Re: Ekonomija | Economy

Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu dala je podršku planu reorganizacije KTK Visoko što je veoma važno za rješavanje problema u tom kombinatu.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj na konferenciji za novinare je podsjetio da su početkom aprila ove godine imali sastanak sa štrajkačkim odborom KTK Visoko na kome su ljudi s pravom tražili da se riješi njihova sudbina.

"U KTK trenutno radi 620 uposlenika. Vlada FBiH nema sredstava kojima bi rješavala ne samo KTK, nego i ostale velike kombinate koji su u problemima", kazao je Trhulj.

Tada je, prema njegovim riječima, dogovoreno da se napravi plan reorganizacije i da se pokušaju u procesu male privatizacije prodati dijelovi KTK koji su interesantni i da se iz tih sredstava rješava pitanje uvezivanja radnog staža koji je jedan od gorućih problema i da se riješi sudbina barem dijela tih radnika.

"U proteklom periodu su uprava i Nadzorni odbor napravili plan reorganizacije. Evidentno je da tehničko-tehnološke cjeline u Topuzovom polju i Goruši mogu da idu u postupak male privatizacije i Prevent je iskazao interes za njihovu kupovinu", istakao je Trhulj.

U skladu sa Zakonom o privatizaciji, kako je dodao, to će ići po javnom pozivu i biće dostupno svima koji žele da se prijave i ponude svoju cijenu.

"Za očekivati je da će se na taj način preuzeti i riješiti sudbina 250 do 300 radnika od 620 radnika KTK Visoko, da će se prihodi po osnovi uplate doprinosa u FBiH povećati i, s druge strane, da će se dobiti sredstva koja će se isključivo biti korištena za povezivanje radnog staža", izjavio je Trhulj.

Prioritet za uplatu penzijsko-invalidsko osiguranja imaće oko 40 radnika, od kojih su neki prije 14 mjeseci stekli uvjete za penziju i već su po zakonu izgubili osam penzija. Od ostatka sredstava biće pokriveno 50 posto uvezivanja radnog staža za sve uposlenike KTK.

Ministar privrede Unsko-sanskog kantona (USK) Hase Hajrulahović jučer je u Bihaću s načelnikom Općine Bosanski Petrovac Erminom Hajderom potpisao ugovor za implementaciju poticajnih sredstava u iznosu od 100.000 KM za Poslovnu zonu "Gorinčani".

Sredstva je osigurala Vlada USK-a putem Ministarstva za privredu, iz granta za poticaj malog i srednjeg poduzetništva i izgradnju poslovnih zona na području kantona.

Koristit će se za završavanje posljednjih zemljanih radova. Time bi izgradnja poslovne zone vrlo skoro trebala biti završena u potpunosti, a ova općina je četvrta od šest s područja kantona, koja je završila proceduru i potpisala ugovor o povlačenju sredstava.

Načelnik Hajder upoznao je ministra Hajrulahovića s budućim investitorima i lokacijama na kojima će graditi svoje firme.

"Time će se osigurati 200 novih radnih mjesta u Bosanskom Petrovcu, što je za nas vrlo značajno", istakao je Hajder.

Pred općinom Ljubuški se nalazi veliki izazov, ogromna poslovno-razvojna mogućnost. Riječ je o osnivanju poslovne zone Zvirići na području istoimenog pograničnog sela kuda prolazi autocesta na koridoru Vc i prelazi u susjednu RH.

OV Ljubuški je 15. veljače 2012. usvojio odluku o osnivanju poslovne zone Zvirići na posljednjoj sjednici pred investicijsku studiju o osnivanju i uspostavi poslovne zone Zvirići. Radovi na opremanju potrebnom infrastrukturom trebali bi početi u srpnju ove godine, a njihov završetak predviđen je u prosincu. Za početak je planirano da bruto površina poslovne zone iznosi 30 ha, a neto 29 ha, jer bi jedan ha otpao na prometnicu kroz zonu i ostale javne površine. No, to bi bila prva faza, a daljnji razvoj i širenje ovisit će o interesu ulagača. Ako bi zanimanje bilo toliko, moglo bi se proširiti i izgraditi na čak 153 ha površine, piše Večernji list.

Prema provedenom anketiranju, poduzetnici i ulagači s područja općine Ljubuški i ZHŽ-a pokazali su znatan interes za poslovnom zonom Zvirići. Što se tiče stranih ulagača, postoji interes nekoliko ozbiljnih ulagača iz Hrvatske, a u posjetu općini Ljubuški je bio i Luciano V. Palusci, visoki predstavnik grupacije LINK, koja predstavlja brojne talijanske privatne ulagače iz Pescare i regije Abruzzo.

Na općini Ljubuški je obveza da poslovnu zonu uredi i opremi infrastrukturom. Ukupni troškovi uređenja i opremanja trebali bi iznositi 680.820 KM. Predviđeno je da se taj iznos osigura od početne prodaje zemljišta ulagačima, iz općinskog proračuna, sufinanciranjem od Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva, a pokušat će se nešto dobiti iz drugih izvora, kao što su pretpristupni fondovi EU-a.

Jako je važno to da nije predviđeno kreditno zaduživanje općine. Energetsku infrastrukturu financirala bi Elektroprivreda HZ HB, a telekomunikacije HT Mostar. U cijelom ovom poslovnom pothvatu najznačajnije i najvažnije je to da bi se samo nakon prve faze izgradnje poslovne zone otvorilo oko 300 novih radnih mjesta.

Federaciju Bosne i Hercegovine u aprilu posjetila su 42.332 turista, što je za 25,1 posto više u odnosu na april 2011.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 73.675 noćenja, odnosno 23,9 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 72,4 posto. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Hrvatske (17,6), Turske (12, i Italije (12,1 posto).

Kada je u pitanju dužina boravka stranih turista u FBiH u aprilu 2012., na prvom mjestu su turisti iz Rumunije, s prosječnim zadržavanjem od četiri dana i Saudijske Arabije s 3,9 dana.

Smještajni kapaciteti u aprilu 2012. su iznosili 15.055 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine manji su za 8,5 posto.

Bosna Bank International (BBI) je za svoje klijente, članove BBI VIP Business Cluba u saradnji s Ambasadom Kraljevine Saudijske Arabije u BiH tokom Sarajevo Business Foruma organizirala susrete s predstavnicima "Al Othaim Holdinga", renomiranog nabavljača hrane i distributivnog maloprodajnog lanca i vlasnika pet najvećih šoping centara iz Kraljevine Saudijske Arabije, saopćio je danas SBF Media Team.

Predsjednik „Al Othaim Holdinga“ Abdullah Saleh Al- Othaim tokom susreta s predstavnicima 11 bh. kompanija pokazao je veliki interes za uvoz bh. poljoprivrednih proizvoda.

Vlasnik holdinga u čijem se sastavu nalaze kompanije – „Al Othaim markets Company“ (OMC) , „Al-Othaim Real Estate Investmen& Development Co“ (OREIDCO), i „Saffori Land Entertainment Company“ , čiji se šoping centri prostiru na pet miliona kvadratnih metara, zainteresiran je da proizvode iz BiH i regiona plasira na veliko tržište Saudijske Arabije.

Predstavnici bh. kompanija koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda, te eksploatacijom vode predstavili su svoje kompanije i proizvode saudijskoj delegaciji koju su predvodili Abdullah Saleh Al-Othaim i ambasador KSA u BiH Eid Mohamed Al- Thaqafi.

Nakon što se svih 11 kompanija pojedinačno predstavilo predsjednik i vlasnik „Al Othaim Holdinga“ nije krio zadovoljstvo činjenicom da sve predstavljene bh. kompanije proizvode po veoma visokim standardima i raspolažu certifikatima koji su neophodni u industriji hrane, a naročito činjenicom da mnoge od njih imaju i halal certifikat ili su u procesu njegovog osiguranja što je neophodan uvjet za ulazak na tržište Saudijske Arabije.

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) na današnjoj je sjednici usvojila Strategiju razvoja malog i srednjeg poduzetništva HNK 2012-2020. kojom je predviđeno otvaranje oko 15.000 novih radnih mjesta te 4.800 novih kompanija.
Kantonalni ministar privrede Amer Zagorčić, obrazlažući navedenu strategiju, kazao je kako joj je cilj postavljanje ciljeva i osnovnih smjernica po kojima bi se kretao razvoj malog i srednjeg poduzetništva u HNK-u kao osnova privrednog razvoja.

"Jako je bitno da ovaj dokument ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, već da se provede u praksi", kazao je Zagorčić.

Prema usvojenoj strategiji, njeni prioritetni ciljevi su promoviranje razvoja poduzetništva, jačanje institucija malog i srednjeg poduzetništva, poboljšanje pristupa finansijama za taj sektor, te jačanje konkurentnosti.

Neretvanska dolina odlična je prilika za prijeko potrebnu reindustrijalizaciju HNK-a koja će proizvodima s višim tehnološkim sadržajem, vratiti regiju na mapu jugoistočne Evrope, a potom i na mapu EU-a, Mobiliziranjem sada raštrkanih resursa širom Kantona i njihovim integriranjem u klasterske inicijative i međunarodne lance vrijednosti, stvara se temelj za održivo povećanje radnih mjesta i smanjenje desetljećima visoke nezaposlenosti, ističe se, između ostalog u Strategiji razvoja malog i srednjeg poduzetništva HNK-a 2012-2016

Na današnjoj sjednici Skupština HNK usvojila je i Zakon o zaštiti okoliša, dok je još u raspravi Prijedlog zakona o fondu za okoliš HNK. Klub SDA zatražio je da se taj prijedlog povuče s dnevnog reda, jer se, prema njihovom mišljenju, ovaj zakonski prijedlog bitno razlikuje u formi prijedloga u odnosu na formu nacrta koji je ranije prošao skupštinsku proceduru. Zahtjev SDA nije ima potrebnu skupštinsku većinu pa su zastupnici SDA uložili više desetaka amandmana na prijedlog na koje se treba očitovati Vlada, koja će se sastati u poslijepodnevnim satima.

Inače, zakonom o fondu za okoliš HNK predviđa se osnivanje fonda koji bi, između ostalog, raspoređivao sredstva koja se prikupljaju od naknada zagađivača okoliša i posebnih naknada za okoliš od registracije motornih vozila. Do sada je na osnovu spomenutih naknada prikupljeno skoro milion maraka, no ne mogu se rasporediti jer nije osnovan spomenuti fond.

Prema preliminarnom izvještaju Uprave za indirektno oprezivanje BiH (UIO), za četiri mjeseca ove godine naplaćeno je, po odbitku povrata PDV-a, 1,493 mlijarde KM indirektnih poreza, što je za 1,24 posto više nego u istom periodu 2011.

U aprilu je naplaćeno više bruto prihoda za 3,74 posto, ali su istovremeno smanjene isplate povrata PDV-a za 8,37 posta. To je donijelo mjesečni rast od 5,97 posto u odnosu na april 2011.

Nakon lošije naplate u prvom kvartalu rast prihoda u aprilu je doveo do konsolidacije kumulativne naplate na nivou četiri mjeseca, navodi se u najnovijem biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH.

April 2012. je donio ogroman rast prihoda od akciza na uvozne cigarete od čak 81 posto i domaće derivate nafte od 94 posto, što je povuklo i rast ukupnih prihoda od akciza u aprilu od oko 31 posto. Nominalno, u prva četiri mjeseca najveći porast naplate je zabilježen kod akciza (30 miliona KM) i skromnije kod PDV-a.

Međutim, padom prihoda od carina pozitivni nominalni efekti su svedeni na oko 17 miliona KM. U analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH navodi se i da kretanje naplate prihoda od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca ukazuju na potrebu restriktivnijeg pristupa izradi budžeta za 2013.godinu.

U sklopu procesa pripreme Dokumenta okvirnog budžeta Odjeljenje je dužno da u skladu s obavezama iz Zakona o finansiranju institucija BiH izradi projekcije prihoda od indirektnih poreza te su stoga dali kratak prikaz posljednjih projekcija prihoda od indirektnih poreza za period 2013.-2015.

Protekle godine ostvaren je rast prihoda od indirektnih poreza od 4,04 posto, a glavni generator rasta bila je politika usklađivanja akciza na cigarete sa minimalnom ukupnom akcizom propisanom Zakonom o akcizama iz 2009.

Nepovoljna kretanja u ekonomiji i potrošnji, kao i vremenske neprilike u mjesecu februaru ugrozili su naplatu prihoda na početku 2012. godine, dok podaci za mart i april ukazuju na oporavak u naplati.

Do kraja 2012. godine predviđa se rast prihoda od indirektnih poreza od 1,1 posto, dok je u 2013., 2014. i 2015. godini planiran rast od 3,4 posto, zatim 4,4 i 4,1 posto respektivno.

Napominje se i da je na početku 2012. godine nastavljen trend pada prihoda od carina iz prethodnih godina, a razlog negativnog trenda je primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU od sredine 2008. godine.

S obzirom da su carine na većinu uvezenih proizvoda porijeklom iz EU već značajno smanjene, efekti primjene SSP u 2011. na prihode od carina nisu bili toliko značajni kao što su bili prvim godinama primjene Sporazuma.

Drugi razlog smanjenja ovih prihoda je ukidanje naplate od jedan posto carinske evidencije od oktobra 2011.

Uzimajući u obzir izmjene politika, tekuće trendove kao i projektirane stope rasta uvoza, u 2012. i 2013. godini očekuje se pad ovih prihoda od 21,1 posto i 8,2 posto, dok se u 2014. i 2015. godini , nakon dužeg vremenskog perioda, ponovo očekuje rast ovih prihoda (9,6 posto i 9,9 posto respektivno).

Sarajevski "Energoinvest", nekada gigant bh. privrede, grca u enormnim dugovima. Prošlu godinu završili su gubitkom većim od 24 miliona maraka, a samo u prvih šest mjeseci 2012. godine planirani finansijski rezultat iznosi minus 10 miliona KM, saznaje "Dnevni avaz". Kompletno poslovanje preduzeća u početku 2012. započeto je isključivo tuđim obrtnim kapitalom, tačnije, sredstvima iz kredita od banaka koje ovu firmu i održavaju u životu, pokazala je analiza poslovanja do koje je naš list došao u posjed.

Teško stanje

Da je vrag odnio šalu, pokazuju i informacije o kašnjenju plaća već dva mjeseca, zbog čega radnici ove firme pripremaju proteste ispred zgrade preduzeća kako bi upozorili rukovodstvo na težak položaj u kojem se nalaze. Iz izvora bliskih kompaniji doznajemo da rukovodstvo preduzeća s direktorom Enesom Čengićem na čelu već mjesecima ne pronalazi način izlaska iz krize, čime se ona iz dana u dan samo produbljuje.

- Vjerujte, više od 30 godina radim u "Energoinvestu", ali situacija nikada nije bila gora od rata naovamo. Gubici su iz dana u dan sve veći i veći. Ako se ovako nastavi, mi smo pred totalnim kolapsom - tvrdi naš sagovornik čije je ime poznato redakciji.

Radnici za loše poslovanje optužuju staru Upravu, ali i novu, koja je odlučila zadržati većinu stare garniture koja je preduzeće i dovela u nezavidan položaj.

Zgradu hoće Vlada

Saznajemo i da Uprava namjerava zgradu "Energoinvesta" iznajmiti Vladi FBiH, o čemu je Čengić već obavijestio i uposlenike. Na taj način Uprava od 30 rukovodilaca ostala bi u zgradi pored tornja, a oko 650 radnika bilo bi prebačeno u staru poslovnicu na Stupu. Mustafa Jugo, predsjednik Sindikata "Energoinvesta", potvrdio je za "Avaz" da je situacija u "Energoinvestu" teška.

- Zaista smo u velikim problemima i plaće kasne. Tražili smo već u nekoliko navrata od Uprave da nam u pisanoj formi obrazloži kako da izađemo iz krize. No, kada je u pitanju zgrada i preseljenje, radnici na to nikada neće pristati - rekao je Jugo.

Čengić: Svi su u krizi

Enes Čengić, direktor "Energoinvesta", rekao je jučer za "Avaz" da nije tačno da radnicima plaće kasne dva mjeseca.

- Plaća može kasniti eventualno nekoliko dana. Vjerujem da će već sutra (petak, op. a.) ili u ponedjeljak dobiti plaću. Što se tiče priče oko minusa u prvom kvartalu, sve investicijske firme u prvoj polovini posluju u minusu, a kasnije, kad krenu naplate, izgleda drugačije - rekao je Čengić.

Potvrdio je da, ukoliko nađu dobrog ponuđača, planiraju iznajmiti cijeli neboder te da je jedna od opcija i iznajmljivanje zgrade Vladi FBiH.

Radi stvaranja povoljnih uvjeta za privredni razvoj te prevazilaženje katastrofalnih posljedica poslijeratne privatizacije i administrativnih prepreka vezanih za korištenje postojećih privrednih resursa, Općina Cazin je donijela odluku o formiranju poduzetničke zone "Ratkovac" u Ćoralićima, javlja RTV Cazin.

"Kako se radi o značajnom kapitalnom projektu ne samo za općinu već i cijeli USK, podrška je zatražena i od Vlade Kantona, odnosno resornog ministarstva. Po tom osnovu Općini Cazin će biti doznačeno 100 hiljada maraka, a riječ je o namjenskim poticajnim sredstvima koja su planirana u kantonalnom budžetu za razvoj poduzetničkih zona", istakli su kantonalni ministar privrede i načelnik Općine Hase Hajrulahović i Nermin Ogrešević na potpisivanju ugovora o dodjeli poticaja.

Projekt bi trebao biti realiziran do 2014.godine, za što su potrebna sredstva u iznosu od 3,5 do četiri miliona KM.

Putem emisije općinskih obveznica, koja je u toku, planirano je da se za ovaj projekt osigurati milion maraka.

"Osim investiranja u proizvodne sektore, za što, prema urađenim anketama, vlada velik interes, Poslovnom zonom Ratkovac obezbijedilo bi se i 1.000 radnih mjesta. Dakle, u periodu od 2012. do 2014. godine posao bi direktno moglo dobiti hiljadu radnika i isto toliko indirektno po partnerskoj osnovi", naglasio je načelnik Ogrešević, javlja RTV Cazin.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (BiH) danas je u Sarajevu, uz podršku Generalnog direktorata za proširenje Evropske unije korištenjem instrumenta TAIEX, organizovala "Radionicu o hrani za posebne prehrambene potrebe".

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Mačkić kazao je da je osnovni clj današnje radionice, kao i prethodnih, bio zaštita potrošača putem usaglašavanja i implementacije propisa o hrani.

Kako je rečeno, hrana za posebne potrebe treba da ispunjava posebne prehrambene zahtjeve osoba čiji su digestivni procesi ili metabolizam poremećeni, odnosno osoba koje se nalaze u posebnom fiziološkom stanju i koje mogu da imaju posebnu korist od kontrolirane upotrebe određenih supstanci u prehrambenim proizvodima.

Govoreći o zdravstvenoj ispravnosti hrane za posebne prehrambene potrebe u BiH, Mačkić je istakao da se u "BiH jede približno jednaka hrana kao u zemljama EU".

"Podaci koji su Agenciji za sigurnost hrane BiH dostavljeni od laboratorije za kontrolu hrane pokazuju da je tokom 2011. urađeno 1.688 analiza proizvoda i da deset, odnosno 0,59 analiziranih uzoraka nije odgovaralo propisima", kazao je Mačkić.

U radu "Radionice o hrani za posebne prehrambene potrebe" učestvovali su eminentni međunarodni eksperti, službenici nadležnih institucija u BiH za hranu, laboratorija za kontrolu hrane, fakulteta, kao i predstavnici udruženja oboljelih od celijakije (nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu koje ima u žitaricama, pšenici, raži, ječmu).

Predsjednica Udruženja oboljelih od celijaklije iz Banje Luke Nada Stojanac istaknula je da oboljeli na prostoru BiH mogu kupiti proizvode bez glutena, ali uglavnom stranog porijekla, jer domaći proizvođači još ne proizvode tako sigurne proizvode, odnosno hranu koju bi mogli bez straha kupovati.

"Usklađivanjem naših pravilnika i direktiva s evropskim nadam se da će se u skorije vrijeme na našem tržištu moći pronaći proizvodi koji odgovaraju kvalitetom, higijenom i obilježavanjem, odnosno deklaracijom, pa ćemo ih bez straha moći konzumirati", rekla je Stojanac.