World | Construction News

Most koji povezuje dva alpska vrha



U Švajcarskoj je nedavno otvoren prvi viseći most na svijetu podignut između dva planinska vrha.

Dug 107 metara i širok 80 centimetara, most povezije vrh Seks Ruž (Scex Rouge) i vrh glečera Dijableret (Diablerets) u zapadnim Alpima.

"Naši gosti mogu da uživaju u jedinstvenoj panorami koja se proteže do Materhorna, Monblana, Menha i Jungfrau", ističe se u saopštenju kompanije “Glacier” 3000 koja je postavila most.

Viseća ćuprija, čija je izgradnja koštala 1,5 miliona evra, može da izdrži do 300 osoba odjednom, ali je njihov broj iz razloga udobnosti ograničen na 150.

Prema pisanju ženevske "Tribine", most nije naišao na opšte odobravanje. Organizacija za žaštitu prirodnih lepota Alpa kritikovala je njegovo postavljanje van zone izgradnje, ocjenjujući projekat kao "alpski Diznilend".

Kina će imati najduži morski tunel na svijetu



U Kini se gradi najduži morski tunel na svijetu, prenosi geek.hr. Projekt podrazumjeva ukrcavanje automobila na vozove, koji će putovati brzinom od 220 kilometara na sat, kroz 123 kilometara dug tunel, koji će povezivati Dalian u provinciji Liaoning i Jenatai u provinciji Shandung, u regiji podložnoj potresima, rekao je za AFP, jedan od stručnjaka uključenih u projekt.

"Očekuje se da će tunel biti završen u okviru petogodišnjeg plana za period od 2016. do 2020." - rekao je Wang Mengshu, stručnjak za tunele i željeznice u Kineskoj građevinskoj akademiji, koji radi na projektu od 2012. godine.

Kineski list China Daily piše da će nacrt tog mamutskog projekta biti predan Državnom savjetu u travnju. Wang je poručio da će tunel skratiti putovanje između dva grada, trenutno udaljena 1.400 km kopnenim putem, na svega 40 minuta.

Taj tunel će premašiti zajedničku dužinu dva najduža takva tunela u svijetu, japanskog Seikan tunela, koji povezuje otoke Honshu i Hokaido i Eurotunela, koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku.

Kineska prometna infrastruktura ubrzano se razvija posljednjih godina, pogotovo mreža brzih željeznica, koja je osnovana tek 2007., ali je u rekordnom roku postala najveća u svijetu.

STAFA TOWER VIENNA

project: Stafa Tower
location: Vienna, Austria
client: Richard Schöps & Co AG
year: 2014-2015

Novo 9.700 m2 veliko utočište za bečke pse i mačke lutalice



U Beču se trenutno gradi novi azil za životinje. Novo utočište za bečke pse i mačke lutalice, ali i ostale životinje, obuhvatat će 9.700 m2, a u njemu će moći biti smješteno do 150 pasa i preko 300 mačaka i manjih kućnih ljubimaca kao što su hrčci, zamorci i kunići.

Izgradnja novog kompleksa za skrb o životinjama iznosit će 15 miliona eura, od čega će Grad Beč uložiti 10 miliona. Kako bi se prikupilo i preostalih 5 miliona eura bečke su gradske vlasti pozvale građane i organizacije da svojim donacijama pomognu izgradnji ovog modernog kompleksa za životinje.

No novi bečki azil za nezbrinute životinje „TierQuarTier" neće biti dobar samo za životinje nego i za okoliš. Naime zagrijavanje prostora i vode vršit će se uz pomoć energije proizvedene na obližnjoj deponiji otpada Rautenweg. Ova deponija spaljivanjem otpada proizvodi dovoljno struje za 3.000 bečkih domaćinstava, a u buduće će njome opskrbljivati i novi azil.

Izgradnja azila trebala bi biti završena tokom 2015. godine, nakon čega će Bečanke i Bečani imati mogućnost ne samo udomiti pse koji se tamo nalaze, nego postati i njihovim skrbnicima. Što znači da psi do stvarnog udomljenja ostaju u azilu, ali ih njihovi skrbnici mogu redovito posjećivati, šetati i hraniti.

[/i]

Najveća deponija na svijetu postaje park



Nekada najveće odlagalište na svijetu polako, ali sigurno postaje najveći park New Yorka koji će se prostirati na gotovo devet četvornih kilometara.

Od ukupne površine novog parka čak 45 posto će biti na prostoru nekadašnjeg odlagališta.

Proces sanacije odlagališta trajaće nekoliko godina, a već sada su određena područja sanirana te čekaju rekreativce i sve druge koji žele uživati u prirodi.

Humci puni smeća prekriveni su te polako postaju brežuljci koji će sadržavati terene za fudbal, brdski biciklizam i druge rekreativne aktivnosti. Na brežuljcima je zasađena autohtona vegetacija koja se vrlo dobro primila te sa sobom donijela bube i ptice.

Lokacija parka je i mjesto za testiranje obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra ili sunca. Plinovi koji nastaju fermentacijom otpada prikupljaju se te koriste u sistemima grijanja za više od 20 hiljada kućanstava.

Prekriveni prostor zaštićen je nepropusnom membranom i drenažnim slojem koji sprječava oticanje oborina i otpada u okolinu.

Zbog visoke toksičnosti otpada koji se nalazi ispod humaka biti će potrebno najmanje 30 godina posmatranja i saniranja kako bi se cijeli krajolik doveo u prihvatljivo stanje.

Uprkos ovoj činjenici, Freshkills Park je inspiracija koja dokazuje kako čovjek ipak može sanirati svoje efekte na okolinu.

[/i]

Ovako izgleda jedna od najvećih džamija na svijetu





Džamija šeika Zayeda bin Sultan Al Nahyana ili Velika džamija, nalazi se u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Abu Dhabiju i jedna je od najvećih džamija u svijetu.





Velika džamija posvećena osnivaču UAE je najveća u ovom zemlji i poznata je turistička destinacija gostiju gostiju iz cijelog svijeta.

Napravljena je u znak sjećanja na osnivača UAE-a i bivšeg predsjednika. Na njoj je radilo više od 3.000 radnika, a završena je za 13 godina. Može primiti oko 40.000 vjernika, od čega 7.000 u unutrašnjosti.

Građena je od različitog kamenja i mermera koji su dovezeni iz različitih zemalja. Na džamiji imaju četiri munare visoke i do 115 metara. Krasi je najveća kupola od svih, visoka 83 metra i teška nekoliko tona, ali ima i još 57 manjih, različitih veličina. Smatra se jednim od najpoznatijih muslimanskih svetišta.

Zaustavljena rekonstrukcija Santiago Bernabeua



Madridski viši sud zaustavio je 400 miliona eura vrijednu rekonstrukciju stadiona Santiago Bernabeu.

Kako je priopćio Real Madrid, klub će surađivati zajedno s gradskim vlastima na korekciji planirane rekonstrukcije, kako bi se ona mogla izvršiti.

Odlukom suda poništena je dozvola za renoviranje stadiona koju je Real dobio 2012. godine, a madridski gigant i ranije je imao problema s najavljenom rekonstrukcijom stadiona.

Europska komisija prošle je godine pokrenula istragu protiv Reala zbog nedopuštene financijske pomoći grada.

[/i]

Hoće li Katar spremno dočekati SP 2022?



Otkako je Guardian 2013. pisao o kršenju ljudskih prava radnika, Katar je pod sve većim pritiskom. Strani radnici čine više od tri četvrtine ukupnog stanovništva Katara i nadmašuju lokalne radne snage u omjeru 20:1, piše BBC.

U maju, pod povećalom FIFA, medija i kampanja o ljudskim pravima, Vlada u Kataru obećala je reformu restriktivnog kafale sistema - u kojem poslodavci učinkovito posjeduju radnika i kontroliraju njegovu slobodu da napusti zemlju - te da će provesti predložene izmjene "što je prije moguće".

Greške i problemi

U decembru je katarski Emir šeik Tamim bin Hamad al-Thani priznao je da je došlo do "greške i problema", ali da vlasti "ozbiljno rade na poboljšanju situacije".

Dakle, sada, više od četiri godine nakon dobijanja domaćinstva Svjetskog prvenstva, koliko se zapravo postiglo?

Posjetite li ogromni Međunarodni stadion Khalifa - jedno od glavnih poprišta SP-a, znakovi su ohrabrujući. Mjesta poput ovog usvojili su više standarde, radnici imaju koristi od pristojnog smještaja, te strožijih zdravstvenih i sigurnosnih propisa.

No, za radnike na drugim infrastrukturnim projektima, na mjestima kao što su Lusail - potpuno novi grad na sjeveru Dohe, koji se gradi od nule - stvari su drugačije, jer izvođači žure da privedu kraju ogromne građevinske planove.

"Postoji jasna politička i komercijalna spremnost za reforme, a provedba je u toku", kaže dr. Ray Jureidini, stručnjak za ljudska prava u Katar Fondaciji, savjetodavnom tijelu vlade Katara.

"Tu je poticaj i zamah koji sugerira da nema stagnacije ili nazadovanja, iako je još dug put do kraja. Reforme će se nastaviti, ali ostaje da se vidi koliko će se tajming isplatiti."

Tokom proteklih 18 mjeseci službeno je usvojen set standarda za dobrobit radnika migranata. Usvojili su ga glavni klijenati države, odnosno Vrhovnog odbora za SP 2022., zvaničnici javnih radova i QRail. Oni uključuju prevoz, ishranu, smještaj, te zdravlje i sigurnost radnika. Nedavno uvedena mjera je i uslov da kompanije direktno plaćaju svoje zaposlenike kako bi bili sigurni da će radnici dobiti novac na vrijeme.

"Iako smo tek počeli sa provedbom ovih standarda, poduzete su ozbiljne i napredne akcije u raskidu ugovora sa firmama koje ih ne mogu ispuniti ili ne udovoljavaju standardima", tvrdi dr. Jureidini.

"Potrebno je vrijeme kako bi temeljito unaprijedili politički, ekonomski i društveni sistem. Reforma kafale sistema primjenjivat će se ne samo na radnicima migrantima u građevinskom sektoru, nego i na stručnjacima. Nadam se da se znatan napredak u reformama može postići u peroodu od naredne dvije godine ili više. Ako prevladamo odugovlačenje i više energije i resursa uložimo u najgore elemente u sistemu, to bi trebalo da bude značajno poboljšanje."

No, za mnoge, reforme su jednostavno prespore. Pogotovo zakonske reforme. Sharan Burrow, glavni sekretar Međunarodne konfederacije sindikata, jedan je od kritičara.

"Ništa se nije promijenilo" rekla je iz svog ureda u Bruxellesu.
"Ništa u njihovim pravima, saglasnosti - kafale je sistem ropstva, gdje ste u vlasništvu drugog ljudskog bića, gdje su vaše ulazne i izlazne vize, vaši životni uvjeti pod kontrolom drugog čovjeka. Ropstvo živi u Kataru. Zakoni su neadekvatni. Nema slobode udruživanja. Siromašni radnik iz azijske ili afričke zemlje će biti prisiljen da agenciji daje nezakonite naknade za regrutiranje, kako bi dobili posao koji im očajnički treba. Ne isplaćuiju im se primanja u cjelosti, te su prisiljeni da žive u bijedi, često u nezdravim uvjetima. To je katastrofa. A ne mora biti tako."

U decembru je Guardian pisao o nepalskim migrantima koji su umrli radeći na insfrastrukturnim projektima. Svaki drugi dan jedan radnik bi umro, uprkos obećanjima Katara da će poboljšati njihove uvjete za rad. Katar je priznao da su 964 radnika iz Nepala, Indije i Bangladeša umrli tokom 2012. i 2013., a prošle godine obećao je reformu kafale sistema.

Ali Burrow time nije zadovoljan.

Sistem ropstva

"Broj umrlih se ne smanjuje. Iz samo dva primjera - indijskog i nepalskog - znamo da će više od 4.000 radnika umrijeti prije nego se lopta zakotrlja u Kataru. Oni trebaju da se prema radnicima koji grade njihovu budućnost odnose dostojanstveno, poštujući njihova ljudska i radnička prava. No, oni nastavljuju da grade svoje bogatstvo na teretu radnika. Kafale sistem je još tu. To je sistem ropstva u 21. stoljeću i to se mora promijeniti ako Katar želi da pronađe svoje mjesto u modernim, civiliziranim narodima koji poštuju ljudska prava. FIFA je mogla reagovati prije dvije ili tri godine. Mogli su, i sada mogu reći, da neće biti SP-a bez radničkih prava. Katarani silno žele SP, a to bi ih prisililo da se promjene. No, dok FIFA na svojoj igri nosi teret ropstva, ništa se neće promijeniti ako ne zauzmu stav."

Katarska vlada odbila je ovo komentirati, ali iz izvora bliskih vladi ističu da je potrebno strpljenje u zemlji koja se borila s razdobljem bez razvoja i rasta, a koja se oslanja na podršku stranih radnika kao i u nekim drugim dijelovima svijeta.

"Teško je procijeniti da li se reforme vremenski ispravno implementiraju," kaže dr. Jureidini.

"Jasno je da mnoga kršenja ljudskih i radničkih prava znače da je reforma hitno potrebna, a posebno zbog toga što od uvjeta razvoja zavisi Svjetsko prvenstvo. Ako, i dok se uvjeti i tretman radnika migranata ne poboljšaju u toku iduće dvije godine, pogotovo za one koji nisu plaćeni ili nisu ispravno plaćeni i čiji su uvjeti rada i života nepodnošljivi, onda može doći do poremećaja u organizaciji SP-a."

Oslobođenje

Nije fatamorgana: Čarobni grad oaza usred pustinje



Usred jednog od najsuljih mjesta na svijetu nalazi se grad oaza sa palmama, procvalim lišćem i mirnom lagunom za koju kažu da ima ljekovita svojstva.

Ovaj čarobni grad se zove Huacachina, a može se naći ne samo na listi mjesta koju avanturisti moraju posjetiti, već i u pustinji Atacama u Peruu, piše Daily Mail.

Posjetitelji ovdje mogu uživati u nadrealnom naselju sa 96 stanovnika koji zarađuju od malog biznisa i njihovog najvećeg resursa - pijeska.



Nalazi se 4 kilometra od južnog grada Ica, bivšeg španskog kolonijalnog grada na granici pustinje. Kada dođete u "Oazu Amerike" jednu od posljednjih oaza u Sjevernoj i Južnoj Americi, dočekat će vas znameniti rustikalni hoteli, čudne trgovine pa čak i knjižara.

Preslatki grad popularizali su bogati Peruanci tokom 1940-ih godina, koji su dolazili u lagunu da se kupaju, smatrajući da vida ima ljekovita svojstva.

Jezero je prirodno formirano, no legenda kaže da je lijepu princezu Inka tokom kupanja otkrio mladi lovac. Kada je ona pobjegla, bazen vode kojeg je ostavila iza sebe pretvorio se u lagunu. Bježeći, nabori njenog ogrtača iza nje stvorili su okolne pješčane dine.



Nivo vode je tokom posljednih nekoliko godina opao, jer su zemljoposjednici izgradili bunare za pristup podzemnim vodama, ali i zbog isparavanja vode tokom ljetnih visokih vrućina. Kako bi se izborili sa tim, stanovnici Huacachine pupmaju vodu u jezero.

Područje je proglašeno nacionalnom kulturnom baštinom. Svi se nadaju da ovo mirna oaza nikada neće postati fatamorgana u pustinji.



Oslobođenje

STAFA TOWER VIENNA 07.05.2015.