Regional Construction News

Izgradnja tunela kroz Frušku goru već u junu?


NOVI SAD - Izgradnja novog autoputa od Novog Sada do Rume i tunela kroz Frušku goru mogla bi da počne u junu ako se na vrijeme krene s projektovanjem, izjavio je direktor Zavoda za urbanizam Vojvodine Vladimir Zelenović.

Za izradu idejnog projekta su dovoljna četiri meseca, ali problem je u tome što još nije raspisan ni tender za projektanta i što posao nije nikome dodjeljen, rekao je Zelenović.

Podsjećajući da je izmenama republičkog budžeta za ovu godinu Vojvodini namjenjeno 12 milijardi dinara za realizaciju tog projekta, Zelenović je dodao da "treba prionuti na posao čim se pare obezbjede".

Ministarstvo za kapitalne investicije je još 2006. poručilo izradu generalnog projekta infrastrukturnog koridora puta Loznica - Šabac - Ruma - Irig - Novi Sad - most preko Dunava - spajanje s Koridorom 10, koji je bio osnov za izradu Prostornog plana područja posebne namjene, što je Zavod za urbanizam Vojvodine uradio i Vlada Srbije usvojila.

Pokrajina i Republika moraju da definišu ko će biti korisnik kineskog kredita iz kojeg će se finansirati radovi na izgradnji ovog autoputa da bi se znalo u čijoj je nadležnosti raspisivanje tendera za projektovanje i za izgradnju, objasnio je Zelenović.

Krajem decembra prošle godine s Kineskom korporacijom za puteve i mostove CRBC potpisan je predugovor za izgradnju tog autoputa kroz Frušku goru dugog 24 kilometra na dionici Novi Sad - Ruma i tunela.

Radove će finansirati Eksim banka Kine pod povoljnim uslovima - rok otplate je 20 godina, period mirovanja pet godina, a maksimalna kamata iznosiće 2,5 odsto.

Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Predviđeno je da domaće firme učestvuju u realizaciji projekta sa 45 odsto, a prosječna izgradnja po kilometru koštaće 4,72 miliona eura.

Autoput od Novog Sada do Rume deo je buduće nove saobraćajnice od mjesta Međa na granici sa Rumunijom do Rume, odnosno autoputa Zagreb-Beograd, preko Zrenjanina i Novog Sada, dužine 162 kilometra, čime bi se omogućilo spajanje dva putna koridora - Koridora 10 kroz Srbiju i Koridora 4 kroz Rumuniju, koji je od rumunsko-srpske granice udaljen 39 kilometara.

Golf Park Dubrovnik - investicija od 6,5 milijardi kuna



Projekat Golf Park Dubrovnik svoj razvoj započinje 1999. godine kada je od strane Vlade Republike Hrvatske izrađen Program razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma, gdje je kao jedna od pogodnih lokacija za razvoj golfa određen i Srđ iznad Dubrovnika.

Od 2003. godine navedena lokacija uvrštena je u prostorne planove kada započinju aktivnosti otkupa zemljišta koje je prostornim planom određeno kao područje budućeg rekreacijskog parka sa golf igralištem na području Srđa. Paralelno sa otkupom zemljišta, izrađivane su različite studije koje su služile kao baza za planiranje budućeg golf parka.

Ideja golf terena na Srđu datira još iz prošlog stoljeća odnosno iz 60-tih godina od kada se projekt izgradnje golf igrališta i pratećih sadržaja na Srđu provlači kroz prostorne planove Grada i županije, odnosno tadašnje općine Dubrovnik. Izrada Urbanističkog Plana Uređenja je formalni slijed aktivnosti i preduvjet za ishodovanje potrebnih dozvola za gradnju.

Procedura oko donošenja Urbanističkog plana uređenja (UPU) započela je 21. svibnja prethodnom raspravom i nastavila se javnom raspravom tijekom koje je javnosti od 16. kolovoza do 14. rujna u predvorju Kazališta Marina Držića bio predstavljen projekt Golf Park Dubrovnik. Osim planova, posjetitelji su mogli vidjeti maketu cijelog projekta, te 3D video prezentaciju. Paralelno se izrađuje studija utjecaja na okoliš koja će biti završena čim bude poznat konačan prijedlog UPU-a zbog mogućih izmjena, nakon čega slijedi javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš.



Golf terene od 18 i 9 rupa osobno je dizajnirao Greg Norman, jedan od najpoznatijih igrača golfa u povijesti, koji je danas s razlogom jedan od najtraženijih svjetskih projektanata golf terena. Tvrtka Grega Normana, Golf Course Design, osmislila je više od 70 golf igrališta na šest kontinenata, od čega sedam u Europi, a Hrvatska je najnoviji projekt na kojem trenutno radi.

Greg Norman za igralište na Srđu kaže: „Pogled kakav puca sa Srđa nema niti jedno drugo igralište, osim toga, Dubrovnik je biser Mediterana. To će biti jedno od tri najljepša igrališta na svijetu, a Dubrovnik će postati ekskluzivna golf-destinacija.“

Sportski doživljaj u prirodi očarava sve veći broj ljudi. Idilična igralište sa izazovnim preprekama, kao što su jezera, nudi idealan preduvjet za sport i uzbuđenje. Igralište sa 18 rupa bit će izgrađeno po PGA standardima i predstavljat će pravi izazov, čak i za profesionalne golfere. Manje igralište, ono od 9 rupa biti će u sklopu Greg Norman golf akademije – prve takve akademije u svijetu. Uz golf igrališta izgradit će se i klupska kuća, te golf vježbalište.

Vrhunski turniri koji će biti organizirani okupljati će svjetski poznate golfere, te pozitivno promovirati Grad Dubrovnik i ovu vrstu sporta u Hrvatskoj i u svijetu.

[/i]

Počela izgradnja prve atletske dvorane



Petak, 25. januar 2013. godine, su zvanično počeli radovi na prvoj atletskoj dvorani u regionu, na Vojnoj akademiji u Beogradu. Građevinske firme „Morava“ iz Kruševca i „Telekomunikacije“ Blace, ušle su sa mašinama u prostor Vojne akademije i počele prvu fazu izgradnje dvorane.

Rok od 120 dana za prvu fazu sasvim je dovoljan da se uradi planirano, s obzirom na iskustvo i mogućnosti kojima firme raspolažu. Istina, s obzirom na vremenske uslove biće potrebno da se posao obavlja po smenama, bezmalo cjelodnevno.

U isto vreme projektno–menadžerski tim sastavljen od ljudi iz Ministarstva odbrane, Ministarstva omladine i sporta i Atletskog saveza Srbije, pokrenuće javne nabavke za izvođače druge confuse radova. Tako neće doći do vremenske praznine između ovih radova papa bi sve trebalo da bude gotovo do 7. decembra, kako je još ranije najavljeno.

Za godinu dana kreće izgradnja marine u Crnici



Gradonačelnik Šibenika Ante Županović i njegov zamjenik Franko Vidović u ponedjeljak su predstavili idejno rješenje Luke nautičkog turizma na prostoru bivšeg TEF-a, koje su izradili arhitekti iz šibenske tvrtke ARX.

Kako se moglo čuti, marina će se prostirati na 33 hiljade kvadrata u morskom dijelu i na 12 hiljada kvadrata u kopnenom dijelu. Imaće 152 veza, svoju upravnu zgradu, parking sa 32 garažna i 15 vanjskih parking mjesta. Ujedno sadržavat će polivalentnu dvoranu, kao i trgovačko-ugostiteljske objekte. Vrijednost njezine izgradnje procijenjena je na 9,3 miliona eura.

"Ova luka nautičkog turizma nije predizborni trik, nego logičan slijed kvalitetnog definiranja prostora bivšeg TEF-a, a nakon plaže Banja i tamošnje šetnice. U suradnji s resornim Ministarstvima Grad Šibenik će pristupiti izradi potrebite dokumentacije i projekt izgradnje luke nautičkog turizma dovesti do lokacijske dozvole. Nakon toga uslijedit će raspisivanje javnog natječaja za investitora, odnosno budućeg koncesionara" – kazao je dogradonačelnik Franko Vidović, napominjući kako će ova procedura potrajati oko godinu dana.



Gradonačelnik Županović posjetio je kako je ova gradska vlast uspjela gotovo posve očisti prostor bivšeg TEF-a, te sada pristupa prenamijeni tog vrijednog zemljišta u turističke sadržaje koji će biti impuls daljnjem razvoju grada i od velike koristi građanima.

"Ovaj projekt luke nautičkog turizma predstavlja modernu i urbanu cjelinu na zapadnom dijelu grada kao prirodni i povijesni nastavak suživota grada Šibenika i rijeke Krke. Veliki broj brodova koji cirkulira prema rijeci Krki, Skradinu i Nacionalnom parku, pokazatelji su opravdanosti izgradnje marine na ovom mjestu, koja će postati svojevrsna recepcija tim brojnim nautičarima, ali i pridonijeti njihovom ostanku u Šibeniku. Kao što je tvornica nekada pokretala grad, tako ćemo sada ispuniti taj prostor sadržajima koji će pokretati Šibenik kroz nove djelatnosti" – zaključio je gradonačelnik Ante Županović

Priština: Restauracija osmanskog hamama starog 600 godina

U Prištini je počela restauracija hamama iz vremena Osmanskog carstva. Restauracija hamama starog 600 godina je ranije započinjana puta, ali nije dovršena.

Prvi put, radovi su zaustavljeni zbog izvještaja Instituta za muzeje i očuvanje historijskih djela. Prema izvještaju, u unutrašnjosti i na vanjskoj strani hamama postavljena je fasada od cementa, koji se ne smije koristiti u restauraciji historijskih objekata.

Drugi put, radove je izvodila općina Priština 2007. godine, ali nisu vođeni dobro i pojavila se opasnost oštećenja hamama.

Treći put pokrenute radove sad nadgledaju arhitekti iz Turske.

Direktor Instituta za muzeje i očuvanje historijskih djela u Prištini Haxhi Mehmetaj je kazao da je jako sretan što će radovi konačno biti privedeni kraju.

"Konačno će Priština ponovno dobiti ovaj vrijedni objekat i to zahvaljujući turskim arhitektima koji znaju kako treba popraviti hamam. U proljeće, ovaj objekat će biti otvoren za posjetioce. Do sada smo možda izgubili oko 750.000 eura, ali nismo ništa dobili. Tješi nas to što nismo nekim radovima barem oštetili objekat jer bi tada izgubio na značaju. Pronaći ćemo krivce za izgubljeni novac, važno je da originalnost objekta nije pokvarena", poručio je Mehmetaj.

On je pozvao sve građane da prisustvuju otvaranju hamama u martu.

Obnova pruge Niš-Dimitrovgrad na proljeće

Srpske željeznice i češki partneri spremni su da već na proljeće počnu radovi na modernizaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada na Koridoru 10, rečeno je na sastanku generalnog direktora Železnica Srbije Dragoljuba Simonovića sa delegacijom češke kompanije Automatizacija željezničkog transporta (AŽD).



Taj posao biće finansiran sa 120 miliona eura kredita Češke eksportne banke, na osnovu međudržavnog sporazuma dvije zemlje.

Modernizacija i elektrifikacija pruge Niš - Dimitrovgrad, na željezničkom Koridoru 10, prioritetan je zadatak Željeznica Srbije i interes države, s obzirom da je riječ o jedinoj neelektrificiranoj dionici na tom značajnom međunarodnom pravcu, saopštile su Željeznice Srbije.

Izgradnja ove pruge predstavljaće i značaj posao za srpsku privredu, a češke kompanije spremne su da već na proljeće, nakon potpisivanja svih ugovora, započnu radove na tom dijelu Koridora 10.

Modernizacija i elektrifikacija pruge Niš - Dimitrovgrad, na međunarodnom željezničkom Koridoru 10, jedan je od najznačajnijih investicionih projekata srpskih željeznica.

Srpske željeznice i AŽD izrazile su zainteresovanost da se sva do sada otvorena pitanja u pregovorima između srpske i češke strane u obostranom interesu što prije usaglase, kako bi modernizacija niške pruge mogla da otpočne.

Na sastanku je bilo riječi i o mogućnostima uključivanja češke kompanije AŽD u druge projekte modernizacije srpskih željeznica, za šta su češki partneri pokazali veliku zainteresovanost.

Generalni direktor Željeznica Srbije istakao je da će svi imati iste uslove i mogućnosti da učestvuju u ovim projektima i da će srpske željeznice nastojati da se radi što efikasnije i da će posao dobijati najbolji i najpovoljniji.

"U projektima modernizacije srpskih željeznica svi će imati mogućnosti da ravnopravno učestvuju, a čitav postupak i procedura biće potpuno transparentni", poručio je Simonović.

Predstavnici kompanije AŽD su podsetili da je ta češka kompanija u Srbiji prisutna već devet godina i da je do sada u našoj zemlji uradila oko 150 skretničkih uređaja i 13 putnih prelaza, od kojih su 10 bili donacija češke vlade, posredstvom Češke razvojne agencije.

Delegaciju češke kompanije je predvodio regionalni menadžer za jugoistočnu Evropu Rene Šigut, navedeno je u saopštenju.

Čačak: Uskoro izgradnja stanova solidarnosti



Početak izgradnje 124 stana solidarnosti u Čačku očekuje se u aprilu, što će biti veoma značajno za građane koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.

Prema rečima Milana Draškića, v.d. direktora Gradske stambene agencije, usvojen je plan i program Gradske stambene agencije za 2013, koji podrazumijeva početak relizacije ovog projekta.

"Prvi korak je izgradnja 24 stana na lokaciji Obrež početkom aprila, ukoliko ne bude bilo prigovora republičkoj Upravi za javne nabavke, a oni su opredeljeni za socijalno stanovanje. Investitor je Gradska stambena agencija, a sredstva su dobijena od republičke Agencije za stanovanje" – kazao je Draškić i dodao da je prva tranša u iznosu od 47 miliona dinara isplaćena.

Ovim sredstvima biće izgrađeno 12 stanova koji će biti raspoređeni u tri lamele, a uslovi i kriterijumi konkursa bi uskoro trebalo da budu propisani. Rok za realizaciju je 31. decembar 2014. godine.

Draškić je istakao da očekuje i ostatak sredstava kako bi se gradnja privela kraju, a drugi projekat odnosi se na izgradnju 100 stanova na lokaciji Ljubić kej.

"Sredstva bi trebalo da budu obezbeđena na osnovu ugovora sa Ministarstvom građevine i urbanizma, a potpisivanje očekujemo do kraja marta" – rekao je Draškić i dodao da će projekat finansirati Razvojna banka Saveta Evrope.

Od sto stanova, 70 će biti opredijeljeno za neprofitnu prodaju, a 30 za socijalno stanovanje. Krajnji korisnici biće domaćinstva sa niskim i srednjim primanjima, koja imaju problem da stambene potrebe riješe na tržištu.

Za model stanovanja pod zakup, kvalifikovaće se domaćinstva čiji su prihodi niži od 75 odsto republičkog proseka, a za neprofitnu prodaju moći će da konkurišu svi koji ostvaruju 100 odsto prosječnog republičkog prihoda.

Kreće izgradnja nove marine u Pirovcu

Upravni odjel za prostorno uređenje i građenje Šibensko-kninske županije izdao je lokacijsku dozvolu za projekt izgradnje luke nautičkog turizma u Pirovcu, u akvatoriju ispred bivše robne kuće u središtu mjesta. Slijedi natječaj za koncesionara, odnosno investitora, koji će raspisati Županija šibensko-kninska s obzirom da je ‘pirovačka marina’ luka nautičkog turizma od županijskog značaja, potvrdio je Ante Šparica, načelnik Općine Pirovac.

Prema projektu, vrijednost izgradnje ‘pirovačke marine’ iznosi 9,5 milijuna eura. Ova luka nautičkog turizma sadržavat će 200 vezova i bit će otvorenog tipa bez zaštitnih ograda, sa sadržajima koje propisuje pravilnik o kategorizaciji za marine s tri sidra. Prostirat će se na morskom prostoru od 41 tisuće četvornim metara i kopnenome od 11.600 kvadrata. Općina Pirovac je još 2006. godine krenula s pripremama projekta izgradnje svoje marine. Za realizaciju tog projekta doneseni su novi prostorni plan i novi urbanistički plan uređenje mjesta.

„U proteklih gotovo sedam godina bili smo primorani nabaviti čak 68 raznovrsnih suglasnosti, dozvola i rješenja, a to je koštalo i poprilično novca iz općinskog proračuna. Sada je lokacijska dozvola napokon dobivena i što se tiće Općine Pirovac posao je odrađen“ dodao je Ante Šparica. Po riječima pirovačkog načelnika, do sada je za ovu luku nautičkog turizma zanimanje pokazalo na desetke potencijalnih ulagača koji se planiraju javiti na koncesijski natječaj kad ga raspiše Županija.

Izgradnja dijela auto-puta na Koridoru 11 na proljeće

BEOGRAD, Izgradnja dijela auto-puta na Koridoru 11 između Ljiga i Preljina, trebalo bi da počne u martu, najavljeno je juče iz Ministarstva za energetiku i infrastrukutu Srbije.

Kako je saopšteno, ministar za infrastrukturu i energetiku Milutin Mrkonjić sastao se sa ambasadorom Azerbejdžana Eldarom Hasanovim i izvršnim direktorom građevinske firme „Az Virit“ Kamilom Alijevim.

Na sastanku kome je prisustvovao i direktor preduzeća „Koridori Srbije“ Mihajlo Mišić razmatrana je realizacija sporazuma između dvije zemlje o izgradnji tog dijela auto-puta, dužine 42 kilometra.

Na sastanku je ocijenjeno da je potpisani ugovor o izgradnju tog dijela auto-puta „od kapitalnog značaja za obje zemlje, ne samo na privrednom, već i na političkom planu“.




[/i]

Dubrovčani protiv Golf resorta

Organizacijski odbor za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o projektu Golf resorta na Srđu održao je danas tiskovnu konferenciju povodom predavanja prikupljenih potpisa i zahtjeva Gradskom vijeću Dubrovnika za raspisivanje referenduma, javio je dopisnik agencije Anadolija (AA).

Konferenciju je pred Gradskom vijećnicom u Dubrovniku otvorila članica Organizacijskog odbora Ivana Butigan, prisjetivši se ''slobodarskoga duha Dubrovnika koji se i ovih tjedana potvrdio kroz ogromnu podršku građana ovoj inicijativi''.

Mariela Marković objavila je da je tijekom 15 dana prikupljeno 10.980 potpisa, te naglasila da je riječ o gotovo 30 posto biračkog tijela.

Marković je čestitala građanima Dubrovnika što su prepoznali važnost vlastitog sudjelovanja u planiranju budućnosti tog grada i razvoju demokracije u cijeloj državi, te zahvalila preko 200 volontera koji su sudjelovali u kampanji, naglasivši da je ona većim dijelom odrađena volonterskim radom.