Ceste Svih Kategorija - AC, BC, MC, RC, LC

Za 'magistralu smrti' do Šćepan Polja 70 miliona eura



Zvanično najrizičnija saobraćajnica u Bosni i Hercegovini, vjerovatno i u regiji, magistralni pravac Foča – Šćepan Polje, čeka na rekonstrukciju više od 20 godina. S neutvrđenim brojem saobraćajnih nesreća, koje se dešavaju na sedmičnoj osnovi, dionica puta od 20-tak kilometara odnijela je veliki broj života.

Kao najkaraća putna komunikacija između glavnih gradova Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Sarajeva i Podgorice, kamenita dionica do graničnog prelaza na rijeci Tari tokom godine predstavlja najfrekventniju međunarodnu poveznicu s Crnom Gorom.



Na mnogim dijelovima inicijalno nazvane magistrale put je neasfaltiran, a gdje asfalta ima, pun je rupa, koje često onemogućavaju mimoilaženje vozila. Loše stanje kolovoza ograničava brzinu, tako da se većina saobraćajnih nezgoda završi s materijalnom štetom na vozilima.

"Ovim putem prođem i do 40 puta godišnje. Sećam se perioda od pre deset godina, kada većina deonice nije imala asfaltirane površine. Oštre krivine, uski kolovoz i nedostatak signalizacije po maglovitom vremenu predstavljaju nemoguće uslove za vožnju, pa sam i ja jedne godine morao posustati. Automobilom sam skliznuo sa improvizovanog drvenog mosta i survao se u provaliju. Na svu sreću, prošao sam sa samo nekoliko ogrebotina, sva šteta je bila na slupanom automobilu", kaže Faik Bulić iz Sarajeva.

'Crna tačka' od 30 godina

Tačan bilans saobraćajnih nezgoda je neutvrđen, jer oznaka "crne tačka" obilježava dionicu još iz prijeratnog perioda. Posljednji veći udes sa smrtnim ishodom desio se 2015. godine, kada je autobus, krećući se prema Podgorici iz Sarajeva, sletio u provaliju. Tom prilikom su živote izgubile tri osobe, dok je 13 ljudi povrijeđeno.

Uz argument da postojeća magistralna komunikacija preko Šćepan Polja ne zadovoljava minimum transportnih i sigurnosnih kriteriju, početkom novembra su zasjedale delegacije iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

http://balkans.aljazeera.net/sites/default/files/styles/d8/public/img_3322_0.jpg?

Ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Ismir Jusko i njegov crnogorski kolega Osman Nurković su prije nekoliko dana, na prvoj sjednici Transportne zajednice u Briselu, iznijeli projekat izgradnje i rekonstrukcije rizične saobraćajnice.

Plan je predočen evropskoj komesarki za saobraćaj i komunikacije Violeti Bulc, što predstavlja prvi konkretan korak prema realizaciji projekta. Sljedeći potez zavisi od podrške Evropske komisije, jer njena inicijativa definira finanasiranje i osigurava budžet za izgradnju dionice.

Šleperi i autobusi iznad provalije

"Prema prvim procjenama i projektu, izgradnja dionice od 21 kilometar će koštati preko 70 miliona eura, u šta je i uključena izgradnja mosta na rijeci Tari, koji će finansirati Bosna i Hercegovina i Crna Gora po pola. Izvori sredstava još nisu osigurani, a taržit će se putem grantova ili kredita. Izgradnja dionice od Huma do Broda na Drini te od Broda na Drini do graničnog prelaza Šćepan Polje u nadležnosti je [bh. entiteta] Republike Srpske, dok će se most na Tari finansirati iz budžeta Bosne i Hercegovine", navodi Mladen Goluža, šef Odsjeka za saobraćajnu infrastrukturu u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija Bosna i Hercegovine.

Iznos od 70 miliona eura, koji bi mogao drastično rasti, samo je gruba procjena, jer je dionica od 21 kilometar sastavljena od uskih prolaza na rubu kanjona, klizišta i podzemnih voda.



"Tokom letnjeg perioda zastoji zbog rekonstrukcije klizišta bili su svakodnevnica, postoje delovi puta gde više nema materijala koji bi mogao popuniti isprane delove kolovoza. Ove zime sumnjam da ću koristiti prelaz Šćepan Polje, ići ću daljom, ali daleko sigurnijom saobraćajnicom prema Nevesinju", kaže Bulić.

Uz godišnji promet od oko pola miliona ljudi, granični prelaz Šćepan Polje počinje predstavljati međunarodnu trasu za transport robe, pa su šleperi, i pored izričitih upozorenja o dozvoljenom opterećenju, česta pojava na "magistralnom neputu" prema Crnoj Gori.

Nakon neuspjelog pokušaja izgradnje saobraćajnice, kojeg su prekinula ratna dešavanja 1992. godine, napravljen je prvi korak, međunarodni partneri su prepoznali problem, što je ujedno pomjeranje sa mrtve tačke, ali situacija je i dalje alarmantna i iziskuje više od planova.

Autoputevi RS objavili tender vrijedan 14 miliona maraka

Autoputevi RS objavili su poziv za Nabavka i ugradnja opreme na uspostavljanju sistema za kontrolu i upravljanje saobraćajem na dionici autoputa Gradiška-Banja Luka.

Ugovor je vrijedan 14.295.000,00 maraka bez PDV-a.

Budući izvođač radova radit će na ugradnji sistema SOS telefona, više vrsta saobraćajnih znakova, video servisa, kamere za video nadzor, kamere za automatsku detekciju incidentnih situacija, kamere za prepoznavanje tablica...

Rok za dostave ponuda je 20. april 2018. godine.

[/i]

Tunel Hranjen skraćuje put od Goražda do Sarajeva na 45 minuta



''Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekat za Goražde. Nakon što bude izgrađen, cestovna udaljenost između Sarajeva i Goražda će sa sadašnjih 95,6 biti smanjena na 56 kilometara. Ta razlika će biti još izrazitija ako se posmatra vremenska udaljenost. Zahvaljujući tome što se će moći voziti većom prosječnom brzinom nego sada, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati oko 45 minuta, umjesto sadašnjih sat i po'', kazao je Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH.

Delegacija JP Autoceste FBiH predvođena direktorom Adnanom Terzićem sastala se sa delegacijom Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na čelu sa premijerom Emirom Okovićem, kako bi prezentirali plan cestovnog povezivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine sa gradom na Drini.

Prezentaciju upriličenu u zgradi Vlade BPK Goražde je predstavio izvršni direktor za projektovanje i građenje Jasmin Bučo, koji je predstavnike kantonalnih izvršnih i zakonodavnih vlasti uputio u detalje ovog projekta od izuzetnog značaja za žitelje ovog kraja ali i cijele Federacije.

Kako je pojašnjeno, projekat izgradnje brze ceste u poluprofilu vrijedan je 190 miliona KM i podijeljen je u dvije faze. Prvi lot prve faze je izgradnja 70 miliona KM vrijednog tunela Hranjen, dužine 5,8 kilometara, za šta je JP Autoceste FBiH raspisalo tender koji je u toku. Po okončanju, tunel Hranjen bit će najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Novac za prvi lot prve faze bit će obezbijeđen iz budžeta Vlade FBiH za 2018. god.

Radovi drugog lota prve faze će uključivati sekundarnu oblogu i opremanje tunela i izradu brze ceste u poluprofilu koja će jednoiposatnu razdaljinu između Sarajeva i Goražda skratiti na 45 minuta. Vrijednost radova u drugoj fazi iznosi 120 miliona KM, a sredstva će biti naknadno obezbijeđena.

Po okončanju ovih radova prve faze ostaje i druga faza, kompletiranja brze ceste na puni profil.

U delegaciji uz premijera Okovića domaćine su predstavljali ministri iz kantonalne vlade i rukovodstvo Skupštine. Sastanku je prisustvovao i premijer KS Adem Zolj.

Rok za izgradnju tunela Hranjen je 36 mjeseci. Izgradnjom tunela će se cestovna udaljenost između grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara.

[/i]

107 miliona KM za dionicu Lašva - Nević Polje



Usvojivši izvještaj o izvršenju budžeta FBiH za 2017. godinu Vlada je zaključila da iz ostvarenog suficita, nastalog na temelju sredstava iz ruskog klirinškog duga, koja lani nisu mogla biti realizirana zbog kratkih rokova u kojima parlamentarni domovi nisu stigli dati saglasnost na predloženi program, kroz rebalans budžeta za 2018. godinu, iznos od 107 miliona KM usmjeri u izgradnju saobraćajnice Lašva - Nević Polje, što su bili i zahtjevi oba doma Parlamenta FBiH.

Za cestu Tromeđa - Zvirovići 5.000.000 KM

Federalna vlada odobrila je realizaciju projekta "Rehabilitacija regionalne ceste R425a, dionica Tromeđa - Trebižat", a za implementatora odredila JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar.

Sredstva za realizaciju ovog projekta od 5.000.000 KM bit će osigurana iz budžeta Federacije BiH za 2018. godinu i vlastitih prihoda Autocesta FBiH namijenjenih za finansiranje autocesta i brzih cesta.

Ovo javno preduzeće je zaduženo da namjenski investira odobrena sredstva i kvartalno izvještava o realizaciji projekta.

Kako je stanje regionalne ceste R-425a na dionici Tromeđa - Zvirovići i prije otvaranja autoceste na Koridoru 5C bilo relativno loše, dodatnim opterećenjem od generiranog prometa, posebno prema Međugorju, dovedena je gotovo do stanja neupotrebljivosti pa je potrebno hitno izvršiti rehabilitaciju ove dionice u dužini od 6,4 kilometra.

[/i]

Vogošća: Završeno asfaltiranje saobraćajnice u novoj industrijskoj zoni

U Novoj industrijskoj zoni radovi na asfaltiranju saobraćajnice, koji su počeli tokom vikenda, završeni su danas. Načelniku Opštine Vogošća Edinu Smajiću, prilikom obilaska lokaliteta ove zone, pridružili su se njegovi saradnici iz resorne službe i ministar komunlane privrede i infrastrukture KS Senad Hasanspahić.

Načelnik Smajić je istakao da je sobraćajnica u Novoj industrijskoj zoni od velikog značaja za građane Vogošće, kojima je ovaj putni pravac alternativni u periodu saobraćajnih gužvi. Smajić je također obrazložio, da je Vlada KS u tekućoj godini izdvojila 225.000 KM za realizaciju ovog projekta.

“Saobraćajnicu koristi nekoliko privrednih subjekata koji zapošljavaju veliki broj ljudi, a njenim asfaltiranjem poboljšat će se saobraćajna komunikacija i olakšati rad firmi koje posluju u ovom dijelu privredne zone“, rekao je načelnik Smajić, saopćeno je iz ove opštine.

Novim autoputem od Banje Luke do Doboja za sedam KM



Vlada Republike Srpske usvojila je danas uredbu kojom se utvrđuje visina putarine za korištenje autoputa po klasama vozila, način i sredstva plaćanja putarine, kao i mogućnost za određivanje nižeg iznosa putarine za pojedine korisnike.

Prema ovoj uredbi, putarina se za otvoreni sistem naplaćuje po klasama vozila, za izgrađenu dionicu autoputa Banja Luka - Bosanska Gradiška na naplatnom mjestu Jakupovci i iznosi 2,5 KM za putničke automobile bez prikolice, odnosno prvu klasu vozila.

Putarina se za zatvoreni sistem naplaćuje po klasama vozila za izgrađeni autoput Banja Luka - Doboj, na naplatnim mjestima Mahovljani, Laktaši, Drugovići, Prnjavor i Kladari, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

U saopštenju se dodaje da cijena putarine po zatvorenom sistemu zavisi od dužine pređene dionice i da za putničke automobile, odnosno vozila prve klase iznosi za pređenu dionicu od Banje Luke do Prnjavora četiri KM, odnosno za dionicu od Banje Luke do Doboja sedam KM.

U iznos putarine uračunat je PDV, a putarina se može plaćati u KM i efektivnim stranim novcem, gotovinskim plaćanjem, pretplatom i bankovnim karticama.

"Putarinu je moguće plaćati i putem uređaja za automatsko plaćanje putarine (TAG uređaj), a cijenu ovog uređaja, kao i popuste predviđene za korisnike ovakvog vida plaćanja određuje Javno preduzeće `Autoputevi Republike Srpske`", pojašnjava se u saopštenju.

Tekst Uredbe o visini putarine sa istaknutim cijenama putarine po dionicama i klasama vozila dostupan je na sajtu Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske u sekciji "Drumski saobraćaj".

Visoko: U toku izgradnja javne rasvjete na kružnom toku i na mostu Podvanj



Služba za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove, zaštitu okoline i javne nabavke započela je realizaciju projekta Izgradnja javne rasvjete kružni tok - most Podvanj.

Postupkom javne nabavke kao najpovoljniji izvođač odabrana je firma „Elvik“ d.o.o. Srebrenik, dok stručni nadzor nad izvođenjem radova vrši firma „CONSTRUCT PROJEKT“ d.o.o. Zavidovići.

Sredstva za realizaciju navedenog projekta su obezbijeđena iz Budžeta općine Visoko za 2019. godinu, a ukupna vrijednost radova iznosi 24.963,12 KM sa PDV-om.

Rok izvođenja radova je 40 dana od dana uvođenja Izvođača radova u posao.

Vlada RS-a pregovara sa Svjetskom bankom o kreditu od 100 mil. KM za puteve

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić rekao je Srni da se vode pregovori sa Svjetskom bankom o kreditu od 100 miliona KM za rekonstrukciju i održavanje postojećih i izgradnju novih magistralnih i regionalnih puteva u RS-u.

"Vlada je već formirala komisiju koja vodi pregovore sa Svjetskom bankom. Očekujemo brzu realizaciju tih sredstava i njihovu efektivnost da bi u predstojećoj građevinskoj sezoni krenuli u realizaciji projekata", naglasio je Trninić.

On je podsjetio da RS ima mrežu od 4.200 kilometara magistralnih i regionalnih puteva i svake godine se održavaju u sklopu redovnih aktivnosti javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" koje njima i gazduje.

"Mi smo u posljednjnih deset godina uložili više od milijardu KM u izgradnju i rekonstrukciju oko 1.100 kilometara magistralnih i regionalnih puteva. I ove godine je planom predviđeno održavanje i investicije u nove pravce, ali su ta sredstva nedovoljna i neophodno je obezbijediti nove izvore finansiranja", kaže Trninić.

On je rekao da će veliki projekat sanacije i izgradnje novih magistralnih i regionalnih puteva imati višestruki značaj, a posebno u pogledu komfornijeg saobraćaja i poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju.

"Nažalost, imamo znatan broj saobraćajnih nezgoda i sa smrtno stradalima tako da nam je cilj da nizom aktivnosti, uključujući i popravljanje uslova na našim drumovima, smanjimo broj nezgoda sa smrtno stradalim i povrijeđenim licima, ali i materijalnom štetom. Materijalna šteta je samo u prošloj godini iznosila više od 130 miliona KM", istakao je Trninić.

U okviru ovog aranžmana bila bi finansirana rehabilitacija i modernizacija puteva, tunela i mostova koji su obuhvaćeni godišnjim i trogodišnjim planovima "Puteva Republike Srpske".

Strateškim dokumentima Republike Srpske definisani su prioriteti u izgradnji magistralnih i regionalnih puteva, a na toj listi su, između ostalih, pravci Foča - Šćepan Polje, Foča - Tjentište, Banjaluka - Bronzani Majdan - granica entiteta, Kotor Varoš - Mitrovići, Podgradci - Mrakovica i Mlječanica - Mrakovica.

Putem sličnog aranžmana u periodu od 2007. do 2012. godine obavljena je rehabilitacija 1.100 kilometara magistralnih i regionalnih puteva.

Gradski autoput u Sarajevu

Srušena "druga kuća" na prvoj dionici Prve transverzale



Kako je premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić prošle sedmice nakon sastanka Operativnog tima za izgradnju Prve transverzale i najavio, tokom vikenda okončano je rušenje "druge kuće" u ulici Halida Kajtaza na prvoj dionici Prve transverzale.

Ekipe KJKP Rad uklonile su i posljednji objekt koji se nalazi uz raskrsnicu kod Američke ambasade. Time se stvaraju uslovi za skori početak radova, odnosno uvođenje izvođača u radove početkom sljedećeg mjeseca na dionici od Mašinske škole do ulice Braće Begić.

Vlada Kantona Sarajevo ovim aktivnostima pokazuje svoju opredjeljenost za gradnju kapitalnih infrastrukturnih projekata na Prvoj transverzali, Dvetoj transverzali, Petoj transverzali, Južnoj longitudinali, izgradnji garaže G3 kod Hitne pomoći, rekonstrukciji tramvajske pruge Marijin Dvor - Ilidža, S krivine na Marijin Dvoru, kao i projekata nabavke tramvaja, trolejbusa i drugih kapitalnih i infrastrukturnih projekata u Kantonu Sarajevo.

(Vlada KS)