Ceste Svih Kategorija - AC, BC, MC, RC, LC

Država bi koridor Vc trebala financirati iz tržišta kapitala

Mobiliziranje štednje i njezino učinkovito usmjeravanje u produktivne investicije bit će ključni izazov financijskih tržišta u BiH, navodi Matej Živković iz Komisije za vrijednosne papire Federacije.

Ono što je nužno je u budućnosti razvijati više segmenata financijskih tržišta i institucija kako bi se smanjila izloženost sustava samom jednom tipu tržištu ili samo jednom tipu institucija. Smatra da zabilježeni neuspjeh ili, bolje rečeno, propuštenu priliku za kvalitetnu izgradnju tržišta kapitala proizašlu iz ad hoc rasta zabilježenog u većem dijelu prethodnog desetljeća ne treba uzimati kao izliku za zapostavljanje rasta i razvoja tržišta kapitala, nego kao iskustvo iz kojeg treba zvući pouke za buduće djelovanje na njegovoj izgradnji i afirmaciji.

O tome što je nužno napraviti u tom kontekstu navodi da nužnosti regulatorne reforme, prije svega država treba razmotriti i druge mogućnosti.

"U tom kontekstu, vrijedi istaknuti daljnje zaduživanje putem tržišta kapitala, osobito imajući na umu pozitivna iskustva i od države kao emitenta i od investitora. No, tržište kapitala može i treba poslužiti kao servis za nastavak procesa privatizacije. Pri tome, dakako, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da će globalna financijska kriza značajno utjecati na smanjen interes inozemnih investitora. Takav rasplet može poticajno djelovati na financijsku inkluziju", navodi on.

Financijska inkluzija podrazumijeva omogućavanje pristupa većem broju ljudi financijskim tržištima ne samo kroz olakšavanje pristupa nego i kroz dostupnost informacija, te nadasve edukaciju o mogućnostima korištenja financijskih tržišta. U okviru financijske inkluzije treba razmotriti i uspostavu instituta za zaštitu klijenata na financijskim tržištima, bilo kao dio jedinstvenog regulatora ili kao zasebnu agenciju u slučaju optiranja za opstanak više regulatora na financijskim tržištima. Financijska inkluzija omogućit će povećani izbor domaćinstvima u smislu štednje i diverzifikacije njihovih izvora prihoda, kao i poduzetnicima pristup financiranju i općenito učiniti učinkovitijim sustav financijske intermedijacije.

Smatra da je za razvoj tržišta kapitala značajno potaknuti rast izdanja korporativnih obveznica, i drugih oblika vrijednosnica, koji može biti iniciran državnim obveznicama, te njihovim uspjehom, u kontekstu isplate po dospijeću, čime se jača povjerenje u javni sektor, ali i povećava interes za ovakvim načinom financiranja na strani korporativnog sektora, odnosno podiže interes investitora.

"Država bi, osim obveza nastalih u prethodnom razdoblju po različitim osnovama, trebala razmisliti i o mogućem financiranju aktualnih i budućih projekata putem tržišta kapitala, poput prometne infrastrukture i drugih strateški značajnih projekata. Time bi se dao snažan impuls tržištu kapitala i u smislu povjerenja investitora i u smislu interesa subjekata deficitarnih sredstvima, koji bi se mogli okrenuti tržištu kapitala kao alternativi ili komplementarnom izvoru financiranja u odnosu na bankarski sektor", smatra Živković.

Obveznice su značajne iz razloga što praksa razvijenih, ali i drugih tržišta u razvoju pokazuje da se ovim načinom financiranja najčešće služe velike kompanije, čime tržište kreira konkurenciju u kojoj banke postaju motivirane svoju pozornost i aktivnosti usmjeriti financiranju malog i srednjeg poduzetništva po stopama i u uvjetima prihvatljivim realnom gospodarstvu. Kada govorimo o potencijalnom tržištu izvedenicama, valja istaknuti kako je ono poprimilo negativne konotacije, kao posljedicu financijske krize.

Ipak, treba imati na umu kako izvedenice mogu biti iznimno korisne na tranzicijskim tržištima, posebice u uvjetima pretpostavki za razvoj sektorskih grana poput poljoprivrede.

"Na koncu, u osvit financijske krize u šali je rečeno kako se “kriza neće primiti”, odnosno neće uspjeti u Bosni i Hercegovini kao što se, uostalom, ništa drugo ne “prima”. Na žalost, primila se, no dobra vijest je da smo za nju kvalitetno pripremljeni zbog duge povijesti različitih kriza. Treba razumjeti kako je kriza ciklična i opetujuća pojava, posebno na financijskim tržištima. Stoga će u perspektivi biti potrebno učiniti napore kako bismo kreirali mehanizme za otkrivanje kako domaćih kriza tako i mogućih eksternih šokova. Regulatorna reforma je prvi nužni korak u tom smjeru", ističe Živković.

E-Kapija

"Euro-Asfalt" d.o.o.

Izgradnja dionice autoceste Drivuša - Gorica

U prethodnom periodu na projektu izgradnje dionice autoputa na Koridoru 5C Drivuša - Gorica izvođeni su sljedeći radovi: trasa se čistila od ostataka lapora, dovozila se kamena greda i nasipala u neravnine na trasi. Vršio se iskop humusa između mostova M1 i M2 u punoj širini profila te se odvozi na deponiji, a dovozio se i nasipao kameni nasip u slojevima. Na odvodnji trase autoputa je počela izrada centralne odvodnje na trasi između mostova M2 i M3. Na propustu Drivuša se vrši iskop postojećeg propusta na M17, ucjevljuje se potok i odovodnja prema rijeci Bosni, vrši se iskop za novi propust te se dovozi i nasipa kameni materijal. Počeli su i radovi na armiranju podne ploče. U narednom periodu se planira nastaviti sa radovima na odvodnji trase te početi sa radovima na odvodnji na CP Drivuša, početi sa izradom TK kanalizacije, te izrada kamenog nasipa između mostova M1 i M2. Slike sa projekta se nalaze u prilogu.

dionice autoceste Drivuša - Gorica

Izgradnja dionice autoceste Kravice - Bijača

Projekat izgradnje dionice autoputa na Koridoru 5C Kravice - Bijača, se odvija po planiranoj dimanici. Završeni su radovi na širokom iskopu tvrde stijene, privode se kraju i radovi na izradi nasipa. Izvode se radovi na središnjoj odvodnji, kao i na nasipanju i tamponiranju paralelnih puteva, te nekategorisane ceste Galići i Dol. Počeli su radovi na izgradnji TK kanalizacije, montaži trafo stanica, betoniranju temelja stubova rasvjete, te ugradnji tampona na glavnoj trasi. Također su počeli radovi na izgradnji naplatnih kućica. Slike sa projekta u prilogu.

dionice autoceste Kravice - Bijača

Asfaltirana dionica ceste Veruša - Orašac

Programom kapitalnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu iz budžeta Općine Visoko za 2011. godinu planiran je, između ostalih, i projekat rekonstrukcije dijela puta Veruša-Orašac.

Općina Visoko je tendersku proceduru i odabir najpovoljnijeg ponuđača okončala krajem 2011. godine, a sama realizacija ugovora započela je u aprilu mjesecu ove godine odnosno nakon početka sezone izvođenja građevinskih radova.

Ugovorom je obuhvaćeno asfaltiranje 350 metara puta širine kolovozne trake 3 metra uz nasipanje tampona i izradu bankina s tim što treba naglasiti da je rekonstruisan dio puta iz pravca naselja Veruša prema Orašcu.

Radovi su završeni 3.6.2012. godine, a izvođač radova je firma Mušinbegović d.o.o. Visoko.

Vrijednost izvedenih radova iznosi 24.897,00 KM.

E-Kapija

U junu 2013. početak izgradnje mosta na Savi kod B. Gradiške

Moguće je da izgradnja mosta na Savi kod Bosanske Gradiške, koji bi trebalo da spaja autoput Banja Luka – B. Gradiška u RS-u, odnosno BiH i autoput Zagreb - Beograd u Hrvatskoj, počne do kraja juna naredne godine, najavljeno je danas nakon prvog sastanka predstavnika operativnih tijela za provođenje Sporazuma o izgradnji ovog mosta.

Pomoćnik ministra u resoru komunikacija i transporta BiH Izet Bajrambašić ističe da je optimist i da su od hrvatskih kolega dobili uvjeravanje o izradi glavnog projekta, a iz preduzeća "Autoputevi RS-a" detalje o dinamici koja je potrebna da se dobiju sve saglasnosti nadležnih ministarstava ekologije i prostornog uređenja.

- Moguće je i da ćemo građevinsku dozvolu dobiti do kraja godine, a to nam daje mogućnosti za raspisivanje tendera što bi se moglo dogoditi također do kraja godine, s obzirom na to da bh.strana ima osiguranih 50 posto sredstava za izgradnju tog mosta, a očekuje se samo formalna odluka Vijeća ministara BiH, kazao je Bajrambašić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

On je podsjetio da je prije nekoliko dana stupio na snagu sporazum između Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Bosanske Gradiške i priključnih graničnih dionica međudržavnog puta, te da je već danas održan i prvi sastanak nadležnih predstavnika BiH, RS-a i Hrvatske.

Direktor Sektora za studije i prejektiranje Hrvatskog centra Vlado Gostimir potvrdio je da je hrvatska strana pristupila projektiranju mosta, a krajem ovog mjeseca očekuju da glavni projekt bude gotov.

- Najkasnije naredne sedmice nadležni predstavnici će definirati i neke tehničke detalje, a nakon što se dođe do glavnog projekta kreće se u proceduru dobijanja građevinske dozvole, kazao je Gostimir i naglasio da Hrvatska također ima osiguran novac za ove projekte, a sama gradnja mosta finansirat će se u iznosu 50 posto RS, odnosno BiH i 50 posto Hrvatska.

Istakao je da hrvatski nadležni predstavnici za izgradnju graničnih prijelaza planiraju izgradnju novog graničnog prijelaza na hrvatskoj strani, tri kilometra uzvodno, kao i da će se dovršiti autocesta do čvora Okučani.

Direktor Javnog preduzeća "Autoputevi RS" Dušan Topić izrazio je zadovoljstvo što je počela priprema realizacije ovog projekta te istaknuo da je sada potrebno čitav proces ubrzati.

On je naglasio da je RS osigurala novac potreban za gradnju mosta, a koji mora ona uzdvojiti, kao i da je potrebno pribaviti sve neophodne saglasnosti nakon kompletiranja glavnog projekta.

Predračunska vrijednost pokazuje da bi izgradnja mosta i pristupnih saobraćajnica ukupno trebalo da iznosi oko 50 miliona eura.

Nakon prvog sastanka predstavnika operativnih tijela za provođenje Sporazuma o izgradnji mosta preko rijeke Save kod Bosanske Gradiške održanom u Banjoj Luci rečeno je da će i bh.strana graditi svoj novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci.
(FENA)

PROLAZAK AUTOPUTEM BEZ STAJANJA

Vozači će cestarinu plaćati na osnovu pređenih kilometara

Predstavnici Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH danas su u Jošanici predstavili novi, zatvoreni sistem naplate najnaprednijeg i tehnički najsofisticiranijeg sistema u regiji.

Piše: Nedim Grabovica

× FOTO: NEDIM GRABOVICA/KLIX.BA

Kako su na konferenciji za medije kazali predstavnici ovog preduzeća, sistem omogućava korisnicima da cestarinu plaćaju po osnovu pređenih kilometara.

"Ovaj, elektronski sistem naplate je znatno bolji od onog koji smo imali do sada. Po novom sistemu, koji će zvanično početi funkcionisati od četvrtka, korisnicima će biti omogućena dva sistema naplate. Manuelni servis korisniku autoceste na ulazu automatski izdaje magnetnu karticu na osnovu koje se na izlasku obračunava pređena kilometraža, odnosno iznos cestarine. Drugi servis je tzv ACC servis, koji omogućava korisnicima da uz pomoć malog elektronskog uređaja, bez zaustavljanja, cestarina bude automatski obračunata i naplaćena prema pređenim kilometrima", kazano je na konferenciji za medije.

Korisnici ACC TAG-a, će kroz naplatne kućice moći prolaziti brzinom do 40 kilometara na sat, a u konačnici bi sistem trebao rezultirati bržim, jednostavnijim, sigurnijim i kvalitetnijim korištenjem autoceste.

"Sistem je opremljen savremenim podsistemima kategorizacije i klasifikacije vozila pa je eventualno neovlašteno korištenje autoceste sistemski onemogućeno. Uređaj se može kupiti na naplatnim mjestima u Jošanici i u Kaknju. Osim toga, prvi put u BiH cestarina se može platiti i bankovnim karticama", istakli su iz JP Autoceste FBiH.

Možda najinteresantnija stvar u vezi sa uvođenjem novog sistema naplate jeste da će korisnici, sa ACC TAG uređajem i potpisivanjem ugovora o interoperativnosti između autocesta Hrvatske i Srbije, moći bez kupovanja posebnih TAG-ova i zaustavljanja prolaziti i putevima ovih dviju zemalja.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/vozaci-ce-cestarinu-placati-na-osnovu-predjenih-kilometara/120612087#2

www.panoramio.com - Photos by Alen Koprivnjak

Pitanje:

Da li se placa autoput Bos. Gradiska-BL?

U kakvom je stanju put BL-Kotor Varos-Travnik? Citao sam prije izvjesnog vremena da su nesto radili na tom pravcu...

Hvala!

Edo77 wrote: Pitanje:

Da li se placa autoput Bos. Gradiska-BL?

U kakvom je stanju put BL-Kotor Varos-Travnik? Citao sam prije izvjesnog vremena da su nesto radili na tom pravcu...

Hvala!

taj autoput se jos ne naplacuje.. vjerovatno ce nakon izgradnje mahovljanske petlje..

27.06.2012. - Rekonstrukcija mosta u ulici Hamdije Čemerlića u Pofalićima






27.06.2012. - Sanacija Šeher-ćehajine ćuprije