Energetska efikasnost

Potpisan ugovor o partnerstvu za izgradnju vjetroparka na Kamešnici

U hotelu B&M u Livnu u subotu je svečano potpisan ugovor o partnerstvu o izgradnji VE Široka Draga i početku istražnih radova potrebnih za izgradnju reverzibilne Hidroelektrane RHE Široka Draga na području Kamešnice, saopćeno je u ponedjeljak iz Službe za odnose s javnošću Vlade Livanjskog kantona.
Ugovor o partnerstvu potpisali su predsjednik Uprave firme IMRES smart greenergy d.o.o. iz Livna Pero Vrdoljak i predsjednik Uprave firme Enprode iz Istanbula Yüksel Güler.

Potpisivanju partnerskog ugovora, između ostalih, prisustvovali su predsjednik Vlade Livanjskog kantona Ivan Jozić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade HBK Ivica Brešić i predsjednik Općinskog vijeća Tomislavgrad Luka Krstanović.

Prema potpisanom ugovoru, firma iz Istanbula projektirat će i finansirati projekt do izgradnje vjetroparka na Kamešnici kod prijevoja Široka Draga, na granici između općina Livno i Tomislavgrad, a već je počela izgradnja pristupnog makadamskog puta do lokacije u dužini od 9 km.

Na temelju dosadašnjih istraživanja i elaborata predviđen je 51 megavat instalirane snage, a u ugovoru je potpisan i početak istražnih radova na projektu reverzibilne hidroelektrane Široka Draga koja bi vodu iz Buškog jezera pozajmljivala i dizala na drugo jezero na nadmorskoj visini od 1.050 metara. Po potrebi bi se voda vraćala u Buško jezero i u povratku vode proizvodila bi se električna energija.

Kapacitet reverzibilne hidroelektrane imao bi instaliranu snagu kapaciteta 1.120 megavata instalirane snage i bila bi najveća takva reverzibilna hidroelektana u jugoistočnoj Evropi, a služila bi za balansiranje mreže električnog napona za taj dio Evrope, pa i za cijelu Evropu.

Do ovoga se, kako je navedeno, došlo u razgovorima i dogovorima s evropskim prijenosnim sistemom za električnu energiju ENCOI i pod pokroviteljstvom neprofitabilne organizacije CREM Evrope.

Investiciju, čija je vrijednost milijardu i 600 miliona eura, osigurala je firma Enprode iz Turske. U realizaciji ovog projekta bilo bi zaposleno do 3.000 ljudi, a nakon završetka projekta posao bi dobilo 50-ak visokoobrazovanih osoba s tehničkim smjerovima.

Gradnja bi trebala trajati između 3 i 5 godina, a prije početka realizacije projekta trebaju najprije početi geodetska ispitivanja i kartografiranje terena u omjeru 1:500 i 1:1000.

"Ono što je nama bitno jeste da su već neki ljudi u tu domaću tvrtku uposleni i da se već investira i konkretno radi na terenu. Prezentirano je da bi čak do 3.000 ljudi bilo zaposleno u takvim projektima. Idemo korak po korak i ono što nas zanima kao lokalnu Vladu to su i doprinosi i uplate u budžet u vidu različitih koncesija, koje ne bi bile male na ovakav promet u prezentiranom projektu“, kazao je nakon potpisivanja ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi HBK Ivica Brešić.

Predsjednik Uprave IMRES smart greenergy d.o.o. iz Livna Pero Vrdoljak istaknuo je kako se na tome počelo raditi prije 8-9 godina te da sada dolazi do realizacije.

"Lokalna zajednica imat će jako puno dobiti. Bit će osiguran stabilitet opskrbom električne energije, a imat će i veliki udio u dobiti od proizvodnje električne energije", kazao je Vrdoljak.

Predsjednik Uprave firme Enprode iz Istanbula Yüksel Güler izjavio je novinarima kako je lokacija za ovaj projekt jedinstvena i da je tu ogroman potencijal za proizvodnju električne energije za kojom je velika potražnja u susjednim državama, navodi se u saopćenju.

[/i]

ANUBiH: Usvajanje energetske strategije je jedan od uslova za provođenje reformi u tom sektoru

Odbor za energiju, energetiku i okoliš formiran pri Odjeljenju tehničkih nauka ANUBiH, razmotrio je, na sjednici održanoj u decembru, finalni nacrt Okvirne energetske strategije Bosne i Hercegovine, napominjući da je riječ o jednom od uslova za provođenje reformi u ovom sektoru.

U Odbor za EEO su uključeni referentni naučnici i stručnjaci iz BiH u oblasti energetike i okoliša, sa znanjem, iskustvom i ambicijom, da doprinesu razvoju i transformaciji energetskog sektora BiH, u skladu sa potrebom održivosti i zahtjevima EU.

Iz ANUBiH napominju da je usvajanje Strategije na nivou BiH jedan je od uslova za provođenje reformi u ovom sektoru, kao obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, te pristup fondovima EU i privlačenje investitora.

"Posebno treba imati u vidu izazove i složenost prilika otvorenog tržišta energije i konkurentnost sa kojim će biti suočeni energetski subjekti i privreda u BiH. U 'Uvodu' Okvirne energetske strategije je navedeno da je 'cilj prioritizacija ključnih energetskih strateških smjernica Bosne i Hercegovine s jasno postavljanim ciljevima i prioritetima', a u 'Indikativnoj mapi strateških smjernica' da se u 'Okvirnoj strategiji nudi više različitih opcija i smjerova razvoja infrastrukture, pa je potrebno provođenje dodatnih analiza i odabira optimalnih projekata na strateškoj razini, kao i da planiranje mora biti relativno brzo i koordinirano, jer su brojni sektori međusobno zavisni'.

Smatramo da treba podsjetiti da već postoje značajni dokumenti koje treba uzeti u obzir, kao što su Studija razvoja energetskog sektora BiH (2008), Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH (2009), a posebno Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu (2013) koja se pretežno odnosi na energetski sektor, a prihvatile su je vlade oba entiteta i Vijeće ministara BiH", navodi se u saopćenju pristiglom iz ANUBiH.

Navode da Okvirna Strategija sadrži značajan obim podataka, informacija, te četiri scenarija razvoja energetskog sektora BiH, ali ne i sugestije odnosno opredjeljenja više za optimalni scenario imajući u vidu prilike i mogućnosti BiH, uz kvantifikaciju u projiciranom periodu.

"Naročito se to odnosi na uključene planove izgradnje termoelektrana na ugalj, njihovu konkurentnost, kao odvojenih proizvodnih jedinica, a zbog troškova zaštite okoliša u skladu sa preuzetim obavezama i zahtjevima EU i Energetske zajednice, zatim troškova vezanih za emisije ugljendioksida. Uz to, realna je projekcija smanjenja proizvodnih cijena energije iz obnovljivih izvora", stoji u saopćenju.

Dodaju da osim toga, primarno mjesto u Strategiji treba da zauzme ključni element povećanja energetske efikasnosti konverzije energenata u elekričnu i toplotnu energiju, te smanjenjem potrošnje, ne samo finalne energije nego i primarne potrošnje u svim podsektorima.

"Također, ističe se potreba za identificiranjem prioriteta i prepoznavanjem problema čije rješavanje zahtijeva posebna znanja, iskustva i sopstvena istraživanja. Kako će izgledati energetska rješenja u budućnosti, kako će promjena energetske paradigme (obnovljivi izvori, energijski efikasna privreda, električna vozila, sl.) uticati na razvoj energetskog sektora u BiH, koja je cijena suzbijanja klimatskih promjena za BiH, da li izgradnja novih termoenergetskih blokova na ugalj ima alternativu, samo su neka od pitanja koja zahjevaju jasne odgovore", saopćeno je iz ANUBiH.

Ističu da bi zato ovakva vrsta dokumenta, kao Strategija (a ne ''Okvirna'') sa jasnim projekcijama i opredjeljenjima, trebalo da bude realna osnova za donosioce odluka iz ove oblasti (ministarstva i parlamenti), uz naučnu i akademsku zajednicu (univerziteti i instituti), privredne subjekte (kompanije koje se bave energetikom i okolišem i koje koriste energiju) te svim ostalim subjektima zainteresovanim za ovu oblast.

"U skladu sa svojim okvirom rada i nadležnostima, Odbor za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH može dati adekvatan doprinos u kreiranju strateških planova i ciljeva", zaključeno je u saopćenju.

Zabrana: Od septembra u EU će se prodavati samo LED sijalice



Nakon 2009. godine i zabrane običnih sijalica te uvođenja pravila za korištenje halogenih sijalica, od septembra ove godine će se u Evropskoj uniji primjenjivati ''pravilo'' - morate kupiti LED sijalice.

Jasno je da, iako su LED sijalice ekonomičnije, one i dalje koštaju barem duplo skuplje nego halogene, tako da se ova direktiva smatra kontroverznom, jer s jedne strane pravi uštede, a na drugoj udara po džepu porodice.

Ankete kažu da se LED sijalice uglavnom koriste u kancelarijama i trgovinama, dok su porodice navikle na standardne sijalice jer smatraju da LED sijalice ne osvjetljavaju kuće kao nekada.

Očekivanja korisnika su da će cijene LED sijalica sniziti.

Projekt od 22 miliona eura za bolju integraciju obnovljivih izvora energije

Što bolja intergacija obnovljivih izvora energije (OIE) na širem geografskom području, cilj je velikog međunarodnog projeketa koji se trenutno odvija na području jugoistočne Evrope - istaknuto je danas u Sarajevu na panelu u okviru konferencije posvećene elektroenergetskom sektoru.

Projekt uključuje osam prenosnih kompanija od Slovenije do Makedonije, Bugarske, Grčke i Rumunije, a čiji je cilj da se u okviru četverogodišnjeg demonstracionog i istraživačkog programa sagledaju mogućnosti saradnje između prenosnih kompanija u ovom regionu.

"Projekt traje četiri godine, budžet je 22 miliona eura i to je jedan od najvećih projekata u Evropi trenutno u ovoj oblasti. Obuhvatio je značajan broj prenosnih mreža, odnosno operatora prenosnih sistema u regionu koji će pokušati da unaprijede ne samo rad tih mreža, nego i da daju primjer kako međunarodna saradnja na širem regionalnom nivou može da doprinese boljem radu prenosnog sistema cijele Evrope" - izjavio je tehnički menadžer projekta i profesor na Universitu Manchester Jovica Milanović.

Koncepcija projekta je da se omogući što veća i ekonomski isplativija intergacija obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca) i da se u tom smislu koriste uskladištenja energije i upravljanje potrošnjom kako bi se omogućio prenos jeftnije i ekološki prihvatljivije energije.

Obrad Škrba iz Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS BiH) kazao daje regionalna saradnja u radu svih operatora prenosnog sistema neophodna, jer svi problemi koji pogađaju jednog operatora, odnosno koji se identifikuju u prenosnoj mreži, ujedno su i problem ostatka regije.

"Suvišno je govoriti da svaka saradnja na regionlanom, internacionalnom nivou i šire predstavlja benefit za svakog operatora" – istakao je Škrba.

Predsjednik Uprave Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS) Mario Gudelj je kazao da postoje veliki potencijali za saradnju, te da kada je riječ o obnovljivim izvorima energije prednječe u regiji.

"Mi u HOPS-u smo u ovom trenutku spojili više od 20 vjetroelektrana što je znatno više u odnosu na druge države u bivšoj Jugoslaviji. Naše iskustvo dijelimo sa svojim susjedima, posebno imajući u vidu da je cijelo područje jugoistočne Evrope energetski povezano, naslonjeni smo jedni na druge i saradnja je korektna. Naš posao je povezivanje svih izvora, umrežavanje i mogućnost da ta energije ide bilo gdje u Evropu" - dodao je Gudelj.

Generalni direktor Makedonskog operatora prenosnog sistema za električnu energiju (MEPSO) Sašo Vasilevski također je naglasio značaj saradnje u regiji u ovoj oblasti, kao i prihvatanja i primjene evropskih standarda i regulative.

Aleksander Mervar, direktor ELES-a, sistemskog operatora elektroenergetskog sistema Slovenije, posebno je izdvojio hidropotencijal kada je riječ o obnovljivim izvorima energije u našem regionu. Konferencija je, kako je dodao, dobra prilika i da se razmjene informacije o postignućima u primjeni inovativnih rješenja u elektroenergetskom sektoru.

Konferencija pod nazivom „2018 IEEE PES ISGT Europe“ ove sedmice u Sarajevu okupila je oko 350 učesnika iz 38 zemalja svijeta.

Radi se o osmoj po redu "Innovative Smart Grid Technologies" konferenciji koja je sponzorisana od svjetskog IEEE udruženja i Power & Energy sekcije.

U sklopu konferencije koja traje do 25. oktobra i koju je organizovao Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, planirane su plenarne sesije, prezentacije naučnih i stručnih radova, tutorijali i workshopi o temi „Smart Grid“ (pametna mreža) što je ključna komponenta energetske strategije EU.

(Fena)

Počeli radovi na poboljšanju energijske efikasnosti na osam individualnih objekata na području Novog Sarajeva



Na području općine Novo Sarajevo u toku su radovi na poboljšanju energijske efikasnosti na osam individualnih stambenih objekata.

Radi se o realizaciji Aneksa Sporazuma o realizaciji „Modela poboljšanja energijske efikasnosti u zgradarstvu na području Kantona Sarajevo u funkciji povećanja broja korisnika“ – Općina Novo Sarajevo za individualne objekte u 2022. godini.

Glavni cilj „Modela energijske efikasnosti (Model EE)“ je sistemska podrška građanima u poboljšanju energijskih karakteristika, odnosno utopljavanju stambenih objekata, pod povoljnijim uvjetima.

Pojedinačni ugovori o izvođenju radova potpisani su između Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo i izvođača radova firme „SELA“ d.o.o. Sarajevo, a vršit će se na sljedećim stambenim jedinicama:

– Ul. Muhameda Riđanovića br.8,

– Ul. Ruđera Boškovića br.10,

– Ul. Nevesinjska br.26a,

– Ul. Posavska br.12,

– Ul. Nevesinjska br.30,

– Ul. Kupreška br.7a,

– Ul. Vrbaska br.22 i

– Ul. Ruđera Boškovića br.1.

Trenutno se izvode radovi na primjeni mjera energijske efikasnosti na individualnom objektu u ulici Muhameda Ridžanovića br.8, a u toku su i radovi na organizaciji gradilišta na još četiri pomenute lokacije.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova na svih osam individualnih objekata iznosi oko 353.000,00 KM, od čega Općina Novo Sarajevo sufinansira sa iznosom od oko 106.000,00 KM.

Vlada Kantona Sarajevo putem Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo nosilac je realizacije Modela EE i učestvuje u sufinansiranju 5%. Općina Novo Sarajevo učestvuje u sufinansiranju 30%, te Grad Sarajevo sa 10% troškova implementacije utopljavanja objekata.

Počinje provođenje mjera energijske efikasnosti za još 17 javnih objekata u Kantonu Sarajevo

U okviru nastavka realizacije Projekta ''Energijska efikasnost u javnim objektima Kantona Sarajevo'', danas će na internetskoj stranici Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) biti objavljen tender za odabir izvođača radova na provođenju mjera energijske efikasnosti za drugi set javnih objekata.

Radi se o ukupno 17 javnih objekata iz sektora obrazovanja (vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti) i zdravstva, a koji su raspoređeni u dva LOT-a, kako slijedi:

LOT1

1. Filozofski fakultet

2. Treća gimnazija

3. Vrtić Dunje

4. OŠ ''Šejh Muhamed ef. Hadžijamaković''

5. OŠ ''Osman Nakaš''

6. OŠ ''Hilmi ef. Šarić'', Područna škola ''Raštelica''

7. OŠ ''9. maj'', Područna škola ''Lokve''

8. OŠ ''Podlugovi'', Područna škola ''Lješevo''

LOT 2

9. Vrtić Mašnica

10. OŠ ''Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak''

11. Dom zdravlja ''Saraj polje''

12. Treća osnovna škola

13. Srednja škola za saobraćaj i komunikacije

14. OŠ ''Podlugovi'', Područna škola ''Ljubnići''

15. OŠ ''Hadžići'', Područna škola ''Binježevo''

16. OŠ ''Skender Kulenović''

17. Prva osnovna škola

Ukupna procijenjena vrijednost kompletnih radova za sve nabrojane objekte iznosi oko četiri miliona eura.

Mjere energijske efikasnosti podrazumijevaju provođenje niza intervencija, prevashodno na vanjskoj ovojnici zgrada, kao što su zamjena dotrajale vanjske stolarije, termoizolacija fasada, zamjena rasvjetnih tijela, ugradnja termostatskih ventila i sl. Očekivani benefit cjelokupnog projekta jesu smanjenje potrošnje energije za najmanje 30% ili u apsolutnom iznosu od 11,67 GWh godišnje, te smanjenje emisije CO2 za oko 3.420 tona godišnje. Pored uštede energije, mjere energijske efikasnosti će zasigurno poboljšati uslove rada i boravka uposlenika i korisnika ovih javnih zgrada, a što se već može primijetiti u okviru prvog seta javnih objekata (njih ukupno 15), na kojima su provedene mjere energijske efikasnosti u proteklom periodu.

Finansiranje projekta je osigurano iz kreditnih sredstava EBRD-a u iznosu od osam miliona eura, dok je Evropska unija, putem Regionalnog programa energijske efikasnosti, osigurala nepovratna sredstva u iznosu od dva miliona eura. U svrhu tehničke pomoći provedbe projekta EBRD je mobilizirao dodatna bespovratna sredstva, i to od Vlade Austrije grant sredstva u iznosu od 492.240 eura i grant sredstva EBRD-ovog Posebnog akcionog fonda (Shareholder Special Fund) u iznosu od 600.000 eura. Troškove PDV-a snosi Kanton Sarajevo, odnosno Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

“Energijska efikasnost je temelj racionalnog korištenja energije i u narednom periodu morat će se posvetiti sve više pažnje i aktivnosti, kako bi se svima onima koji to žele učinilo to pristupačnim. Svako domaćinstvo ili javni objekt koristi neki vid energije i ta racionalnost je od značaja, kako za kućne budžete tako i za sam Budžet KS. Ministarstvo na čijem sam čelu vodi daljnje aktivnosti s EBRD-om kako bi se u narednom periodu ovaj vid provođenja energijske efikasnosti pokušao učiniti što pristupačnijim za domaćinstva, i kako bi naši sugrađani kroz što pristupačnije kreditne linije krenuli u ovaj vid racionalnog korištenja energije”, poručio je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Almir Bečarević.

(sa-c.net)