Re: Ekonomija | Economy

Od uvrštenja prve serije pa do danas, obveznice Federacije BiH, emitovane po osnovu izmirenja unutrašnjeg duga (stara devizna štednja i ratna potraživanja), zauzele su značajno mjesto u ukupnom prometu na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira.

Ukupan promet svim serijama obveznica, od kraja 2009. do aprila 2012. godine, iznosio je 51.754.385,91 KM, što čini 20,82 posto od ukupnog (redovnog) berzanskog prometa u tom periodu, pokazuje analiza trgovanja obveznicama Federacije BiH na SASE.

Najviše se trgovalo obveznicama ratnih potraživanja - 27.664.370,60 KM, gdje prednjači serija `1A` sa 8,3 miliona KM ostvarenog prometa.

Promet sa obveznicama stare devizne štednje, u istom periodu, iznosio je 24.090.015,91 KM. Pri tome je najviše prometovano serijom D - 4,2 miliona KM.

Federacija Bosne i Hercegovine je ukupno izdala 194.065.868 obveznica ratnih potraživanja, kao i 565.473.851 obveznica za izmirenje stare devizne štednje nominalne vrijednosti obveznice od 1KM.

"Ukoliko se uporedi postotak promjene vlasništva kod ovih emisija, dolazi se do zaključka da je procentualno mnogo više obveznica ratnih potraživanja promijenilo svog vlasnika - prosječno (uzimajući u obzir i nove serije iz augusta 2011. godine) 24,36 posto", navodi se u analizi Sarajevske berze.

To znači da je skoro svaka četvrta obveznica, emitovana po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Najtrgovanija serija u ovom kontekstu je `1A`, gdje je procenat promjene vlasništva iznosio 50,84 posto.

Postotak promjene vlasništva kod obveznica stare devizne štednje je mnogo niži i, u prosjeku, iznosi 5,16 posto.

Najveći koeficijent promjene vlasništva zabilježen je kod serije `H` - 9,60 posto. To znači da je tek svaka deseta obveznica, izdata po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Ukoliko se posmatraju kupci i prodavci obveznica Federacije BiH, slika se u određenoj mjeri mijenja.

Kod obveznica ratnih potraživanja u tom periodu minimalno 257 investitora izvršilo je kupovinu, dok je broj unikatnih prodavaca iznosio minimalno 843.

S druge strane, broj kupaca obveznica stare devizne štednje iznosio je minimalno 133, dok je broj prodavaca bio minimalno 1.386. Razlozi za ova odstupanja mogu se tražiti u manjoj vrijednosti emisije obveznica ratnih potraživanja u odnosu na staru deviznu štednju, ali i u strukturi vlasnika različitih serija obveznica.

Dok su vlasnici obveznica ratnih potraživanja uglavnom pravna, vlasnici stare devizne štednje su fizička lica, generalno poodmakle životne dobi, koja nisu dovoljno informisana o mogućnosti prodaje ovih obveznica na berzanskom tržištu.

Bitan faktor predstavljaju i razlike u dospijeću obveznica, koje su u slučaju ratnih potraživanja najranije u 2019. godini, dok je kod obveznica stare devizne štednje ovaj rok mnogo bliži.

Ako se posmatra promjena cijena obveznica Fedracije BiH u periodu od njihovog uvrštenja do aprila 2012. godine, dolazi se do zaključka da je samo serija `1A` obveznica ratnih potraživanja imala negativan performans (-23,98 posto). Sve ostale serije, u ovom periodu, ostvarile su pozitivne, uglavnom dvocifrene prinose.

Kod obveznica ratnih potraživanja prednjači serija `1D` sa performansom od 115,86 posto, a kod stare devizne štednje serija `F` sa +84,44 posto.

Pri tome je u obzir uzeta samo razlika između kupovne i prodajne cijene, zanemarujući kuponske isplate u pomenutom periodu, navode iz Sarajevske berze.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, otvorio je danas u KSC Mejdan u Tuzli Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva. Sajam organizuju preduzeće Tuzlanski sajam i Vlada TK, a ovogodišnji učenici dolaze iz Slovenije, Švedske, Poljske, Češke, Srbije, Austrije, Makedonije i BiH.

"Vlasnici malih i srednjih preduzeća, koja svoj rad baziraju na energetskoj efikasnosti, na sajmu će moći saznati sve o novim tehnologijama", kaže direktor Tuzlanskog sajma Radomir Žilić.

Najznačajniji dio sajma je međunarodna konferencija Energa, na kojoj će biti razgovarano o temama energetske efikasnosti. U diskusiji će učestvovati 60 stručnjaka iz ove oblasti. Konferencija Energa će se održati 7. i 8. juna.

Uporedo sa konferencijom će biti održan okrugli sto o temi "Najbolje raspoložive tehnike za velika ložišta na zapadnom Balkanu", čiji je organizator Regionalno vijeće za saradnju RCC i Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja REIC.

Inače, federalni premijer Nermin Nikšić je, prije zvaničnog otvorenja sajma, naglasio kako je Vlada F BiH posvećena borbi za očuvanje radnih mjesta, a uvjeren je kako će manifestacije sajamskog tipa dodatno osnažiti BiH, jer bez otvaranja novih radnih mjesta i očuvanja poslova nema izlaska iz krize.

Danas je upriličena i tradicionalna manifestacija "Skok preko kože". Sajam će biti otvoren do 8. juna.

Ova godina će za BiH, u ekonomskom smislu, biti teška, jer postoji rizik širenja krize iz eurozone, izjavio je danas glavni ekonomista Svjetske banke za BiH Damir Ćosić.

On je istakao da se u 2012. godini očekuje vrlo skroman ekonomski rast od 0,5 posto godišnje, što je manje od ranije očekivanog.

BiH je, sa Srbijom i Crnom Gorom, u grupi šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) koje još nisu dosegle nivo realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) iz 2008. godine.

"Taj rast ni 2013. neće biti spektakularan, ali se može očekivati da nivo BDP-a iz 2008. bude ostvaren tek 2013. godine. Dakle, BiH će izgubiti pet godina na tom pitanju", rekao je Ćosić na konferenciji posvećenoj ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu.

On je naglasio da su zemlje koje ostvaruju brži rast one koje su se oporavile brže, dok je socijalna situacija teška zbog povećane stope siromaštva.

"Prvi kvartal ove godine u BiH je dosta težak, jer je došlo do usporavanja investicija, umjerenog rasta potrošnje, dugoročni krediti kompanijama su manji, uvoz robe široke potrošenje je u padu, dok krediti stanovništa bilježe određen nivo rasta", rekao je Ćosić.

Industrijska proizvodnja u odnosu na isti kvartal prošle godine opala je oko devet posto. Krediti su ponovo usporili, prošle godine zabilježen je rast četiri do pet posto, a sada su "spali" na dva do tri posto. Izvoz je u padu, a uvoz ostaje isti.

U prvom kvartalu prošle godine izvoz je pao za 10 posto, dok je uvoz isti, što produbljuje trgovinski deficit.

"Veliki rizik za ekonomiju BiH su dešavanja u eurozoni, za koju je vrlo teško predvidjeti kako će se razriješiti. U slučaju da se kriza ne riješi, moglo bi se desiti da BiH uđe u novu recesiju", rekao je Ćosić.

On je istakao da bi javna potrošnja trebalo da bude u onoj mjeri u kojoj je održiva. "Ako nema prihoda, deficiti se moraju smanjiti, jer će 2012. biti peta godina zaredom sa deficitom", rekao je Ćosić.

Prema njegovim riječima, kao goruće pitanje nameću se izdaci u penzionom i zdravstvenom sektoru, jer je sistem finansiranja ova dva sektora neefikasan.

Svjetska banka insistira na konsolidicaji fiskalne potrošnje."Vlade se opredeljuju za kratkoročnija zaduženja sa većim kamatama, a ekonomski rast je manji. Sve dovodi do toga da dug, kao procenat BDP, raste", pojasnio je Ćosić.

On je upozorio i da su demografski trendovi nepovoljni i da se očekuje smanjenje radno sposobnog stanovništva, koje finansira i penzioni i sistem zdravstvene zaštite.

Bilateralni susreti bosanskohercegovačkih i poljskih privrednika, koji su jučer doputovali u BiH, održani su danas u sarajevskom hotelu Holiday Inn.

U razgovorima su učestvovala 22 poljska privrednika iz 13 kompanija i predstavnici 30 bh. kompanija, iz oblasti metalske, drvne i autoindustrije, energetike, građevinarstva, infrastrukture, poljoprivrede, hotelijerstva i drugih industrijskih grana.

Poseban interes iskazan je za saradnju koja se odnosi na izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, energetski i drvni sektor te turizam i poljoprivredu.

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je da privredna saradnja između Poljske i BiH nije na zavidnom nivou , s obzorom na to da ove dvije zemlje imaju jako dobre političke odnose.

- Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u 2011. iznosio je oko 160 miliona eura, što ne zadovoljava potrebe ni jedne ni druge zemlje, a Poljska je spremna kreditno finansirati projekte koje će realizirati poljske kompanije u BiH. BiH je bogata zemlja prirodnim resursima, pogotovo vodnim potencijalom, kao i turističkim potencijalom, energetskim i drvnim sektorom. Treba pokušati investirati u cestovnu infrastrukturu, željeznice i pokušati osnažiti bh. gospodarstvo u metalopreradi, naglasio je Bojić.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Poljske Marek Sawicki istaknuo je da u BiH posebno vrijedi investirati u oblast industrije, u željeznice, zatim u energetski sektor, autoputeve i poljoprivredu.

Predsjednik Poljsko-balkanske trgovinske komore Andrzej Zarajczyk dodao je da su poljski biznismeni zainteresirani da osim ulaganja u proizvodnju željezničke opreme i izgradnju energetskih objekata, spremni i na otvaranje pogona koji bi proizvodili poljoprivrednu mehanizaciju.

- Mi smatramo BiH kao jedan dio Evrope gdje bismo mogli pomoći, a pritom i zaraditi na razvoju određenih potencijala, našim učešćem u gradnji i finansiranju puteva, razvoju poljoprivredne mehanizacije, posebno zbog toga što je BiH dosta veliki uvoznik hrane, a sa svojim prirodnim potencijalima moglo bi se to dosta brzo promijeniti i da se u BiH proizvodi dobra i zdrava hrana, kazao je Zarajczyk.

Privrednu delegacija Poljske jučer je primio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, dok su jutros u Vladi FBiH razgovarali s dopremijerom Federacije BiH i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerkom Ivankovićem Lijanovićem i federalnim ministrom prometa i komunikacija Enverom Bijedićem.

Šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) suočeno je sa naglim usporavanjem privrednog rasta u ovoj godini u uslovima pojačane neizvjesnosti u eurozoni, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke koji je danas objavljen.

U izvještaju se kaže da u kratkoročnom periodu nekoliko zemalja mora do provede održivu fiskalnu konsolidaciju kako bi preokrenule nepovoljnu dinamiku duga i postavile osnovu za dinamičniji dugoročni rast.

Istovremeno, pred tim zemljama je obiman program strukturalnih reformi sa ciljem poboljšanja produktivnosti i konkurentnosti i reformisanja tržišta rada i javnog sektora.

"Poslije rasta od 2,2 posto u 2011. rani pokazatelji ukazuju na to da će šest zemalja jugoistočne Evrope imati znatno sporiji rast od 1,1 posto u 2012.", rekao je vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu Željko Bogetić.

Iako pad na jedan posto znači naglo usporavanje, Bogetić naglašava da bi ovaj broj mogao biti i gori, u zavisnosti od razvoja situacije u vezi sa ekonomskom krizom u Grčkoj.

"Važno je napomenuti da ova osnovna projekcija pretpostavlja uredno rješavanje krize u Grčkoj i ograničavanje njenog daljeg širenja. Otuda i važnost jačanja fiskalnih i finansijskih amortizera u svim zemljama", rekao je Bogetić na današnjoj konferenciji za novinare koja je posredstvom video-linka održana u Skoplju.

On je istakao da uz visok nivo javnog duga i finansijske pritiske, većina zemalja mora usvojiti obimne programe fiskalne konsolidacije.

"To je ključni izazov za politiku kod zemalja čiji omjer javnog duga prema BDP-u ubrzano raste“, kaže Bogetić, naglašavajući da ekonomska politika mora uspostaviti ravnotežu između potrebe za unapređenjem javnih finansija i smanjenjem makroekonomskih slabosti, s jedne strane, i unapređenjem ekonomske politike okruženja za investicije, rast i radna mjesta, s druge strane.

Finansijski sektor u SEE6 je i dalje relativno dobro pozicioniran, ali uz povišene rizike posebno s obzirom na visoki širenja "zaraze" grčke krize.

Stoga se ne može dovoljno naglasiti koliko je važno da vlasti nastave preduzimati proaktivne mjere kojima se od banaka zahtijeva izgradnja dodatnih amortizera i jačanje otpornosti sektora.

Kreatori politika moraju posebno uzeti u obzir tešku socijalnu situaciju i s tim u vezi trendove - zemlje SEE6 bilježe najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi, navodi se u izvještaju.

Rast je bio slab i uglavnom nije bio praćen otvaranjem novih radnih mjesta tokom tek nastalog oporavka u periodu 2010/2011. Kako prema objektivnim tako i subjektivnim pokazateljima blagostanja, napredak u smanjenju siromaštva iz perioda prije krize se poništava, a srednja klasa je postala ugroženija.

U svjetlu mnogo umjerenijih izgleda za rast nego prije krize i visokih socijalnih pritisaka, vlade zemalja SEE6 treba da usvoje ambiciozniji i hitniji program strukturalnih reformi usmjerenih ka rastu i radnim mjestima.

Međutim, dugoročno gledano, zemlje SEE6 imaju istorijsku priliku da iskoriste evropski "voz konvergencije" - smanjenje dugoročnog jaza u prihodu po stanovniku u odnosu na razvijene "centralne" zemlje EU.

Sve zemlje koje su se već ranije uključile u EU prošle su kroz ovaj intenzivan proces "sustizanja". Isti taj "voz" čeka i nove zemlje kandidate za ulazak u EU među zemljama SEE6, ali samo uz odgovarajuće politike i reforme.

Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH prikupila je za prvih pet mjeseci ove godine 2,272 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 20 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, podacio su UIO.
Rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen je u januaru, martu, aprilu i maju, dok je u februaru registrovan pad prihoda zbog vremenskih nepogoda koje su zadesile BiH.

U februaru je prikupljeno 390 miliona KM prihoda što je za 30 miliona KM manje nego u istom mjesecu prošle godine.

U januaru je prikupljeno 443 miliona KM ili za 16 miliona više nego u istom mjesecu prošle godine, u martu 474 miliona ili za šest miliona KM više, dok je visina prikupljenih prihoda u aprilu od 463 miliona KM veća za 17 miliona nego u istom mjesecu prošle godine.

Majski prikupljeni prihodi od indirektnih poreza od 502 miliona KM veći su za 11 miliona KM nego u maju prošle godine.

Poreskim obveznicima je po osnovu povrata PDV-a u prvih pet mjeseci ove godine vraćeno 357 miliona KM, što je za dva odsto manje nego u istom periodu lani kada je vraćeno 363 miliona KM.

Nakon izvršenog povrata PDV-a poreskim obveznicima, za prvih pet mjeseci ove godine za finansiranje institucija BiH doznačeno je 283 miliona KM, Republici Srpskoj 545 miliona KM, Federaciji BiH 1,22 milijarde KM i Brčko distriktu 57 miliona KM.

Više od 107 preduzeća iz Federacije BiH iskazalo je u pasivnom podbilansu potraživanja za blizu 700 objekata koji se nalaze u državama bivše Jugoslavije, a najviše na području Srbije i Hrvatske, podaci su centralnog registra pasivnog podbilansa Agencije za privatizaciju u FBiH, saznaje "Dnevni avaz".

Veći dio ove imovine, koji godinama propada, na udaru je raznih privatizacijskih mešetara, i to uprkos činjenici da su pokrenuti sudski sporovi. Nadležni procjenjuju da realna vrijednost ove imovine premašuje milijardu maraka!

Pruga i vagoni

Prema podacima do kojih je došao "Dnevni avaz", najviše imovine, odnosno nekretnina te opreme, potražuju "Agrokomerc", "Željeznice FBiH", "Šipad Export-Import", zatim rudnici Breza, Kreka, Kakanj, Đurđevik.

Imovina "Agrokomerca", prema početnom bilansu, iznosi 17.871.471 KM, ali stvarna vrijednost poslovnih prostora, stanova i skladišta ovog velikokladuškog preduzeća u Zagrebu, Splitu, Karlovcu, Beogradu, Rijeci, Skoplju, Dubrovniku, Herceg-Novom, Ljubljani te u ostalim gradovima bivše Jugoslavije deseterostruko je veća.

"Željeznice FBiH" imaju vrijednu imovinu u Pločama, Opuzenu, Slavonskom Šamcu i Brodu te u još nekoliko gradova. Većim dijelom, međutim, ovo se odnosi na pružne dionice i vagone.

Najveći broj vagona "Željeznica FBiH" nalazi se u Makedoniji i na Kosovu, a trenutno su za njhov povrat FBiH šanse vrlo male. Federalne vlasti uspjele su od Srbije i Hrvatske u proteklim godinama vratiti 60 vagona ovog javnog preduzeća. U početnom bilansu iskazana imovina "Željeznica FBiH" koja se potražuje iznosi 166.306.537 KM.

Rudnik Kreka traži povrat hotela "Salinas" u Podgori (Hrvatska), nekada svog odmarališta, te niz poslovnih prostora u Beogradu i Novom Sadu, dok je RMU Đurđevik pravni vlasnik pet stanova u Gradcu te hotela "Đuro Salaj" u ovom gradu na Jadranu. Luka Šibenik, čija se vrijednost procjenjuje na 220 miliona maraka, u zemljišnim knjigama upisana je kao vlasništvo preduzeća "Šipad Export-Import".

Ova imovina bila je predmet sudskih sporenja, jer je Hrvatska pokušavala luku uknjižiti kao pomorsko dobro, ali sada je ona uknjižena na privatnu firmu "Šipad" Sarajevo, što su vlasti otkrile sasvim slučajno! Federalno pravobranilaštvo zbog ovoga je nedavno podiglo krivičnu prijavu protiv vlasnika ove privatne firme Esada Ćeske.

Nezakonita prodaja

Krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje poslovnih prostora iz pasivnog bilansa u Kraljevu (Srbija) Federalno pravobranilaštvo je podnijelo i protiv bivšeg rukovodstva KTK Visoko. Kako saznajemo, uposlenici Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) nakon nedavno obavljenog istraživanja otkrili su vrijedna zemljišta i objekte travničkog "Borca" te "Krivaje". Riječ je o imovini koja nikada nije bila upisana u početni bilans.

Osim imovine, mnoge firme, poput "Hidrogradnje" ili "Vranice", imaju predratna potraživanja za obavljene radove. Tako ukupna potraživanja po ovoj osnovi od Srbije iznose 69 miliona, a od Hrvatske 12,5 miliona dolara.

Abdiću prijeti deložacija

Kako saznaje "Dnevni avaz", u posljednje vrijeme Agencija za privatizaciju u FBiH pokrenula je jače aktivnosti za povrat imovine "Agrokomerca", kojoj prijeti neviđeno krčmljenje, pogotovo u Hrvatskoj. Među tom imovinom je i vila Fikreta Abdića u Opatiji, u kojoj on trenutno boravi. Ako ova vila, vlasništvo "Agrokomerca", bude vraćena FBiH, uslijedit će Abdićeva deložacija.

U saradnji s UNDP-ijem, republička Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća organizirala je danas u Srebrenici seminar o temi “Planiranje poslovnih zona“.

Predstavnici općina Milići, Bratunac i Srebrenica imali su priliku da se upoznaju o značaju planiranja poslovnih zona radi privlačenja, kako domaćih, tako i stranih investitora.

Prilikom planiranja izgradnje poslovnih zona, veoma bitno je odabrati adekvatnu lokaciju. Da bi se izbjegli rizici, neophodno je uraditi i stručnu analizu u saradnji s Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, rečeno je na današnjem seminaru.

Općina Milići ima najpovoljniji geografski položaj jer se nalazi na magistralnom putu Beograd - Sarajevo. Do sada su mapirane dvije atraktivne lokacije. Ovdje se uveliko razmišlja o realizaciji novih projekata.

„Mi smo sada u pripremi jednog projekta s organizacijom Euro smet oko izrade predinvesticione studije izvodljivosti, izrade tehničke dokumentacije i izrade infrastrukture. Pristupili smo jednom ozbiljnom poslu koji će dati određene elemente za uspostavu zone i za privlačenje investitora“, rekao je Mile Lalović, zamjenik načelnika Općine Milići.

U općini Srebrenica industrijska zona planirana je u Potočarima.

„Izgradili smo jedan manji kapacitet za poduzetništvo gdje sada eksterni investitor instalira svoju opremu i sve je to u cilju da stvori jedan proizvod općine da se ponudi tržištu i stvore uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta“, izjavio je Senad Subašić, uposlenik Općine Srebrenica.

U Bratuncu je također donijeta odluka o uređenju industrijskih zona, gdje će se omogućiti izgradnja novih pogona. Ovo će se raditi u Pobrđu na površini od oko 40 hektara. Projekte vezane za izgradnju industrijskih zona, općine Milići, Bratunac i Srebrenica će kandidovati UNDP.

U poslovnoj zoni Vrapčići u Mostaru, uprkos brojnim pogodnostima za pokretanje proizvodnje, godinama stoji neiskorištena, a za njeno oživljavanje čeka se odgovarajući partner.

Kako saznajemo u konsultantskoj kompaniji Horizont iz Sarajeva kojoj je posredovanje u prodaji parcela, poslovna zona Vrapčići nalazi se u stopostotnom vlasništvu jedne domaće kompanije čiji vlasnik trenutno ne želi istupati u javnost.

"Vlasnik ima namjeru da se na tom području napravi industrijski kompleks, biznis zonu u koju ćemo probati dovesti što više kompanija koje će otvarati svoje pogone. Trenutno smo u potrazi za jednom firmom koja bi na tom području pokrenula proizvodnju, što će nadamo se privući i druge investitore“, kazao je Edah Nanić, poslovni konsultant u Horizontu.

On ističe da se poslovna zona posjeduje veliki kapacitet za pokretanje proizvodnje, s obzirom da se prostire na površini od oko 140 hiljada metara kvadratnih, postoji direktan pristup glavnoj saobraćajnici, a i komunikacija unutar kompleksa je dobro razvijena.

Na tom području nalazi se sedam objekata koje je, u slučaju pokretanje proizvodnje, potrebno obnoviti ili potpuno srušiti. Sve dozvole za adaptaciju postojećih i izgradnju novih objekata su već obezbijeđene.

Projekat je prvi put javnosti predstavljen na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu.

Vlada FBiH dala je prethodnu saglasnost Nadzornom odboru JP B&H Airlines d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju Uprave ove kompanije - Eldara Yavuza, Serhata Kaya i Mustafe Aydina ispred dijela kapitala TURK HAVA YOLLARI ANONIM ORTAKLIGI, saopćeno je iz Vlade FBiH.

Nadzornom odboru B&H Airlinesa data je i prethodna saglasnost za donošenje Odluke o imenovanju Amira Jažića za v.d. direktora kompanije na period do šest mjeseci, navodi se u saopćenju.

Jažić je inače obavljao dužnost finansijskog direktora u BH Airlinesu.