Regional Construction News

Turska gradi najveći aerodrom na svijetu

Turska planira u Istanbulu napraviti najveći aerodrom na svijetu, koji će biti u mogućnosti godišnje primiti 150 miliona putnika, a ovaj projekat bi mogao košati više od sedam milijardi eura (9,3 milijarde dolara), prenosi agencija Reuters.

Ministar saobraćaja Binali Yildirim je kazao kako će kraj tendera za izvođača radova na izgradnji aerodroma, koji će biti treći u ovom turskom gradu i imati šest zaletišta, biti 3. maja. Nije jasno kada će se objaviti ko će dobiti ovaj posao.

Ovaj aerodrom će biti od vitalne važnosti za regiju zbog svog kapaciteta i unaprijediti ulogu Istanbula, glavnog saobraćajnog čvorišta kompanije Turkish Airlines.

„Kada bude u punom kapacitetu, novi aerodrom, kada se govori o broju putnika, bit će najveći na svijetu“, izjavio je Yildirim na konferenciji za novinare u glavnom gradu Ankari.

„Procjenjujemo kako će cijeli projekat koštati više od sedam milijardi eura.“

Turska ekonomija, koju karakterizira najbrži rast u Evropi, žestoko je uznapredovala u protekloj deceniji pod vodstvom premijera Recepa Tayyipa Erdogana i postala veliki partner, kako na evropskom tako i na bliskoistočnom tržištu.

Objava tendera

Tender će se odnositi na 25-godišnji leasing četverostepenog projekta, sa godišnjim kapacitetom od 90 miliona putnika u prvom stepenu, istakao je Yildirim.

„Konačni godišnji kapacitet aerodroma bit će 150 miliona. Prvi stepen će biti operativan 2017. godine“, dodao je.

Objava tendera bit će objavljena u Službenom listu Turske u četvrtak.

Premijer Erdogan je u utorak kazao kako će tender biti objavljen u četvrtak, a da će prvi stepen izgradnje biti završen za tri do četiri godine.

Turska građevinska kompanija i operator aerodroma TAV, kao i građevinska firma Limak, nalaze se među kompanijama koje su izrazile interes da pošalju ponude za ugovor.

TAV, također, posjeduje operativna prava za istanbulski aerodrom Ataturk, najveći u državi, sve do 2021. godine.

Izvor: Agencije

Počela izgradnja prve IKEA robne kuće u Beogradu



Radovi na izgradnji prve IKEA robne kuće u Beogradu, koja bi trebala biti otvorena najkasnije do ljeta naredne godine, zvanično su danas počeli, a kamen temeljac postavili su premijer Srbije Aleksandar Vučić, potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović, gradonačelnik Beograda Siniša Mali i generalni direktor kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu Stefan Vanoverbeke.

Vučić je poručio kako je danas dobar dan za Srbiju i kako je zadovoljan što se ova država uvrstila u klub 47 zemalja u kojima IKEA ima svoje robne kuće.

„IKEA je siguran znak bolje i uspešnije budućnosti Srbije“, rekao je Vučić, najavljujući da Beograd neće biti jedino mjesto gdje će građani moći kupovati njihov nameštaj, budući kako će biti više robnih kuća švedske kompanije, a naredna će biti u okolini Niša.

Najavio je kako će prvo što će kupiti u robnoj kući IKEA biti oklagija i daska za sječenje mesa, jer su to proizvodi koji će se izrađivati u Ćupriji.

Mihajlović je poručila kako je polaganje kamena temeljca pokazatelj da je Srbija dobro mjesto za ulaganje, ukazujući na veliki gubitak što ta kompanija nije ranije došla u Srbiju.

„Nema investitora koga smo duže čekali. Prethodnih devet godina mnogi političari i vlade su pričali o IKEA-i, ali ova Vlada je uspela da je dovede“, istakla je i podsjetila kako će u prvoj robnoj kući u Srbiji posao dobiti 300 ljudi.

I gradonačelnik Beograda je napomenuo kako Srbija čeka švedsku kompaniju decenijama, da je njen dolazak u ovu državu simbol boljeg Beograda i Srbije, te da to predstavlja dokaz da se, kada se zajednički radi, sve prepreke i problemi mogu prevazići.

Mali za april najavljuje još nekoliko projekata u Beogradu, vrijednih 350 miliona eura, a koji će otvoriti novih 5.000 radnih mjesta, poručujući kako gradska i republička vlast nikada neće odustati od politike dovođenja novih investicija i otvaranja radnih mjesta.

Pet objekata u Srbiji

Generalni direktor IKEA-e za jugoistočnu Evropu Vanoverbeke napomenuo je kako je švedska kompanija prisutna u 47 država u kojima ima 775 robnih kuća i gdje zapošljava više od 170.000 ljudi. Najavio je plan da do 2025. godine otvori ukupno 13 robnih kuća u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji.

„U ovu robnu kuću uložili smo oko 70 miliona eura i to je samo početak investicionog ciklusa u Srbiji“, poručio je Vanoverbeke, dodajući kako je plan te kompanije i proširenje baze dobavljača u Srbiji.

Bit će, kako objašnjava, otvoreno 300 direktnih radnih mjesta, ali i još mnogo posrednih radnih mjesta.

Prva robna kuća švedskog proizvođača namještaja bit će izgrađena kod rampe Bubanj Potoka i prostirat će se na više od 30.000 kvadrata, a objekat će se nalaziti na 15-ak kilometara od centra Beograda i trebao bi biti završen najkasnije do ljeta naredne godine.

U Srbiji IKEA planira izgraditi ukupno pet robnih kuća, od čega dvije u Beogradu, po jednu u Novom Sadu i Nišu i jednu u centralnoj Srbiji.

Švedska kompanija se bavi proizvodnjom ekonomičnog i moderno dizajniranog namještaja, trenutno ima samo jednog dobavljača iz Srbije, a to je firma iz Ćuprije koja proizvodi oklagije i daske za sječenje.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Novi zatvor u Pančevu biće najmoderniji u Srbiji – Završena konstrukcija na šest od ukupno deset objekata



Prije šest meseci u Pančevu je počela izgradnja novog zatvora po najsavremenijim standardima, koji će imati kapacitet za smeštaj 300 osuđenika i 200 pritvorenika. Radovi teku po planu a najavljeno je da neće biti pauze ni u zimskom periodu.

"Do sada smo završili konstrukciju na šest od ukupno deset objekata, a i na preostala četiri ćemo završiti do kraja godine. Trenutno smo u fazi nabavke opreme za završne i instalaterske radove – kaže Nino Đurđević iz građevinskog preduzeća Gradina iz Beograda.
Objekti na ulazu biće obezbjeđeni neprobojnim staklima i najnovijim modelom vrata, a sav prostor pokriven infracrvenim senzorima. Predviđeno je više stotina kamera za nadzor. Nameštaj za zatvorske prostorije praviće zatvorenici iz Požarevca, Sremske Mitrovice i Niša".

"Ovo će biti najmoderniji zatvor po bezbjednosnoj opremi koja će biti ugrađena, a i po sadržajima koji će u njemu postojati, kao i u smislu samog projekta i estetike. S obzirom na to da je ovaj zatvor jednim dijelom i pritvor, rasteretiće se Beogradski centralni zatvor, a i Pančevački okružni zatvor biće izmešten iz centra" – dodaje Aleksandar Drobnjak, rukovodilac projekta Modernizacija zatvorskih objekata.

Srbija je do pre nekoliko godina bila na prvom mestu po popunjenosti zatvorskih ćelija. Za kratko vreme kapaciteti su povećani sa 7.200 na 9.800. Izgradnjom Kazneno-popravnog zavoda u Pančevu uslovi za smještaj još više će se prilagoditi standardima Evropske unije.
Investicija je vredna 23 mil EUR. Osamnaest miliona obezbjedila je Razvojna banka Saveta Evrope, a 5 mil EUR naša država. Predviđeno je da radovi budu završeni na proleće 2018. godine.

Postojeći Okružni zatvor u Pančevu, u centru grada u pešačkoj zoni, biće iseljen, a u planu je da se ta zgrada stara više od dva vijeka preuredi u muzej.

ekapija.com

IKEA nastavlja ulaganja u Hrvatskoj – Počela izgradnja najvećeg outlet kompleksa Designer Outlet Croatia

U ponedjeljak, 29. maja, počela je izgradnja najvećeg outlet kompleksa u Hrvatskoj, Designer Outlet Croatia. Otvarenje ovog kompleksa, koji će biti smješten pored robne kuće IKEA Zagreb, u Poslovnoj zoni Zagreb istok, očekuje se tokom proljeća, 2018. godine.

Kako je saopšteno, Designer Outlet Croatia gradiće kompanija Strabag, prema najvišim standardima održivog razvoja, što potvrđuje i međunarodni sertifikat za zelenu gradnju BREEAM. Kompanija Strabag je na međunarodnom tenderu dobila ovaj posao vrijedan više od 22,5 mil EUR, a ranije je učestvovala u vođenju projekta izgradnje niza velikih projekata u Hrvatskoj, uključujući i izgradnju robne kuće IKEA Zagreb.

Investicija u Designer Outlet Croatia, zajednički je poduhvat kompanije IKEA Centres i švajcarskog Mutschler Outlet Holding AG, koje već imaju sličnu saradnju u realizaciji projekta Designer Outlet Algarve u Portugaliji, čije se otvaranje očekuje ove jeseni.

Najvećim outlet kompleksom u Hrvatskoj upravljaće konsultantska kompanija ROS Retail Outlet Shopping, poznati austrijski menadžer dizajnerskih outleta koji upravlja i razvija poslovanje outlet centara širom Evrope, uključujući i Shopinn Brugnato Outlet Village u Italiji, Premier Outlet Budapest u Mađarskoj, Designer Outlet Soltau u Njemačkoj i druge.

"Ovaj projekat predstavlja nastavak investicija IKEA Grupe u Hrvatsku. Nakon 100 mil EUR koliko je uloženo u projekat robne kuće IKEA Zagreb, sada ulažemo dodatnih 88 mil EUR za dvije faze gradnje Designer Outlet Croatia i prateće sadržaje" – istakao je Branko Mihajlov, direktor kompanije Designer Outlet Croatia.

Dodatan podsticaj kupovini građanima bi mogla dati i arhitektura ovog dizajnerskog outleta, inspirisana hrvatskim regijama, za šta je zaslužan integrisani dizajn ATP inženjera arhitekture. Designer Outlet Croatia biće izgrađen u dvije faze, a očekuje se da će prva faza izgradnje biti završena na proleće, 2018. godine. Tada će se Designer Outlet Croatia prostirati na više od 15.000 m2 sa 90 lokala, prosječne površine 170 m2, koje zakupci mogu spajati za potrebe većih radnji, navedeno je u saopštenju.

Izvor: eKapija

Vučić obećao izgradnju osam stadiona i nacionalni, na kom će se igrati finale Lige prvaka

Gostujući u emisiji "Oko" na RTS-u, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obećao je da će Srbija biti konkurentna najboljim fudbalskim evropskim zemljama. Po infrastrukturi!

On je obećao da će se izgraditi nacionalni stadion, najljepši u ovom dijelu Evrope.

"Izgradit ćemo stadione širom Srbije, u Novom Sadu, Nišu, Vranju, Leskovcu... Da ljudi imaju gdje da igraju lopte. Bit će ih osam. A najljepši i najbolji bit će nacionalni stadion u Beogradu, kapaciteta 63.000 ili 64.000 mjesta, na kom će se igrati finale Lige prvaka" - rekao je Vučić.

Kada je riječ o domaćinstvu Evropskog prvenstva, uz još tri države, Vučić je dodao da će se boriti za organizaciju tog velikog takmičenja.

"Borit ćemo se za organizaciju, u tome mi pomaže Dejan Stanković, a sve to na prijedlog premijera Grčke Aleksisa Ciprasa. On kaže da je to ipak moj prijedlog i, evo, prihvatam da sam ja to i predložio" - zaključio je predsjednik Srbije.

Blic.rs

Zapadni Balkan: Bez roaminga u regionu od 2021. godine

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

Druga runda pregovora o novom regionalnom sporazumu o roamingu za Zapadni Balkan, koju je organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), održava se u Bruxellesu, javila je Anadolija.

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

"Ako želimo da ljudi prepoznaju stvarni uticaj naših napora na promociji regionalne saradnje, onda ovaj sporazum trebamo potpisati u aprilu. To je logika evropskog jedinstvenog tržišta bez granica uspostavljenog prije više od pedeset godina, a to bi trebao biti i konkretan rezultat rada Vijeća za regionalnu saradnju. 'Roaming kao kod kuće' znači uticaj na međuljudske veze među građanima šest ekonomija Zapadnog Balkana, koji teže beneficijama koje imaju obični građani EU. Evropskoj uniji je trebalo 10 godina da uvede koncept roaminga kao kod kuće, pa zato treba pohvaliti ekonomije Zapadnog Balkana zbog ambicije i hrabrosti da se ovaj proces završi za skoro 2,5 godine. Novi regionalni sporazum o roamingu ne samo da ima veoma važnu simboličku vrijednost za region, jer prati usklađivanje sa EU, već njegova vrijednost leži i u činjenici da će značiti direktan i trenutan uticaj, donijeti korist i uštedu za sve građane Zapadnog Balkana Potpisivanjem sporazuma ove godine, građani će prilikom putovanja biti povezani bez straha od povećanja troškova putovanja. Izračunato je da je trošak rominga nekada veći od troškova samog putovanja."

S novim regionalnim sporazumom o romingu od jula 2021. godine neće biti nikakvih dodatnih troškova roaminga za sve krajnje korisnike u ekonomijama Zapadnog Balkana, a građani će plaćati redovne cijene kao da ove usluge koriste kod kuće.