velikih projekata, sa sjedištem u Švicarskoj. U cilju provedbe ovog projekta, osnovali su firmu Solbus d.o.o sa sjedištem u Livnu.
Wondracek je kazao da su nakon analize zaključili da je livanjsko područje prikladno za razvijanje širokog spektra izvora energije navodeći uz to kombinacije projekata sa solarnom energijom, vjetrom i vodenim kapacitetima.
Nakon što su podnijeli zahtjev, u siječnju ove godine, od Vlade Hercegbosanske županije dodijeljena im je koncesija za izgradnju fotonaponskih instalacija na jednom području Livna od 1000 hektara s ukupnim kapacitetom od 450 MW (najveći solarni park u Europi) čija će proizvodnja električne energije iznositi oko 600 000 kWh čiji obim ulaganja, kako tvrde, iznosi 900.000.000 KM.
"Glavni cilj ovog zajedničkog pothvata je izvoziti veliki dio električne energije i prodati certificiranu zelenu struju unutar EU-a“, istakao je Wondracek.
Po njemu, za realizaciju ove strategije i značajnih ekstenzivnih mrežnih kapaciteta kao i prijenosnih kapaciteta u Livnu, potrebne su mjere koje trenutno razrađuju radne skupine sastavljene od predstavnika HOPS-a iz Zagreba, Elektroprenosa iz Banje Luke i NOS BiH Sarajeva u saradnji sa ABB i Projektnim biroom Split kao savjetnikom Solbusa d.o.o.
Sljedeći koraci koje je naveo Wondracek je podnošenje potrebne aplikacije za autorizaciju u vezi sa izgradnjom postrojenja i ugovorima s operatorima električnih kolektora kao i planirane ugovore s Elektroprivredom HZ HB Mostar.
"Početak radova ovisi o uspješnoj provedbi i završetku spomenutih mjera“, zaključio je Wondracek.
(Fena)
Sei bella come un gol al 90´!
Last Edit: 21 Mar 2014 12:19 by ASOT.
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
22 Mar 2014 10:27 #4018
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
U selu Bujaci kod Goražda podignuta jedna od najmodernijih solarnih elektrana u regiji
U selu Bujaci na području Općine Goražde kroz dvadeset dana bi trebala početi sa radom jedna od najmodernijih solarnih elektrana u regiji. Paneli za sistem prikupljanja solarne energije već su postavljeni na ovom brdovitom i osunčanom predjelu koje su posjetili i reporteri portala Klix.ba.
Pola sata vožnje od centra Goražda, na dosta strmovitom terenu i još uvijek neasfaltiranoj cesti, stiže se do sela Borovići, Bujaci i Rešetnica koja su odnedavno u fokusu pažnje Goraždana, zbog panela o kojima se uveliko priča u ovom gradu, ali i šire.
Domaćinstva u ovim selima će uskoro dio svoje električne energije dobivati od solarne elektrane čiju je izgradnju finansirao Azem Bujak, bosanskohercegovački privrednik rodom iz ove regije.
Mještani očekuju nova ulaganja u infrastrukturu
U selu Bujaci zatičemo Azemovog oca Hasiba koji s ponosom gleda na 670 panela iznad svog rodnog sela. Okružen je radnicima koji će u narednim danima dovršiti i pustiti u funkciju ovu elektranu.
"Ovdje je 15 ljudi radilo skoro 90 dana da bi se postavili paneli, nadamo se da će se ova investicija isplatiti. Ljudima je ovo interesantno, u ovom kraju sigurno nećete naći ništa slično“, kaže Hasib Bujak.
Jedan od mještana, Omer Bujak, očekuje da će elektrana biti samo početak za dalje ulaganje u ovaj lokalitet.
"Ovom kraju će elektrana mnogo značiti, veliki je broj kuća ovdje. Nadamo se da ćemo uskoro dobiti i asfalt do našeg sela“, veli Omer.
Električna energija za 100 domaćinstava
Po završetku trafostanice, kroz dvadesetak dana, ova solarna elektrana će moći snabdijevati 100 seoskih domaćinstava.
"Solarna elektrana će se priključiti na napojnu mrežu Elektrodistribucije Goražde. Ostalo je još da se izgradi trafostanica koja će plasirati energiju. Po završetku, ova elektrana će imati godišnju proizvodnju od 200 megavat sati“, kaže za Klix.ba Nesib Mandžić direktor firme Elektro-test iz Vogošće koja radi na dovršavanju solarne elektrane.
Kako ističu u selu Bujaci, investitor Azem Bujak ima u planu izgradnju još jedne solarne elektrane, nedaleko od već izgrađene, koja bi trebala imati i do pet puta više solarnih panela.
U selu Bujaci na području Općine Goražde kroz dvadeset dana bi trebala početi sa radom jedna od najmodernijih solarnih elektrana u regiji. Paneli za sistem prikupljanja solarne energije već su postavljeni na ovom brdovitom i osunčanom predjelu koje su posjetili i reporteri portala Klix.ba.
Pola sata vožnje od centra Goražda, na dosta strmovitom terenu i još uvijek neasfaltiranoj cesti, stiže se do sela Borovići, Bujaci i Rešetnica koja su odnedavno u fokusu pažnje Goraždana, zbog panela o kojima se uveliko priča u ovom gradu, ali i šire.
Domaćinstva u ovim selima će uskoro dio svoje električne energije dobivati od solarne elektrane čiju je izgradnju finansirao Azem Bujak, bosanskohercegovački privrednik rodom iz ove regije.
Mještani očekuju nova ulaganja u infrastrukturu
U selu Bujaci zatičemo Azemovog oca Hasiba koji s ponosom gleda na 670 panela iznad svog rodnog sela. Okružen je radnicima koji će u narednim danima dovršiti i pustiti u funkciju ovu elektranu.
"Ovdje je 15 ljudi radilo skoro 90 dana da bi se postavili paneli, nadamo se da će se ova investicija isplatiti. Ljudima je ovo interesantno, u ovom kraju sigurno nećete naći ništa slično“, kaže Hasib Bujak.
Jedan od mještana, Omer Bujak, očekuje da će elektrana biti samo početak za dalje ulaganje u ovaj lokalitet.
"Ovom kraju će elektrana mnogo značiti, veliki je broj kuća ovdje. Nadamo se da ćemo uskoro dobiti i asfalt do našeg sela“, veli Omer.
Električna energija za 100 domaćinstava
Po završetku trafostanice, kroz dvadesetak dana, ova solarna elektrana će moći snabdijevati 100 seoskih domaćinstava.
"Solarna elektrana će se priključiti na napojnu mrežu Elektrodistribucije Goražde. Ostalo je još da se izgradi trafostanica koja će plasirati energiju. Po završetku, ova elektrana će imati godišnju proizvodnju od 200 megavat sati“, kaže za Klix.ba Nesib Mandžić direktor firme Elektro-test iz Vogošće koja radi na dovršavanju solarne elektrane.
Kako ističu u selu Bujaci, investitor Azem Bujak ima u planu izgradnju još jedne solarne elektrane, nedaleko od već izgrađene, koja bi trebala imati i do pet puta više solarnih panela.
(klix)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
25 Mar 2014 13:58 #4022
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Uskoro počinje izgradnja HE "Vranduk"
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica, ministri u Vladi Federacije i članovi Uprave JP EPBiH posjetiće sutra lokalitet buduće HE "Vranduk" gdje su u toku pripremni i istražni radovi za početak izgradnje objekta.
Povod za obilazak je skori početak radova na izgradnji prve hidroelektrane u sistemu JP EPBiH u poslijeratnom periodu, objava međunarodnog javnog poziva za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija zainteresovanih za učešće u izgradnji HE "Vranduk" i uručenje Plana upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.
Vrijednost projekta HE "Vranduk" je 127 miliona KM. Planirana je kao protočno postrojenje derivacionog tipa, instalisane snage 19,63 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 96,38 gigavat-sati (GWh).
Direktor Grabovica će tom prilikom direktorici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Lidiji Mičić uručiti Plan upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.
Plan upravljanja, kako je saopćeno iz EPBiH, prethodi daljoj pripremi izgradnje HE "Vranduk", kao i definisanju modela za obezbjeđenje kohabitacije novog hidroenergetskog objekta u neposrednoj blizini nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk. Osim smjernica za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Plan upravljanja je doprinos razvoju ovoga područja.
"JP Elektroprivreda BiH kao društveno odgovorna kompanija, s ciljem unapređenja uslova života u naseljima koja gravitiraju HE 'Vranduk' investirala je 1,5 miliona KM u realizaciju 34 infrastrukturna projekta", naglašeno je.
Okončana je i prva faza eksproprijacije nekretnina na lokaciji izgradnje HE "Vranduk" na području Općine Zenica. JP Elektroprivreda BiH je preuzela četiri nekretnine na području MZ Vranduk, među kojima su stambeni objekti, građevinsko zemljište pod stambenim objektima, poljoprivredno i šumsko zemljište. Pokrenuta je i druga faza eksproprijacije.
HE ¨Vranduk¨ je važna s aspekta zaštite okoliša i stabilnosti sistema, povećanja proizvodnje i pouzdanosti u snabdijevanju kupaca električnom energijom.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica, ministri u Vladi Federacije i članovi Uprave JP EPBiH posjetiće sutra lokalitet buduće HE "Vranduk" gdje su u toku pripremni i istražni radovi za početak izgradnje objekta.
Povod za obilazak je skori početak radova na izgradnji prve hidroelektrane u sistemu JP EPBiH u poslijeratnom periodu, objava međunarodnog javnog poziva za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija zainteresovanih za učešće u izgradnji HE "Vranduk" i uručenje Plana upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.
Vrijednost projekta HE "Vranduk" je 127 miliona KM. Planirana je kao protočno postrojenje derivacionog tipa, instalisane snage 19,63 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 96,38 gigavat-sati (GWh).
Direktor Grabovica će tom prilikom direktorici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Lidiji Mičić uručiti Plan upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.
Plan upravljanja, kako je saopćeno iz EPBiH, prethodi daljoj pripremi izgradnje HE "Vranduk", kao i definisanju modela za obezbjeđenje kohabitacije novog hidroenergetskog objekta u neposrednoj blizini nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk. Osim smjernica za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Plan upravljanja je doprinos razvoju ovoga područja.
"JP Elektroprivreda BiH kao društveno odgovorna kompanija, s ciljem unapređenja uslova života u naseljima koja gravitiraju HE 'Vranduk' investirala je 1,5 miliona KM u realizaciju 34 infrastrukturna projekta", naglašeno je.
Okončana je i prva faza eksproprijacije nekretnina na lokaciji izgradnje HE "Vranduk" na području Općine Zenica. JP Elektroprivreda BiH je preuzela četiri nekretnine na području MZ Vranduk, među kojima su stambeni objekti, građevinsko zemljište pod stambenim objektima, poljoprivredno i šumsko zemljište. Pokrenuta je i druga faza eksproprijacije.
HE ¨Vranduk¨ je važna s aspekta zaštite okoliša i stabilnosti sistema, povećanja proizvodnje i pouzdanosti u snabdijevanju kupaca električnom energijom.
(klix)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
26 Mar 2014 10:52 #4023
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Visoko: Prezentirana izgradnja MHE na rijekama Bosna i Fojnica
U Visokom je održana press konferencija povodom prezentacije projekta izgradnje mini hidroelektrana na rijekama Bosna i Fojnica.
O aktivnostima na pripremi i realizaciji projekta izgradnje malih hidroelektrana na vodotocima općine Visoko govorili su predsjednik Nadzornog odbora JP Visoko Ekoenergija, Marin Petrović i direktor JP Visoko Ekoenergija, Hajrudin Handžić.
Kao prioritetan energetski projekat na općini Visoko u narednom periodu nameće se iskorištenje hidropotencijala vodotoka na području općine, odnosno korištenje „čiste“ energije dobivene izgradnjom malih hidroelektrana na rijekama Bosni i Fojnici.
Realizacijom ovakvog projekta općina Visoko bi bila prva općina u Bosni i Hercegovini koja će izgraditi male hidroelektrane na vodotocima svoje općine koje bi bile u 100% vlasništvu općine Visoko i njenih građana, odnosno koje bi predstavljale javno dobro.
Aktivnosti na pripremi ovog projekta su započete u septembru prošle godine kada je naručena „Prethodna studija o istraživanju potencijala za gradnju malih hidroelektrana na vodotocima na području općine Visoko“.
Protočne hidroelektrane
Osnovna ideja je da se grade protočne male hidroelektrane uz glavni uslov da akumulacija i mala jezera ostaju u sadašnjim koritima rijeka. Na rijeci Bosni je predviđena izgradnja četiri male hidroelektrane (tri snage oko 8 MW i jedna snage oko 4 MW), dok su četiri predviđene na rijeci Fojnici (tri snage po oko dva MW i jedna snage jedan MW).
Brane na Bosni bi imale jezera u širini sadašnjeg korita rijeke, a dužina bi bila od 3-5 km. Dužine jezera na rijeci Fojnici bi bile 2-3 kilometra. Na ovim jezerima će biti moguće kupanje, eventualni kavezni uzgoj riba, jezera će biti pogodna za poribljavanje i sportski ribolov, vožnju čamcima itd.
Obzirom na to da bi gornja mala HE na rijeci Fojnici mogla bila izgrađena s općinom općinom Kiseljak (djelomično se nalazi na toj općini), vjerovatnoća je da će i Kiseljak krenuti s izgradnjom kolektora i prečišćavanjem kanalizacije, tako da bi jezera na rijeci Fojnici sigurno bila pogodna za kupanje.
Osim ovih, postoje i mnogi drugi benefiti realizacije ovakvog projekta, od kojih su neki navedeni u nastavku.
Uređenja obala rijeka
Obale rijeka bi bile uređene najčešće kao što je uređena lijeva obala rijeke Fojnice (tzv. Sicilija), dok bi ostali dijelovi obala koje su sada prirodno visoke (Ozrakovići i sl.) bile također sređene, ali vjerojatno ne i potpuno betonirane.
Na čitavom toku rijeka, tamo gdje bude potrebno, ugradili bi se kolektori za kanalizaciju, dakle također bi bio završen započeti projekat izgradnje kolektora kanalizacije na općini Visoko.
Na mjestima gdje su obale niske i gdje su se do sada rijeke izlijevale, bit će izgrađeni nasipi tj. obale će biti podignute tako da i tzv. stogodišnje vode prođu koritom, a da ne poplave okolno zemljište.
Zahvaljujući izgradnji niskih brana i obaloutvrda/nasipa, duž čitavog toka će biti omogućeno bezgranično vještačko navodnjavanje njiva u bližoj i daljoj okolini rijeka.
Uređivanjem bi se obale rijeka prilagodile u turističko-rekreativne svrhe, kao što su izgradnja biciklističkih staza, staza za šetnju i trčanje duž obala rijeka i slično.
Energetska neovisnost
Općina Visoko bi postala energetski neovisna od ostatka države, što je od ogromnog značaja u slučaju eventualne prodaje Elektroprivredi BiH, stranom investitoru koja s obzirom na trenutnu političko-ekonomsku situaciju polako postaje sve izvjesnija.
Predstudija je pokazala da su ekonomski parametri ovog projekta više nego obećavajući, uz znatnu materijalnu dobit koja ostaje općini Visoko i koja se može usmjeriti na dalji razvoj općine, smanjenje cijene gasa i slično.
Prije daljih aktivnosti na pripremi i realizaciji projekta izgradnje malih hidroelektrana na vodotocima općine Visoko i ulaganja u investiciono-tehničku dokumentaciju, izvršit će se i prezentacija "Prethodne studije o istraživanju potencijala za gradnju malih hidroelektrana na vodotocima na području općine Visoko", saopćeno je iz Press službe Općine Visoko.
U Visokom je održana press konferencija povodom prezentacije projekta izgradnje mini hidroelektrana na rijekama Bosna i Fojnica.
O aktivnostima na pripremi i realizaciji projekta izgradnje malih hidroelektrana na vodotocima općine Visoko govorili su predsjednik Nadzornog odbora JP Visoko Ekoenergija, Marin Petrović i direktor JP Visoko Ekoenergija, Hajrudin Handžić.
Kao prioritetan energetski projekat na općini Visoko u narednom periodu nameće se iskorištenje hidropotencijala vodotoka na području općine, odnosno korištenje „čiste“ energije dobivene izgradnjom malih hidroelektrana na rijekama Bosni i Fojnici.
Realizacijom ovakvog projekta općina Visoko bi bila prva općina u Bosni i Hercegovini koja će izgraditi male hidroelektrane na vodotocima svoje općine koje bi bile u 100% vlasništvu općine Visoko i njenih građana, odnosno koje bi predstavljale javno dobro.
Aktivnosti na pripremi ovog projekta su započete u septembru prošle godine kada je naručena „Prethodna studija o istraživanju potencijala za gradnju malih hidroelektrana na vodotocima na području općine Visoko“.
Protočne hidroelektrane
Osnovna ideja je da se grade protočne male hidroelektrane uz glavni uslov da akumulacija i mala jezera ostaju u sadašnjim koritima rijeka. Na rijeci Bosni je predviđena izgradnja četiri male hidroelektrane (tri snage oko 8 MW i jedna snage oko 4 MW), dok su četiri predviđene na rijeci Fojnici (tri snage po oko dva MW i jedna snage jedan MW).
Brane na Bosni bi imale jezera u širini sadašnjeg korita rijeke, a dužina bi bila od 3-5 km. Dužine jezera na rijeci Fojnici bi bile 2-3 kilometra. Na ovim jezerima će biti moguće kupanje, eventualni kavezni uzgoj riba, jezera će biti pogodna za poribljavanje i sportski ribolov, vožnju čamcima itd.
Obzirom na to da bi gornja mala HE na rijeci Fojnici mogla bila izgrađena s općinom općinom Kiseljak (djelomično se nalazi na toj općini), vjerovatnoća je da će i Kiseljak krenuti s izgradnjom kolektora i prečišćavanjem kanalizacije, tako da bi jezera na rijeci Fojnici sigurno bila pogodna za kupanje.
Osim ovih, postoje i mnogi drugi benefiti realizacije ovakvog projekta, od kojih su neki navedeni u nastavku.
Uređenja obala rijeka
Obale rijeka bi bile uređene najčešće kao što je uređena lijeva obala rijeke Fojnice (tzv. Sicilija), dok bi ostali dijelovi obala koje su sada prirodno visoke (Ozrakovići i sl.) bile također sređene, ali vjerojatno ne i potpuno betonirane.
Na čitavom toku rijeka, tamo gdje bude potrebno, ugradili bi se kolektori za kanalizaciju, dakle također bi bio završen započeti projekat izgradnje kolektora kanalizacije na općini Visoko.
Na mjestima gdje su obale niske i gdje su se do sada rijeke izlijevale, bit će izgrađeni nasipi tj. obale će biti podignute tako da i tzv. stogodišnje vode prođu koritom, a da ne poplave okolno zemljište.
Zahvaljujući izgradnji niskih brana i obaloutvrda/nasipa, duž čitavog toka će biti omogućeno bezgranično vještačko navodnjavanje njiva u bližoj i daljoj okolini rijeka.
Uređivanjem bi se obale rijeka prilagodile u turističko-rekreativne svrhe, kao što su izgradnja biciklističkih staza, staza za šetnju i trčanje duž obala rijeka i slično.
Energetska neovisnost
Općina Visoko bi postala energetski neovisna od ostatka države, što je od ogromnog značaja u slučaju eventualne prodaje Elektroprivredi BiH, stranom investitoru koja s obzirom na trenutnu političko-ekonomsku situaciju polako postaje sve izvjesnija.
Predstudija je pokazala da su ekonomski parametri ovog projekta više nego obećavajući, uz znatnu materijalnu dobit koja ostaje općini Visoko i koja se može usmjeriti na dalji razvoj općine, smanjenje cijene gasa i slično.
Prije daljih aktivnosti na pripremi i realizaciji projekta izgradnje malih hidroelektrana na vodotocima općine Visoko i ulaganja u investiciono-tehničku dokumentaciju, izvršit će se i prezentacija "Prethodne studije o istraživanju potencijala za gradnju malih hidroelektrana na vodotocima na području općine Visoko", saopćeno je iz Press službe Općine Visoko.
(Energetika.ba)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
09 Apr 2014 10:20 #4062
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
ENERGY 3 planira izgradnju vjetroparka Pločno u Mostaru
Privredno društvo ENERGY 3 d.o.o. Mostar, koje se bavi istraživanjem i razvojem projekata obnovljivih izvora energije, planira izgradnju vjetroelektrane Pločno na Mjesnom području Sjever - Grad Mostar. Stoga su i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnijeli Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, koji je trenutno na javnom uvidu.
Vjetropark će se sastojati od 16 vjetroagregata pojedinačne snage 3 MW ukupnog instaliranog kapaciteta 48 MW. VE Pločno se planira izgraditi na području Pločno (Plato Pločno je smješten između planina Velež i Prenj, iznad kotline Bijelog Polja i predstavlja tipičnu krašku zaravan 1265 m n.v., sa lokalitetima Malo i Veliko Pločno i Malo Ruište) – Grad Mostar.
Vjetroelektrana je namijenjena za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sustavu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju područje energetike i obnovljivih izvora energije. Uz Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole dostavljen je i Plan upravljanja otpadom.
Rok za davanje primjedbi i sugestija na predloženi Zahtjev je 15 dana od dana objavljivanja na web stranici ministarstva.
Inače, Energy 3, već skoro osam godina vrši mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Pločno, što predstavlja osnovu za izradu odgovarajućih studijskih analiza izvodljivosti projekta, a time i podloge za izradu procjene uticaja na okoliš.
Vjetroelektrana će se sastojati od vjetroturbine od 3 MW odgovarajućeg modela i renomiranog proizvođača, stubova vjetroturbina sa odgovarajućom konstrukcijom temelja i instalacijama, transformatora (niskog i srednjeg napona) i druge elektro opreme vjetroelektrane. Pored toga sastojaće se od podzemne kablovske instalacije za prenos energije radi međusobnog povezivanja vjetroturbina i vjetroelektrane sa TS i kontrolnom zgradom, kontrolnog objekta za smještaj sistema za monitoring i kontrolu rada vjetroelektrane i konekcije vjetroelektrane sa elektro-energetskom mrežom, preko nadzemnih prenosnih linija koje polaze iz TS i kontrolnog objekta.
Promjer rotora vjetroturbine je 100 m, visina stuba na nivou glavčine rotora je 80 m, a maksimalna visina sa vrhom elisa oko 130 metara.
Odabrana lokacija izgradnje vjetroparka koristi se kao ograničeno poljoprivredno i kao šumsko zemljište i ne nalazi se u zaštićenom područja ili područja od posebnih ekoloških interesa. Zato se očekuju veoma ograničeni uticaji na prirodni okoliš.
VE Pločno se ne nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilište - mjesto za spavanje (dnevne migracije). Zbog svog položaja i rijetke vegetacije ovaj lokalitet nema posebno značenje ni za zimovanje ptica. Vizualni uticaji, kao i uticaji koji se mogu pojaviti kao posljedica treperenja sjene i emisije buke su procijenjeni koristeći računarske modele i uzimajući u obzir blizinu susjednih naselja. U svim slučajevima, takvi utjecaji su procijenjeni kao zanemarljivi, jer su najbliža naselja udaljena preko 3 km.
Privredno društvo ENERGY 3 d.o.o. Mostar, koje se bavi istraživanjem i razvojem projekata obnovljivih izvora energije, planira izgradnju vjetroelektrane Pločno na Mjesnom području Sjever - Grad Mostar. Stoga su i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnijeli Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, koji je trenutno na javnom uvidu.
Vjetropark će se sastojati od 16 vjetroagregata pojedinačne snage 3 MW ukupnog instaliranog kapaciteta 48 MW. VE Pločno se planira izgraditi na području Pločno (Plato Pločno je smješten između planina Velež i Prenj, iznad kotline Bijelog Polja i predstavlja tipičnu krašku zaravan 1265 m n.v., sa lokalitetima Malo i Veliko Pločno i Malo Ruište) – Grad Mostar.
Vjetroelektrana je namijenjena za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sustavu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju područje energetike i obnovljivih izvora energije. Uz Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole dostavljen je i Plan upravljanja otpadom.
Rok za davanje primjedbi i sugestija na predloženi Zahtjev je 15 dana od dana objavljivanja na web stranici ministarstva.
Inače, Energy 3, već skoro osam godina vrši mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Pločno, što predstavlja osnovu za izradu odgovarajućih studijskih analiza izvodljivosti projekta, a time i podloge za izradu procjene uticaja na okoliš.
Vjetroelektrana će se sastojati od vjetroturbine od 3 MW odgovarajućeg modela i renomiranog proizvođača, stubova vjetroturbina sa odgovarajućom konstrukcijom temelja i instalacijama, transformatora (niskog i srednjeg napona) i druge elektro opreme vjetroelektrane. Pored toga sastojaće se od podzemne kablovske instalacije za prenos energije radi međusobnog povezivanja vjetroturbina i vjetroelektrane sa TS i kontrolnom zgradom, kontrolnog objekta za smještaj sistema za monitoring i kontrolu rada vjetroelektrane i konekcije vjetroelektrane sa elektro-energetskom mrežom, preko nadzemnih prenosnih linija koje polaze iz TS i kontrolnog objekta.
Promjer rotora vjetroturbine je 100 m, visina stuba na nivou glavčine rotora je 80 m, a maksimalna visina sa vrhom elisa oko 130 metara.
Odabrana lokacija izgradnje vjetroparka koristi se kao ograničeno poljoprivredno i kao šumsko zemljište i ne nalazi se u zaštićenom područja ili područja od posebnih ekoloških interesa. Zato se očekuju veoma ograničeni uticaji na prirodni okoliš.
VE Pločno se ne nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilište - mjesto za spavanje (dnevne migracije). Zbog svog položaja i rijetke vegetacije ovaj lokalitet nema posebno značenje ni za zimovanje ptica. Vizualni uticaji, kao i uticaji koji se mogu pojaviti kao posljedica treperenja sjene i emisije buke su procijenjeni koristeći računarske modele i uzimajući u obzir blizinu susjednih naselja. U svim slučajevima, takvi utjecaji su procijenjeni kao zanemarljivi, jer su najbliža naselja udaljena preko 3 km.
(eKapija.ba)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
10 Apr 2014 09:45 #4065
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Potpisan sporazum sa proizvođačima: Nastavlja se USAID Solar Energy project
USAID projekat "Solarna energija kao budućnost održivog razvoja" je povodom produženja trajanja projekta, u okviru ceremonije otvaranja Info centra za energetsku efikasnost Kantona Tuzla, upriličio ceremoniju potpisivanja sporazuma sa učesnicima projekta. Potpisivanju sporazuma je pristupilo 20 firmi iz BiH koje u projektu učestvuju kao proizvođači solarnih kolektora odnosno firme koje su u toku implementacije projekta uspostavile održivu proizvodnju solarnih kolektora u BiH.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je produžila trajanje projekta za dodatne dvije godine, čime se otvorila mogućnost za nastavak pružanja podrške domaćoj proizvodnji solarnih kolektora. Pored navedenog, produženje projekta će rezultirati povećanjem broja krajnjih korisnika solarne energije, koji će putem kreditne linije u Partner mikrokreditnoj fondaciji moći obezbijediti finansijska sredstva za nabavku solarnih sistema po povoljnim uslovima. Projekat se nastavlja na području cijele BiH i trajat će do jula 2016.godine.
"U saradnji sa Partner mikrokreditnom fondacijom, USAID implementira projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja. Ciljevi ovog projekta su razvijanje svijesti o prednostima solarne energije i povećanje kapaciteta lokalnih firmi za proizvodnju solarnih kolektora. Pružanjem kontinuirane podrške, nadamo se da ćemo omogućiti da proizvođači solarnih kolektora pokrenu novu industriju u ovoj zemlji i na taj način otvore nova radna mjesta", izjavio je Thomas Rojas, direktor ekonomskog odjela USAID/BiH.
USAID projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“ je podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) a implementira ga Partner mikrokreditna fondacija. Ukupna vrijednost projekta je oko 1.250.000,00 USD i finansira se od strane USAID-a pri čemu je učešće Partnera oko 220.000 USD.
"Projekat smo zajednički započeli prije dvije godine kada je bilo skoro nemoguće zamisliti da ćemo uspjeti uspostaviti domaću proizvodnju solarnih kolektora u BiH. Međutim, nakon zajedničkog zalaganja uspjeli smo napraviti taj pionirski korak u pokretanju domaće proizvodnje solarnih kolektora i razvijanju svijesti o korištenju solarne energije", izjavila je Selma Jahić, direktor sektora za kreditne plasmane Partner mikrokreditne fondacije.
USAID projekat "Solarna energija kao budućnost održivog razvoja" je povodom produženja trajanja projekta, u okviru ceremonije otvaranja Info centra za energetsku efikasnost Kantona Tuzla, upriličio ceremoniju potpisivanja sporazuma sa učesnicima projekta. Potpisivanju sporazuma je pristupilo 20 firmi iz BiH koje u projektu učestvuju kao proizvođači solarnih kolektora odnosno firme koje su u toku implementacije projekta uspostavile održivu proizvodnju solarnih kolektora u BiH.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je produžila trajanje projekta za dodatne dvije godine, čime se otvorila mogućnost za nastavak pružanja podrške domaćoj proizvodnji solarnih kolektora. Pored navedenog, produženje projekta će rezultirati povećanjem broja krajnjih korisnika solarne energije, koji će putem kreditne linije u Partner mikrokreditnoj fondaciji moći obezbijediti finansijska sredstva za nabavku solarnih sistema po povoljnim uslovima. Projekat se nastavlja na području cijele BiH i trajat će do jula 2016.godine.
"U saradnji sa Partner mikrokreditnom fondacijom, USAID implementira projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja. Ciljevi ovog projekta su razvijanje svijesti o prednostima solarne energije i povećanje kapaciteta lokalnih firmi za proizvodnju solarnih kolektora. Pružanjem kontinuirane podrške, nadamo se da ćemo omogućiti da proizvođači solarnih kolektora pokrenu novu industriju u ovoj zemlji i na taj način otvore nova radna mjesta", izjavio je Thomas Rojas, direktor ekonomskog odjela USAID/BiH.
USAID projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“ je podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) a implementira ga Partner mikrokreditna fondacija. Ukupna vrijednost projekta je oko 1.250.000,00 USD i finansira se od strane USAID-a pri čemu je učešće Partnera oko 220.000 USD.
"Projekat smo zajednički započeli prije dvije godine kada je bilo skoro nemoguće zamisliti da ćemo uspjeti uspostaviti domaću proizvodnju solarnih kolektora u BiH. Međutim, nakon zajedničkog zalaganja uspjeli smo napraviti taj pionirski korak u pokretanju domaće proizvodnje solarnih kolektora i razvijanju svijesti o korištenju solarne energije", izjavila je Selma Jahić, direktor sektora za kreditne plasmane Partner mikrokreditne fondacije.
(eKapija.ba)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.080 seconds