Regional Construction News

Makedonija: Pocela izgradnja Palma Malla



U okolini Tetova, tridesetak kilometara od Skoplja, počela je izgradnja Palma Malla, najvećeg tržnog centra u zapadnom dijelu Makedonije.

Palma Mall će se prostirati na površini od oko 32.000 m2, na četiri etaže i imaće 500 parking mjesta. Oko 80 radnji renomiranih svjetskih brendova, kafeterije, restorani, kao i supermarket Ramstore obijezbediće sadržajnu i kvalitetnu ponudu na jednom mjestu.

"Ova investicija, vrijedna 20 miliona eura predstavlja značajan doprinos domaćoj ekonomiji, a biće otvoreno i 200 novih radnih mjesta", izjavio je investitor Neat Djeladini, Palma Trejd.

Zadar: Gradit ce se nova POS zgrada sa 73 stana

Iako još uvijek traje konkurs za devet neprodanih stanova iz POS programa na Crvenim kućama, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila je planove za izgradnju novih objekata u Zadru.

Naime, prema spomenutom planu, u Hrvatskoj će se graditi još 28 objekata iz programa poticane stanogradnje, a jedna od novih zgrada gradit će se na lokaciji Crvene kuće.

Buduća bi zgrada trebali imati čak 73 stana, a projektant je, kao i dosad ured Pauletić iz Zagreba.

Doduše, nije naznačeno kad će započeti gradnja, odnosno kad je predviđen završetak radova, već da je u toku ishodovanje potrebnih dozvola.

Inače, to će biti već četvrti objekat u Zadru izgrađen kroz program poticane stanogradnje. Podsjetimo, prvi je izgrađen na Smiljevcu, a potom je slijedio objekt na Bilom Brigu.

Onaj na Crvenim kućama tek je nedavno dostupan za stanovanje jer je primopredaja ključeva bila 15. oktobra.

Inače, s ovim je objektom na Crvenim kućama ujedno bilo i najviše problema, jer su vlasnici čekali gotovo godinu dana na ključeve stanova.

Naime, u svoje su se stanove trebali useliti još krajem prošle godine, ali nakon toga uslijedio je niz odgoda o kojima su obavještavani putem pismenih obavijesti.

Od tog trenutka prošlo je deset mjeseci, sve dok im na svečanoj primopredaji ključeve nije uručila zamjenica ministra graditeljstva Ana Mrak Taritaš.

I ona je sama tom prigodom priznala kako je došlo do nepredviđenih problema, koji su ipak na kraju sanirani. No, tom prigodom nije svih 65 stanova dobilo vlasnika jer je ostalo spomenutih devet neprodano, za koje se sad traže kupci.

Do kašnjenja s useljenjem došlo je zbog niza problema, a jedan od njih je i kašnjenje elemenata proizvodnog procesa, odnosno priključaka struje i plina.

Vlasnici stanova su iz mjeseca u mjesec bili sve više ogorčeni, jer su držali da to nisu pravi razlozi, već da je u pitanju nešto posve drugo.

Ipak, u konačnici organizirana je primopredaja i stanari su napokon ušli u kupljene stanove.

Kako bi im nadoknadili toliko čekanja na primopredaju, cijena kvadratnog metra je smanjena, što je i u redu.

Tako je ista, umjesto prvotnih 1.109 eura, smanjena na 1.026 što su vlasnici pozdravili jer to znači i da će im biti manja rata otplate stambenog kredita kojeg su podignuli kako bi mogli kupiti stanove.

Povoljnija kupovina

Moramo dodati da je u cijeloj Hrvatskoj, od početka projekta, odnosno od 2000., do danas izgrađeno 5.550 stanova ukupne vrijednosti oko dvije milijarde kuna.

Dodajemo da je program poticane stanogradnje pokrenut kako bi se omogućilo svim stanovnicima da dođu do stanova pod daleko povoljnijim uvjetima nego li su to „regularni“ načini.

Ideja je naišla na dobar odaziv kod potencijalnih kupaca, iako je kod prodaje stanova u objektu na Crvenim kućama bilo puno više problema jer je cijena kvadratnog metra bila najveća do tad.

Nova zgrada koju je najavio APN će, dakle, imati 73 stana, a ukupno će ih se u Hrvatskoj izgraditi još oko hiljadu od čega najviše u Zagrebu, ali i u manjim sredinama te na otocima.

[/i]

Srbija gradi najveći solarni park na svijetu

Izgradnja najvećeg solarnog parka na svijetu, u koji će biti uloženo oko 1,7 milijardi eura, počeće na jugu Srbije u travnju iduće godine, izjavio je menadžer investicijskog fonda "Securum equity partners" Ivan Matejak, prenosi poslovni portal Indikator.ba.

Matejak je najavio kako taj fond planira bez ikakvih poticajnih sredstava od države Srbije uložiti navedeni iznos novca u izgradnju solarnog parka snage 1.000 megavata, između Niša i Vranja.

''Planiramo izgradnju prvih 40 megavata u travnju sljedeće godine i tim tempom po 40 megavata mjesečno, da bi čitav projekt završili do kraja 2015. godine'', kazao je Matejak.

"Ovaj projekt će postaviti Srbiju na čelo mape obnovljivih izvora energije u svijetu, na njemu će biti zaposlen veliki broj visoko kvalificiranih ljudi, a prema našim procjenama, Srbija će za 25 godina, samo od poreza imati prihod od oko 700 milijuna eura" naveo je Matejak.

Dodao je kako je u u okviru istog projekta u Srbiji planirana izgradnja triju tvornica za proizvodnju fotonaponskih panela za potrebe solarnog parka, a kasnije i za izvoz.

''Struja iz te solarne elektrane namijenjena je izvozu, a ekonomska isplativost cijene električne energije dobivene na taj način je 14 eurocenti za kilovat-sat'', naveo je Matejak.

Napominje kako je krajem listopadasa Vlada Srbije potpisala obvezujući ugovor za izgradnju solarne elektrane na jugu Srbije i da se sad radi na pitanjima vezanim za zemljište na kojima će fotonaponski paneli biti postavljeni.

[/i]

Borongaj: Pocinje izgradnja BioCentra

Danas je u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj (dvorana Zagreb), Borongajska cesta 83 f, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić prisustvovao je svečanosti polaganja kamena temeljca za izgradnju Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije – BIOCENTAR, koji se financira u okviru IPA programa Europske unije za Hrvatsku – Operativni program za regionalnu konkurentnost.

Što je zapravo BIOCentar? Riječ je o inkubacijskom centru površine oko 4.500 m2 koji će poduzećima u razvoju u području bioznanosti pružiti sve potrebne uvjete za obavljanje djelatnosti, i to u sljedećih pet područja aktivnosti: infrastruktura, inkubacijska podrška, transfer tehnologije, obrazovanje i umrežavanje.

BIOCentar će se nalaziti na budućem istočnom kampusu Sveučilišta u Zagrebu na Borongaju. Planirana infrastruktura BIOCentra sastoji se od poslovnih i laboratorijskih prostora za potrebe malih high-tech kompanija te od centralnog laboratorija prilagođenog za razvojni ciklus bio-proizvoda. Centralni će laboratorij sačinjavati sedam posebnih laboratorija: banka stanica, laboratorij za stanične kulture, laboratorij za mikrobne kulture, laboratorij za uzgoj mikroorganizama, laboratorij za izolacije staničnih produkata, bio-analitički laboratorij te jedinica za pripremu medija i pufera.

Projekt se financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske Unije (IPA). Inovativni pristup povezivanju znanosti i gospodarstva, koji će se realizirati kroz izgradnju BIOCentra, značajno će doprinijeti povećanju konkurentnosti Republike Hrvatske i dati poticaj boljoj iskorištenosti postojećeg fundusa znanja u svrhu gospodarskog razvoja.

[/i]

Cilipi: 130 miliona eura za novi terminal

U Zračnoj luci Dubrovnik sa zadovoljstvom su primili pohvale potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i europskih fondova Branka Grčića, koji je obnovu dubrovačke zračne luke u Čilipima istaknuo kao jedan od najznačajnijih i u nacionalnim okvirima najbolje osmišljenih prometnih projekata kojim će Hrvatska iz fondova EU-a povući barem 130 miliona eura.

Direktor dubrovačke zračne luke Roko Tolić izrazio je zadovoljstvo što je taj projekt postao Vladin projekt, ocijenivši da su ulaganja u unaprijeđenje kvalitete usluge jamstvo razvitka aerodroma, koji je predmet suradnje više hrvatskih ministarstava.

U pripremi projekta koji je pohvalio vicepremijer Grčić već mjesecima surađuje više resora, koji su upravo rekonstrukciju putničkog terminala i pratećih sadržaja istaknuli kao težište razvojne strategije Zračne luke Dubrovnik do 2020. godine. Ministar Grčić objasnio je da će aplicirati za blagajnu EU-a s projektom poboljšanja prometne povezanosti izolirane dubrovačke regije i smanjivanja gužvi u zračnom pristaništu.

Oba cilja mogu se ostvariti izgradnjom novog putničkog terminala, rekonstrukcijom uzletišta s uređenjem zaštitnog pojasa, te preuređenjem postojećih poletno-sletnih staza.

Projektom je predviđena i izgradnja novih staza, dijela stajanke za zrakoplove, te izmještanje i izgradnja novog spremnika aviogoriva. Zračna luka dočekuje ministrove pohvale u godini rekordnog poslovanja.

Samo u oktobru u Čilipima bilježe 25 posto veći promet u usporedbi s lanjskim, dok je u prvih 10 mjeseci kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo 1,43 miliona putnika, čime je dva mjeseca ranije premašen ukupni godišnji promet iz 2011., kad je ta zračna luka upisala 1,34 miliona putnika.

Potvrda dobrog poslovanja Zračne luke je i ovogodišnja nagrada Dubrovačko-neretvanske županije i “Zlatna kuna”, kojoj je prethodilo priznanje Vijeća europskih aerodroma koje je Dubrovniku u konkurenciji 400 zračnih luka Europe, u kategoriji do pet miliona putnika, odmah iza London City Airporta dodijelilo titulu drugog najboljeg europskog aerodroma.

Zračna luka sarađuje s 26 redovnih i s 29 čarter prijevoznika, koji je povezuju s više od 60 međunarodnih odredišta.

[/i]

Polaganjem kamena temeljca započela izgradnja škole u Žabnu

Polaganjem kamena temeljca i blagoslovom gradilišta danas su i službeno počeli radovi na izgradnji nove područne škole u Žabnu. Kamen temeljac položio je gradonačelnik Dinko Pintarić, a blagoslov nad gradilištem zazvali su mons. Zdravko Novak, ekonom Sisačke biskupije i župnik župe Sv. Kvirina te Vlč. Mladen Vuk, upravitelj Župe Sv. Antuna pustinjaka u Odri.

Ravnateljica OŠ Braća Ribar Nada Berek izrazila je neizmjerno zadovoljstvo i zahvalnost što će djeca s područja Odre, Žabna i Starog Pračna dobiti novu školsku zgradu, a time i bolje uvjete za rad.

- Postojeća školska zgrada iz 1977. godine je dotrajala s godinama, njen je vijek trajanja istekao i svako ulaganje u njenu obnovu bilo bi neisplativo. Kako je riječ o jednoj od najvećih područnih škola, izgradnja nove zgrade se nametnula kao neminovnost. Područnu školu Žabno trenutno pohađa 62 učenika u 4 razredna odjeljenja, a projekcije pokazuju tendenciju rasta broja učenika u narednim godinama. Naime, nakon nešto slabijeg prirasta djece tijekom Domovinskog rata, generacije nakon njega pokazuju tendenciju rasta novorođene djece, pa tako i naših budućih učenika. Zahvalni smo stoga svima koji su doprinijeli da dođe do realizacije ovog projekta te da naša djeca dobiju novu školu u kojoj će ljepše živjeti i učiti – rekla je ravnateljica Berek.

Izvođač radova je tvrtka Fenix iz Slavonskog Broda koja je između 9 ponuditelja, putem javnog natječaja, izabrana kao najpovoljnija. Gradonačelnik je izrazio žaljenje što se među konkirentima za ovaj posao nije našao nitko s područja grada ili županije.

- Nova škola u Žabnu prostirat će se na 392 četvorna metra, a kompletno će se urediti i okoliš na površini od 1077 četvornih metara. Ukupna vrijednost investicije je oko 3,5 milijuna kuna što je u današnje vrijeme pozamašan novac, no zahvaljujem se i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje sudjeluje zajedno s Gradom u financiranju ovog projekta. Zahvalan sam prije svega i roditeljima na strpljenju jer znam da nije bilo lako sve ove godin e slati djecu u zgradu koja nije bila primjerena za održavanje nastave. Svjesni toga su bili i učitelji kao i ravanteljica čija je upornost i ustrajnost također zaslužna za realizaciju ovog projekta. Veselim se pozdraviti vas ponovno u novoj zgradi na početku školske godine 2014. do kada je krajnji rok završetka ove nove građevine – zaključio je gradonačelnik Pintarić.

Počela izgradnja sportskog stadiona u Manastirici

Kosovo - Direktorijat za kulturu, omladinu i sport obavještava javnost da su otpočeli radovi na izgradnju sportskog stadiona u selo Manastirica.

Projekat izgradnje ovog stadiona je planiran u okviru kapitalnih projekata budžeta Opštine Prizren, Direktrijata za kulturu, omladinu i sport, za 2012. godinu.

Vrijednost ovog projekta je oko 30.000 eura i realizovaće se u dvije faze. Takože, moramo napomenuti i to da je realizacija ovog projekta nekoliko puta odlagana , od početka godine, a razlog je bio nedostatak seoskog prostora za izgradnju ovog stadiona.

Poslije dugog perioda pregovora i dogovora sa mještanima i presjednistvom sela, donijeta je odluka da se ovaj stadion izgradi na prostoru gdje se oduvijek koristio za sportske aktivnosti.

Direktorijat za kulturu, omladinu i sport maksimalno se angažuje da sve protekne po planu i da se projekat realizuje u skladu sa zahtjevima mještana.

Realizacija prve faze očekuje se do kraja godine, dok druga faza biće otpočeta početkom proljeća, a zavrsetak radova i kompletna realizacija očekuje se tokom maja 2013. godine, kada će i konačno biti predat mještanima na koriscenje.

Izgradnja hidroelektrane Varaždin

Jedno od najvećih energetskih postrojenja u Republici Hrvatskoj, hidroelektrana Varaždin, nalazi se na području Općine Sračinec. Ukroćivanjem Drave, preusmjeravanjem njenog toga u akumulacijsko jezero i iskorištavanjem energije vode za proizvodnju električne energije, u bitnom se utjecalo na izgled općine Sračinec.

Izgradnja hidroelektrane obavljala se u vremenu od 1970. do 1975. godine kada je puštena u rad. U ovom videu zaokružen je cijeli proces gradnje hidroelektrane.

Počela obnova pruge Knin – Zadar

HŽ Infrastruktura započela je s projektom obnave pruge na relaciji od Knina do Zadra u dužini od 94 km, odnosno na dionici 'Kistanje – Benkovac'.

Trenutno je vozna brzina na ovoj relaciji ograničena na 50 km/h, stoga se radovima na rekonstrukciji ove dionice planira povećanje vozne brzine na 80 km/h, uz maksimalno osovinsko opterećenje na 20 tona po osovini. Pružne radove izvodi Poslovni centar održavanja i građenja pruga HŽ Infrastrukture.

Obnovom pružnih dionica na relaciji Knin – Zadar povećat će se njezina propusna moć, te će se na zahtjevnije dijelove dionice poput krivina malih radijusa i visokih roliranih nasipa ugrađivati novi drveni pragovi, dok će se na ostalim, manje zahtjevnim dijelovima dionica ugrađivati drveni pragovi s remontiranih koridorskih pruga.

Vrijednost radova na obnovi ove dionice pruge iznosi oko 100 milijuna kuna, i predviđeno trajanje radova planirano je za razdoblje između 24 i 36 mjeseci, budući da na tijek radova uvelike utječu vremenski uvjeti.

Raste broj građevinskih dozvola

U Crnoj Gori su u trećem kvartalu izdate 244 građevinske dozvole, 48,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Monstata.

Broj izdatih dozvola od jula do kraja septembra veći je 19,6 odsto u odnosu na drugo tromjesečje.

Građanima je izdato 158 građevinskih dozvola, a preduzećima 86.

Ukupan broj stanova za koje su izdate građevinske dozvole u trećem kvartalu manji je 11,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Broj izdatih dozvola je 19,4 odsto manji u odnosu na drugi kvartal.