Re: Ekonomija | Economy

U BiH u martu 688.702 zaposlene osobe

U martu ove godine u pravnim subjektima u BiH bile su 688.702 zaposlene osobe, a od toga 282.403 žene.
U odnosu na februar ove godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se, također, povećao za 0,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).

U BiH su u martu ove godine bilw 542.742 osobe koje se vode kao nezaposlene.

"Broj registrovanih nezaposlenih u martu u odnosu na februar ove godine se smanjio za 0,2 posto, dok se broj nezaposlenih žena u istom periodu povećao za 0,1 posto", kazao je danas na pres-konferenciji direktor BHAS Zdenko Milinović.

Najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom 193.464, zatim slijede osobe sa NK 162.723 i sa srednjom stručnom spremom 135.379 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.549, te osoba sa visokom školskom spremom 30.226 (uključujući doktore nauka i magistre).

Klix

Neutrošena sredstva od 1,4 miliona KM evidentirali u rashode

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (RS) dala je mišljenje s rezervom Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS-a kada je u pitanju njegov rad u prošloj godini.
Osnovna zamjerka revizora odnosi se na činjenicu da je Ministarstvo izvršilo evidentiranje sredstava, namijenjenih subvencijama za podsticaj zapošljavanja nezaposlenih u RS-u, suprotno zahtjevima Pravilnika o budžetskim klasifikacijama, sadržini računa i primjeni kontnog plana, i to u iznosu od 1.451.750 KM.

Revizija je uvidom u dokumentaciju utvrdila da je Ministarstvo čak iskazalo veće izvršenje rashoda u spomenutom iznosu, ali do kraja godine ta sredstva nisu isplaćena, jer nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora za priznavanje stvarnih obaveza prema korisnicima podsticaja, tako da je od Ministarstva pogrešno evidentiran i terećen budžet tekuće godine.

Prilikom nabavke putničkog vozila u ovom resoru Vlade RS-a korišćen je postupak zamjene „staro za novo“, ali nisu poštovani osnovni principi, definirani Zakonom o javnim nabavkama, a koji se odnose na pravednu i aktivnu konkurenciju među potencijalnim ponuđačima, jednak tretman, nediskriminaciju i transparentnost.

Rashodi za lična primanja iskazani su u iznosu od 2.028.821 KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 28 posto iz razloga što je u toku 2011. izvršen prijem sedam radnika i zbog povećanja poreza i doprinosa.

Također, i rashodi po osnovu reprezentacije iskazani su u iznosu od 25.151 KM i veći su za 14 posto od rebalansom odobrenih sredstava.

Najvećim dijelom odnose se na ugostiteljske usluge konzumiranja hrane i pića (18.564 KM) i ostale usluge reprezentacije (6.587 KM).

Zanimljivo je i da su ovom ministarstvu 3.800 KM iz sredstava donacija za implementaciju FIGAP programa – „Podrška ženskom preduzetništvu u RS“ u cijelosti potrošili na rashode reprezentacije.

Ministarstvo je lani isplatilo i naknade za troškove mobilnih telefona, u iznosu od 4.175 KM, suprotno zaključku Vlade od 3.februara 2011., kojim su ukinuta plaćanja naknada za spomenute troškove.

Revizija je uvidom u dokumentaciju utvrdila i da su sporna knjižena Ministarstva u pomoćnoj evidenciji kada su u pitanju ostvareni prihodi po osnovu dodijeljenih koncesija.

Klix

Investicije u prošloj godini najviše išle u proširenje postojećih kapaciteta

Strana ulaganja su nešto sa čime se BiH, osobito u posljednjih nekoliko godina nije mogla pohvaliti budući da su bile u stalnom padu. Ipak, prema nekim izvorima u prošloj godini je došlo do njihovog blagog povećanja što je u ovoj krizi pozitivna naznaka. Nešto više o tome i očekivanjima budućih trendova rekla je u intervjuu za naš portal Jelica Grujić, direktorica Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA).

U javnosti su se ovih dana pojavili različiti podaci o stanju stranih investicija u BiH u prošloj godini. Oni koje je dala Centralna banka pokazuju da je došlo do povećanja ulaganja , a drugi koje je iznijela Direkcija za ekonomsko planiranje(DEP) pokazuju smanjenje ulaganja. O čemu se tu radi?

Što se tiče podataka o stranim ulaganjima mi se oslanjamo na one analize koje radi Centralna banka BiH. Prema preliminarnim podacima Centralne banke priliv stranih ulaganja je u prošloj godini iznosio 612, 1 milijuna KM. To je povećanje od 80-tak posto u odnosu na prethodnu godinu. Ali kako se ne stvorila pogrešna slika da se radi o velikom prilivu stranih ulaganja moram naglasiti da se radi o niskoj bazi sa kojom se uspoređuje, a to je 2010. kada je priliv ulaganja iznosio 340 miliona KM. Za podatke koje je objavio DEP, a koji pokazuju smanjenje investicija, izvor je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji podatke dobivaju na osnovu registriranih ugovora o ulaganjima koje im dostavljaju sudovi. S obzirom na različite metodologije obračuna koje koriste ova dva izvora moguće je da dođe određenog odstupanja u podacima. Također, trenutno ne postoji direktna povezanost sudova sa bazom u Ministarstvu tako da podatci nekada možda ne budu upisani odmah. Elektronska povezanost između sudova i ove baze smanjila bi ove razlike.

Kakav trend očekujete do kraja godine?

Opća situacija je jako nepredvidiva tako da se ne može ništa sa garancijom reći. Ono što je evidentno je to da postoji jedan blagi trend rasta i očekujemo da će se taj trend nastaviti.

Iz kojih zemalja su došle investicije?

Naša analiza je pokazala da ulaganja dolaze iz Rusije, Srbije, Austrije, Njemačke. Uglavnom se radi o investicijama u proširenje postojeće proizvodnje. Znači radi se o investitorima koji već imaju svoje kompanije i rade u BiH.

Imali ste susrete i sa nekim investitorima koji su sudjelovali na nedavno završenom Sarajevo biznis forumu. Postoje li neke konkretne naznake za ulaganje?

Sigurno je da su oni koji su došli na forum BiH već ukalkulirali kao destinaciju za ulaganje. Ipak, jako je teško u prvim razgovorima doći do informacije hoće li se netko odlučiti investitirati ili ne. Osnovni motiv svakog investitora je profit i dok dobro ne istraže tržište i osmotre cjelokupnu situaciju sigurno je da se neće odlučiti za investiranje.

Nestabilno političko okruženje, dugotrajne procedure registracije kompanija, zastoj u procesu integracija, te propuštena prilika za dobivanje Membership Action Plan (MAP) za NATO nisu baš stvari koje privlače investitore. Koliko je teško promovirati ulaganje s obzirom na situaciju u BiH?

Izuzetno teško. Promocija je uspostavljanje i održavanje kontakta sa određenom ciljnom grupom koja su za nas potencijalni i postojeći strani investitori te pružanje informacija koje vezane za okruženje, pravnu regulativu, radnu snagu, makroekonomske indikatore i sl., a koje bi mogle utjecati na odluku za ulaganje. Sve to dostavljamo zainteresiranoj ciljnoj grupi. Nekada je veoma teško iz tih informacija izvući ono što bi bilo ključno za donošenje odluke stranog investitora. Moramo biti realni i znati da su odluke svedene to hoće li moći ostvariti profit ili ne.

Koji su glavne prepreke za veće investiranje?

Prije svega tu je činjenica da imidž BiH kao poslovne destinacije nije na visokoj razini. To je nešto što investitor uzima u obzir kada razmatra hoće li uopće doći u BiH. Izvještaji koji se odnose na lakoću poslovanja, indeks korupcije, ekonomske slobode su izvještaji koje će svaki investitor pročitati prije nego postavi bilo kakvo dalje pitanje. U daljim kontaktima oni koji su počeli svoje aktivnosti u našoj zemlji kao prepreku često ističu komplicirane i nejasne procedure. Ima propisa koji i domaći investirori mogu teško savladati iako su bolje upoznati sa domaćim zakonima pa onda možete pretpostaviti kako se stranci snalaze u tome.

Također, moram naglasititi da se poboljšanje poslovnog okruženja ne može uraditi preko noći. Za neke krupnije korake potrebna je i izuzetna politička volja. O tome kako je moguće promijeniti procedure često navodim primjer Makedonije koja je bila blizu BiH na ljestvici lakoće poslovavnja, a danas je daleko ispred nas. Prvo se mora pripremiti poslovno okuženje da bi promocija imala uspjeha.

Svjetska banka je uložila značajne napore u reformi poslovnog okruženja u našoj zemlji. Kao rezultat toga je i realizacija poslovne mape za investitore koaj se nalazi na stranici FIPA-e koja sadrži preko 155 000 podataka. To je promotivni alat koji dosta pomaže investitorima da se upoznaju sa osnovim informacijama o našoj zemlji. Investitor koji razmatra BiH kao lokaciju potencijalih ulaganja može naći veliki broj detalnjih informacija o lokalnim zajednicama.

Dokle se došlo sa osnivanjem sektora za promociju malih i srednjih poduzeća za koji je Vijeće ministara predvidjelo da bude u okrilju FIPA-e?

To je bio prijedlog koji je ušao u zakonodavnu proceduru, ali je povučen. Ostaje da se vidi što će biti sa tim.

U Strategiji za unaprijeđenje stranih investicija kao važan faktor navedno i uspostavljenje čvršćih veza sa dijasporom. Koliko je u tom pravcu urađeno? Naime, dijaspora se često žali na nailazi na određeni zid u institucijama.

Dijaspora je veoma bitna kada se govori o stranim ulaganjima. Početkom sljedećeg mjeseca je Kongres dijaspore u Sarajevu i mi planiramo sastanak sa njima. I ranije smo imali kontakte sa pojedincima i u udruženjima iz dijaspore. FIPA je uvijek spremna da pruži sve informacije, predloži konkretne projekte, uspostavi kontakte. Nekada je jako važno samo uputiti investitore na pravu osobu sa kojom se treba razgovarati vezano za konkretne projekte.

E-Kapija

Biznismeni iz Turske u posjeti BiH: Pokazali interes za hidroenergetske potencijale BiH
23.05.2012




Turski biznismeni i predstavnici Ministarstva ekonomije Republike Turske doputovali su u posjetu BiH. Danas su se u Sarajevu sastali s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i tom prilikom izrazili poseban interes za hidroenergetske potencijale i izvore pitke vode u BiH.

Sastanku je prisustvovao i ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj.




Član visoke delegacije turske privrede i predsjednik Upravnog odbora građevinske kompanije MEFA, Faysal Ucuz, rekao je za Agenciju Anadolija da su sastanci sa zvaničnicima BiH i privrednim institucijama protekli veoma uspješno.

- "Razmatramo mogućnosti nove posjete, a povod će biti konkretne investicije“, rekao je Ucuz.

Istakao je da je posjeta visoke privredne delegacije iz Turske rezultat zainteresovanosti biznismena iz te zemlje da ulažu u BiH i da su svi članovi ove delegacije veoma zadovoljni prezentiranim potencijalima BiH.

- "Nadam se da će sljedeća faza našeg rada ići ubrzano. Projekt privlačenja turskih investicija u BiH podržavaju i predsjednik Turske Abdullah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Republika Turska je veoma zainteresirana za ove investicije i pridaje im veliku važnost. Mi investitori također pridajemo veliku važnost Bosni i Hercegovini i smatramo je jednim od prioriteta kada su u pitanju investicije“, rekli su turski biznismeni, prenosi Agencija Anadolija.


24SI

Kvalitet života najveći u Širokom Brijegu i Banjaluci
Srna - 23.05.2012 15:57

SARAJEVO - Najveći indeks kvaliteta života u BiH ima Široki Brijeg, ispred Banjaluke i Novog Sarajeva, a na posljednjem mjestu nalazi se Foča, navodi se u Izvještaju o kvalitetu života građana u opštinama BiH za prošlu godinu.

Prosječan indeks kvaliteta života građana mjeren u 14 opština BiH iznosi 50,24 od maksimalnih 80 - navodi se u izvještaju.

Najveći indeks kvaliteta života među posmatranim opštinama ima Široki Brijeg /57,89/, odmah ispred Banjaluke i Novog Sarajeva, a na posljednjem mjestu nalazi se Foča sa indeksom kvaliteta života 41,37.

Centri civilnih inicijativa /CCI/ saopštili su da je mjerenje indeksa kvaliteta života građana izvršeno u opštinama Banjaluka, Tuzla, Novo Sarajevo, Mostar, Doboj, Pale, Foča, Trebinje, Bihać, Travnik, Široki Brijeg, Livno, Bijeljina i Zenica, u okviru projekta "Lokalna uprava za kvalitet života građana – faza dva" koji finansira EU.

Bruto-društveni proizvod /BDP/ po glavi stanovnika u opštinama za 2010. godinu /za 2011. podatak nije dostupan/ varirao je od oko 5.200 KM u Foči do 10.400 KM u Banjaluci i 18.200 KM u Novom Sarajevu.

Istovremeno, procenat domaćinstava sa prihodima manjim od 500 KM /nivo siromaštva/ u Širokom Brijegu je sedam odsto, a u Foči 72 odsto.

Najveći broj ispitanika koji je imao većih poteškoća "sastaviti kraj s krajem" nalazi se na području opština Trebinje, Pale i Foča.

U oblasti komunalnih usluga, nalazi CCI-a govore da u posmatranim opštinama, najskuplju vodu piju građani Bijeljine i Tuzle, sa cijenom više od 1,20 KM po metru kubnom.

Za razliku od njih, građani Zenice vodu plaćaju svega 0,47 KM po metru kubnom.

Najjeftiniji sistem centralnog grijanja je u Tuzli, gdje građani plaćaju 1,68 KM po metru kvadratnom, dok je u Banjaluci i Travniku ta cijena skoro dva puta veća.

Najveću učestalost dugovanja za plaćanje računa domaćinstva u 2011. godini /komunalije i ostalo/ imali su ispitanici na području opštine Trebinje, a najpovoljnija situacija po oba ova parametra bila je u Novom Sarajevu i Širokom Brijegu.

U većini opština u odnosu na period prije dvije godine pogoršao se omjer zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Najpovoljnija situacija je na području opštine Novo Sarajevo, gdje na 2,9 stanovnika dolazi jedan zaposleni. Slijede Banjaluka, Tuzla, Mostar i Trebinje sa oko četiri stanovnika na jednog zaposlenog.

Najteža situacija u ovoj oblasti je u opštinama Livno i Foča, gdje na sedam stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba. Najmanja vjerovatnoća gubitka posla po sopstvenoj procjeni ispitanika je na području Bihaća i Novog Sarajeva, a najveća u Livnu i Foči.

Izvoz u ZDK veći od uvoza za 36,2 miliona KM

Predsjednik Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Šefkija Botonjić izjavio je danas da je industrijska proizvodnja u ovom kantonu u prva tri mjeseca tekuće godine zabilježila pad od 6,3 posto i da je za 16,6 posto manja u poređenju s istim periodom prošle godine.

Najveći pad bilježe oblasti prerade tekstila, metala i drveta.

"Posebno loše rezultate imaju agroindustrijski sektor i sektor građevinarstva. Negativni rezultati bilježe se od zadnjeg kvartala prošle godine“, kaže Botonjić danas na pres-konferenciji.

Nešto su ohrabrujući podaci Privredne komore ZDK-a koji govore o izvozu. Tako je pokrivenost uvoza izvozom dostigla rekordnih 110,95 posto.

"Izvoz je porastao za pet posto i u posmatranom periodu iz ZDK-a je izvezeno robe u vrijednosti 367,5 miliona KM, dok je uvezeno u vrijednosti od 331,2 miliona KM. Ostvaren je suficit od 36,2 miliona KM i to je jedinstven slučaj u poslijeratnom periodu u FBiH", naglasio je Botonjić.

Zeničko-dobojski kanton ostao je lider kada je u pitanju izvoz tako da u ukupnom izvozu iz FBiH učestvuje s 30, a u izvozu države BiH učestvuje s 20,2 posto.

U ZDK-u je u februaru bilo zaposleno 69.209 osoba, što je za 2,4 posto manje u odnosu na mjesečni prosjek 2011. godine. U privrednim djelatnostima radi 53.120 osoba ili 76,8 posto, a u neprivrednim djelatnostima 16.089 ili 23,2 posto. Prosječna plaća u februaru je iznosila 711,86 KM, što je za 1,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Klix

Mostarski Žitopromet uskoro u životu

Premda su probijeni rokovi u kojima je najavljivano da će početi s radom mostarski krušni gigant "Žitopromet", izgledno je da će se ipak u skoroj budućnosti krenuti s proizvodnjom u tom poduzeću.

Ministar gospodarstva HNŽ Amer Zagorčić potvrdio nam je danas da se gotovo svakodnevno sastaje s radnicima i direktorom "Žitoprometa", te da je sada unutarnja stvar tog poduzeća kada će ono početi s radom.

Kaže kako još nije dovršena knjigovodstvena strana cijele priče, odnosno nije okončan administrativni dio, te se ne može krenuti po kredit u vidu pšenice, ali da ima jamstva iz "Žitoprometa" da će i to uskoro biti okončano.

Danas će u poduzeću zasjedati Nadzorni odbor, gdje će biti vlasnici "Žitoprometa" i gledat će se da se cijeli postupak okonča.

Zagorčić kaže da osobno ne može vršiti jači pritisak jer je poduzeće privatno, ali da je interes i grada i županije da ono profunkcionira, kako bi radnici imali posla, a Mostarci kruh koji su navikli jesti. Dodaje da je pozitivna strana cijele priče i što "Žitopromet" nema odviše velika dugovanja.

"U proceduri su potpisivanja sporazuma s vjerovnicima, a prema Vladi FBiH ide odluka da se dug prema Direkciji robnih rezervi ne vraća, a da Direkcija zauzvrat u `Žitoprometovim` silosima dobije ležarinu žita", potvrdio je on.

E-Kapija

Do ulaska Hrvatske u EU: BiH dobija još dva BIP granična prijelaza

BiH ima ozbiljna obećanja da bi granica s Hrvatskom, osim dogovorena dva granična prijelaza po evropskim standardima, mogla dobiti još dva prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u EU, piše Dnevni list.

Tako se osim dogovorenih prijelaza Stara Gradiška i Bijača- Metkovići, koji se osposobljavaju da budu u potpunosti u skladu s evropskim zakonodavstvom, s EU-om i hrvatskim vlastima razgovara i o otvaranju prijelaza Izačić i Svilaj ili Orašje, što bi za početak omogućilo nesmetan izvoz roba koje zadovoljavaju standarde u Hrvatskoj i EU.

"Sadašnji problem za vlasti jest što dogovorena dva granična prijelaza još uvijek nisu tehnički opremljena", rekao je Stjepan Krešić, zamjenik predsjedavajućeg u zajedničkoj državnoj komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije i član komisije za evropske integracije.

Istakao je da svi čekaju budžet u kojem je osiguran novac za ovu namjenu, ali i kako još uvijek nije završen proces certifikacije za laboratorije koji bi trebali davati certifikate za robu životinjskog i biljenog porijekla od evropskih institucija.

Izvoz domaćih prehrambenih proizvoda u EU za BiH postao je jedan od gorućih problema, jer BiH u EU od ukupnog prehrambenog asortimana za sada može izvoziti ribu, a uprkos ranijim pozitivnim očekivanjima za mogućnost izvoza piletine i jaja od evropske inspekcije dobili smo negativnu ocjenu.

Iz državnih institucija naglašavaju kako se do dolaska europskih inspektora krajem godine može mnogo toga promijeniti uz veći napor proizvođača i države. Krešić je optimist kada su u pitanju rokovi za prijelaze, ali i certifikaciju, te dodaje da se taj posao mora jednostavno završiti.

"Ja ne smijem ni pomisliti na to što se s našim proizvođačima može dogoditi ako se posao ne dovrši do zadanog roka. To bi bila katastrofa ali mislim da se neće dogoditi jer su svi blagonakloni prema nama, i EU i Hrvatska kojoj je interes u našu državu izvoziti robu i zadržati dobre odnose", poručuje Krešić.

http://ekapija.ba/website/bih/page/579503

EBRD - Zanemariv rast bh. ekonomije
24.05.2012




Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smanjila je prognozu ekonomskog rasta u BiH za ovu godinu sa januarskih 0,5 posto na aktuelnih 0,4 posto.

Uprkos tome, EBRD i dalje ima optimističniju projekciju od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je prošlog mjeseca procijenio da BiH u 2012. godini uopšte neće imati privredni rast (nula posto), odnosno da se nalazi u stanju stagnacije.


Opširnije ...

BiH u martu posjetilo 54.558 turista

Bosnu i Hercegovinu u martu posjetilo je 54.558 turista, što je više za 67,2 posto u odnosu na februar ove godine i ostvareno je 112.662 noćenja, više za 40,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).
Ovaj značajan procent povećanja broja posjeta i noćenja turista u odnosu na februar ove godine posljedica je nepovoljnih vremenskih uvjeta u februaru, a što se odrazilo na smanjenje posjeta i noćenja u tom mjesecu.

Istovremeno, broj posjeta turista povećan je za 14,9, a broj noćenja za 18,7posto u odnosu na mart 2011.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 48,6, a stranih 51,4 posto.

U martu od stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (25,1) , Srbije (20,5), Slovenije (9 posto) itd.

Turisti su se u prosjeku zadržavali 2,1 noć, a što se tiče prosječne dužine boravka stranih turista prva mjesta zauzimaju: Rumunija s prosječnim zadržavanjem od 5,3 dana, Ruska Federacija sa 4,2 dana, Saudijska Arabija sa 3,5 dana, te Novi Zeland sa 3,4 dana.

Oslobodjenje