Re: Ekonomija | Economy

Vlada Republike Srpske (RS) uspjela je prodati entitetske obveznice u vrijednosti od 23.500.000 KM, iako je ponuđen paket u vrijednosti od 30 miliona.

Na aukcijama za drugu emisiju obveznica, održanim od 23. do 25. aprila, najviša ponuđena cijena bila je 100 KM po obveznici i to po kamatnoj stopi od šest posto, što znači da se RS ovaj put skuplje zadužila.

Bilo je ponuda za nižu cijenu i kamatnu stopu od čak sedam posto, iako je Vlada na prvoj aukciji entitetskih obveznica plaćala kamatnu stopu od pet posto.

Sredstva prikupljena na ovaj način entitetskoj vladi su neophodna za javnu potrošnju. Rok dospijeća je sedam godina.

Dosad se RS kroz 12 emisija obveznica zadužila za 517 miliona KM, za izmirenje unutrašnjeg duga, stare devizne štednje, ratne štete i dugova prema dobavljačima, te kroz dugoročnu emisiju obveznica od 120 miliona KM.

Na inicijativu direktora Porezne uprave Federacije BiH Midhata Arifovića u petak je u sjedištu te uprave u Sarajevu održan sastanak s direktorom Federalnog zavoda PIO Zijadom Krnjićem i predstavnicima Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH.

Na sastanku je razgovarano o smanjenju naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za nezaposlenost, za period januar-mart 2012. godine, te o usaglašavanju informacija u vezi s naplatom prihoda po osnovu doprinosa i poduzimanju aktivnosti Porezne uprave FBiH i Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje radi povećanja naplate navedenih javnih prihoda.


U toku razgovora posebno je naglašen problem neplaćenih doprinosa iz ranijih godina, koje porezni obveznici nisu izmirili u propisanom roku. Konstatirano je da je u cijelom regionu došlo do smanjenja naplate prihoda po osnovu doprinosa, pa i u Federaciji BiH, a čemu je, pored ekonomske situacije, uzrok i povećanje nezaposlenosti u Federaciji BiH.


Kao jedan od razloga za neplaćanje doprinosa istaknut je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode koji je u proceduri usvajanja, a po osnovu kojeg bi se poreznim obveznicima koji uplate glavnicu duga, otpisale kamate.

Direktor Arifović je podsjetio prisutne da Porezna uprava Federacije BiH provodi pojačani inspekcijski nadzor obračuna i uplate poreza i doprinosa za penzijsko, invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za nezaposlenost na području Federacije BiH u kojem učestvuje više od 120 inspektora.


Na kraju sastanka je dogovorena razmjena podataka između Porezne uprave Federacije BiH i vanbudžetskih fondova o poreznim obveznicima koji su isplatili plaću, a nisu uplatili doprinose, da bi kontrole koje su u toku imale veći efekt, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

Općinski sud u Sarajevu donio je 25. aprila ove godine prvostepenu presudu kojom se Vlada FBiH obavezuje da Zavodu PIO/MIO FBiH plati dug u ukupnom iznosu od 180.979.871 KM plus zatezne kamate i još 20.000 KM troškova spora.
Za očekivati je da će se Vlada FBiH žaliti drugostepenom organu, Kantonalnom sudu, na ovu presudu. Prema nekim procjenama, zatezne kamate mogle bi u konačnici dosegnuti cifru od nekoliko desetina miliona KM.

Podsjetimo da je sporni dug Vlade nastao u 2008. i 2009. godini tako što su povlaštene penzije isplaćivane iz kase Zavoda PIO/MIO FBiH, a ne iz federalnog budžeta, kako je propisano odlukama o povoljnijem penzionisanju, a ta sredstva nikad nisu vraćena federalnom Zavodu PIO/MIO.

Svojevremeno je bila formirana i komisija čiji zadatak je bio utvrditi tačan iznos dugovanja Vlade Zavodu, a kao moguće rješenje ovih potraživanja spominjala se i vansudska nagodba.
Potom je bila aktuelna priča da se nadležni iz federalnog Zavoda PIO/MIO sa nadležnim iz Ministarstva finansija FBiH trebaju dogovoriti o obročnoj otplati duga. Ti dogovori trebali su rezultirati prijedlogom sa tačno određenim terminima i iznosima rata za otplatu duga. Takav prijedlog trebala je potvrditi i Vlada FBiH.

U prošloj godini još je postojala nada će doći do dogovora između Vlade FBiH i Zavoda PIO/MIO FBiH o načinu isplate duga, pa se čak spominjalo da bi prva rata mogla iznositi 50 miliona KM. No, do konkretnog prijedloga sa rokovima i iznosima otplate 180 miliona KM Vladinog duga federalnom Zavodu nikad nije došlo, a Sud je u međuvremenu donio spomenutu prvostepenu presudu.

Podsjetimo da su iz Saveza udruženja penzionera/umirovljenika prethodno zahtijevali vraćanje duga, a nisu se bunili ni protiv otplate u ratama. Kako će cijela stvar pravno završiti, još se ne može tvrditi.

Izvršna vlast u Republici Srpskoj (RS) tokom proteklih nekoliko godina istrajavala je na provođenju koncepta podržavljenja preduzeća, iako je taj projekt bio pod udarom kritike stručne javnosti, ali se sada ispostavilo da su skoro sve te firme gubitaši s velikim minusom i odsustvom poslovne perspektive.
U dvadesetak firmi po tom modelu uloženo je više od 50 miliona maraka budžetskih sredstava.
Među firmama kojima nije pomogao Vladin projekt ponovnog vraćanja privatiziranih firmi u državne ruke je i drvna industrija Nova Romanija sa Sokoca. Kupljena je početkom 2008. godine za sumu od 5,6 miliona, ali je s dokapitalizacijom i ulaganjem u to preduzeće uloženo oko 10 miliona maraka sredstava poreskih obveznika RS-a.

Ne samo da se Romanija nije oporavila od ranijih gubitaka, već je u međuvremenu napravljen minus koji premašuje inicijalnih pet miliona. Kumulativni gubitak s 31. decembrom prošle godine dostigao je iznos od oko šest miliona maraka.

Obaveze prema javnom preduzeću Šume RS iznose blizu tri miliona maraka, a potraživanja od nepoznatih kupaca više od 1,5 miliona KM.

Firma ne radi, radnicima se duguju plaće i doprinosi, a milioni budžetskog novca su nestali i sada aktulena Vlada RS-a traži kupce za upropašteno preduzeće.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Željko Kovačević, konstatirajući da Nova Romanija ima problema u poslovanju, naveo je da se oni moraju rješavati sistemski, odnosno kroz iznalaženje starteškog partnera.

Vijeće ministara BiH uveliko radi na povećanju broja graničnih prelaza sa Republikom Hrvatskom preko kojih bi se mogao obavljati promet roba i hrane biljnog i životinjskog porijekla.
Posljednji sastanak o ovoj temi delegacije BiH sa predstavnicima Evropske unije i Hrvatske održan je sredinom ovog mjeseca u Bruxellesu. Na ovom sastanku razgovaralo se o Luci Ploče i koridoru Neum, a Bosna i Hercegovina se obavezala da učesnicima dostavi statističke podatke robnog prometa sa Hrvatskom s ciljem opravdanja traženja novih graničnih prelaza, kazao je za Oslobođenje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Pregovori će se, kako je istakao, nastaviti i narednih mjeseci, a ministar očekuje da će se izaći u susret zahtjevima BiH, uključujući i zahtjeve za više prelaza za hranu biljnog porijekla.

Prelazi po EU standardima

Prema njegovim riječima, najveći broj graničnih prelaza sa Hrvatskom je proteklih godina, sredstvima EU većim od 35 miliona eura, infrastrukturno opremljen i izrađen. Pored Gradiške i Metkovića, po EU standardima izgrađeni su i prelazi Izačić, Gorica, Šamac i Orašje.

Nije u pitanju dogovor sa Hrvatskom, već naša obaveza da povećamo kvalitet i sigurnosne standarde naših proizvoda koje smo do sada izvozili u Hrvatsku, koja 1. jula 2013. godine postaje dio Evropske unije. Ne radi se o necarinskim barijerama, već o strogim pravilima tržišta EU, koja ćemo i mi morati usvojiti kroz svoje zakonodavstvo ukoliko želimo da zadržimo tržište Hrvatske, ali i drugih zemalja EU, naglasio je Šarović.

"Naše robe treba i mogu da osvajaju domaće tržište, ali i tržište CEFTA. Uđite u velike tržne centre i vidite koliko u njima ima domaćih proizvoda. Pitajte proizvođače zašto ne mogu da budu više zastupljeni. I ovo je važno pitanje, da ne kažem problem, kojim ćemo se pozabaviti narednih mjeseci", rekao je Šarović.

Akcioni plan

Vijeće ministara BiH je, svjesno važnosti trenutka ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, usvojilo akcioni plan koji sadrži niz mjera koji se treba preuzeti na nivou države i entiteta, ali i na nivou izvoznika i privrednog sektora uopšte, kako bismo preduprijedili moguće negativne posljedice. Akcioni plan, dijelom i zbog neformiranja Vijeća ministara BiH na vrijeme, ne ostvaruje se predviđenom dinamikom, pa je i Predsjedništvo BiH svojim zaključkom nedavno tražilo da se ovaj dokument ažurira.

Agencija Positive iz Sarajeva, koja se bavi razvojem i distribucijom softvera za ugostiteljstvo (POS Caffe), markete (POS Market), te računovodstvo (POS InVoice), planira proširiti svoju djelatnost na Istru, odnosno Umag, koji im je interesantna destinacija.

Najkasnije do kraja lipnja/juna planiraju otvoriti kompaniju. Uspostavili su i kontakte sa firmama koje će biti njihovi zastupnici i raditi servis i distribuciju njihovih programa u različitim županijama u Hrvatskoj.

Inače, radi se o firmi koja je razvila POS Caffe, softver za kafiće, pekare i druge ugostiteljske radnje, koji je nastao na osnovu iskustava sa terena tako da su njime obuhvaćene sve potrebe ugostiteljskog sektora.

"Dizajniran je za sve tipove ugostiteljskih poslova, a svojom kvalitetom i poslovnošću smo privukli i zadržali povjerenje malih slastičarni i pekarnica, kao i najvećih i najzahtjevnijih restorana i diskoteka. Imamo hardver, softver i servis za sve što je potrebno ugostiteljstvu, a dostupni smo 24 sata", ističu iz ove kompanije.

Uskoro također, postaju i zastupnici njemačke firme Partner i austrijske Orderman koja su vrhunski proizvođači harderskih komponenti za ugostiteljstvo i markete.

"Sa Ordermanom smo već pri kraju pregovora, a sa Partnerom još formiramo cijene", navode iz ove firme. Osim vastitih softvera bave se i fiskalnim kasama. Certificirani su serviseri i distributeri kompanije Tring koja je ovlašteni zastupnik fiskalnih sistema u FBiH.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj, gostujući na FACE TV, izjavio je da BiH ima industriju, ali da je ona u lošem stanju.

Podsjetio je da blizu Bakovića postoje nalazišta zlata i da će se koncesija za iskopavanje dati nakon usvajanja novog zakona u Parlamentu FBiH. Također, kompanija Shell vrši geološka ispitivanja u području oko Tuzle. Prava za eksploataciju još nisu data niti jednoj kompaniji.

Upitan da komentira mogućnost da će biti prozivan za "deal" sa Shellom, Trhulj je izjavio da velike kompanije ne prave "dealove".

"To rade male kompanije. Zato ovdje niko i ne dovodi velike kompanije", kazao je.

Komentirajući aktivnosti vezane za kompaniju Bosnalijek, Trhulj je rekao da su aktivnosti vezane za kontrolu rada pokrenute još prošlog ljeta, nakon što je uprava Bosnalijeka željela da uradi zatvorenu emisiju dionica za nepoznatog kupca.

"Imali smo sastanak sa (Edinom) Arslanagićem i obećao je da ta tačka neće biti stavljena na dnevni red, ali nas je slagao. Dioničari su jednoglasno nastupili i nisu podržali prodaju. Nama je to bio signal da se nešto događa u Bosnalijeku", rekao je Trhulj.

Govoreći o prodaji dionica Bosnalijeka koje su u vlasništvu Vlade FBiH, iznio je mišljenje da se te dionice trebaju prodati tek kada se situacija u kompaniji Bosnalijek stabilizira i vrijednost dionica poraste.

Komentirajući optužbe pojedinih medija da je odgovoran za potpisivanje ugovora sa slovenačkom kompanijom SCT na sarajevskoj zaoblaznici, Trhulj ih je nazvao dezinformacijom.

"Za taj posao nadležna je Direkcija za ceste FBiH i njihov direktor potpisuje ugovor, ne ministar. Tako je i sa ugovorom za nastavak radova na ovoj dionici, koji je sada potpisan sa kompanijom JV Strabag", izjavio je on.

Kada je riječ o poticajima koje Ministarstvo energije, rudarstva i industrije dodjeljuje, kao i o iznosima koji su Ministarstvu na raspolaganju, Trhulj je istakao da je on promijenio način dodjele ovih sredstava.

"Ja ne želim biti Deda Mraz i davati sredstva okolo. U ovoj godini, iznos od 8,4 miliona KM će biti dodijeljen putem Razvojne banke, kroz javni poziv, uz kamatu od jedan posto i grace period od godinu dana. Želimo dati novac kompanijama koje će nabavljati mašine i osiguravati otvaranje novih radnih mjesta", obećao je ministar Trhulj.

Nekada uspješno preduzeće "Čajavec" Banja Luka na kraju prošle godine imalo je tekuću imovinu od svega 7.222 maraka, dospjele obaveze od 922.474, a gubitak do visine kapitala iznosi 4.236.043 maraka.

Ovaj nekadašnji privredni gigant prije rata je zapošljavao oko 10.500 radnika, a 31. decembra prošle godine imao je svega tri zaposlena.

Zbog brojnih izuzetno loših pokazatelja, u revizorskom izvještaju o radu tog preduzeća u 2011.godini, izažena je značajna sumnju da će "Čajavec" biti u stanju da nastavi s poslovanjem.

Kako bi izmirili postojeće obaveze u "Čajavecu" bi ponovo morali prodati dio imovine.

Ovo preduzeće je pravni sljedbenik MDP "Čajavec" Holding elektronika, elektromehanika i automatika, ali se ne bavi holding poslovima i ostvaruje prihod samo od izdavanja u zakup poslovnih prostora.

Naime, u postupku privatizacije dijela državnog kapitala, svi pravni subjekti iz bivšeg sistema "Čajavec" su registrirani kao samostalni pravni subjekti bez učešća u kapitalu u matičnom preduzeću, što ustvari ukazuje na to da se ovo preduzeće ne može baviti holding poslovima, jer nema kontrolu nad poslovnim aktivnostima ostalih pravnih subjekata.

Revizorska kuća "Manojlović" u izvještaju ukazuje na niz propusta, među kojima i onaj da nijedan od dosadašnjih dvojice direktora nisu ni upisani u sudski registar, odnosno i pored smjene nije brisan raniji direktor kao osoba ovlaštena za zastupanje.

"Čajavec" više nije ni vlasnik nekadašnjih svojih objekata, među kojima su i oni u Novakovićima kod Banje Luke, jer je nad njima uspostavljeno vlasništvo od strane kompanije "Hemofarm", a na osnovu ranije odluke Vlade Republike Srpske o prenosu vlasništva.

Radi se o zemljištu vrijednosti oko 2,1 milion maraka koje je isknjiženo iz bilansa vrijednosti "Čajaveca".

Značajne su i obaveze koje "Čajavec" ima prema dobavljačima, ali jedan broj još nije usaglašen ili se vode sudski sporovi.

Ni direktoru nisu isplaćene obaveze u iznosu od 13.350 KM, po odluci Upravnog odbora ovog posrnulog preduzeća, kao ni plaće za čistačicu po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima u iznosu od 1.050 maraka, navedeno je u izvještaju nezavisnog revizora.

Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Vladom BPK Goražde, JU SSŠ "Džemal Bijedić" Goražde, USAID –Sida FIRMA Projekt i preduzećem "Prevent" provodi uspješan program aktivne politike zapošljavanja, koji će za rezultat imati zapošljavanje 600 osoba sa evidencije nezaposlenih lica. Program je uključio predstavnike javnih vlasti, privatnog sektora i obrazovnog sistema, te je uz veoma efikasno korišćenje sredstava za aktivne mjere postigao rekordne rezulate, u veoma kratkom roku.

"Program srednjeg stručnog obrazovanja i obuke prekvalifikacije za zanimanje krojač", promoviran je u petak u firmi "Prevent" svim institucijama koje se bave zapošljavanjem u BiH, kao i široj javnosti. Program je prezentirala direktorica Službe za zapošljavanje BPK Goražde Nafija Hodo, a prigodnim govorom, prisutnima su se obratili premijer BPK Emir Frašto, direktor firme "Prevent Goražde" Haris Rahman i vođa Tima, predstavnica USAID-a, Dženi Dimond.

Govoreći o ciljevima Skupštine i Vlade koji su usvajanjem Zakona o imovini omogućili privrednim subjektima dobre uslove za zapošljavanje radnika, premijer BPK Goražde Emir Frašto je kazao da je firma "Prevent" najbolji primjer ove politike, kao i okosnica budućeg regionalnog razvoja.

"Ovim smo učinili prvi iskorak, činićemo i sljedeće, a sve s ciljem da više ne obrazujemo ljude koji će cijeli svoj vijek provesti na birou čekajući posao, već da našu obrazovnu politiku prilagodimo tržištu rada i stvarnim potrebama privrede. Jedan od tih koraka je i aktiviranje odjeljenja mašinske struke u Srednjoj tehničkoj školi, te otvaranje Odjela Mašinskog fakulteta u Goraždu. Čestitam svim učesnicima ovog projekta na izvanrednom uspjehu, kojim se ponosimo, koji našu sredinu oplemenjuje i čini boljom od drugih – kazao je, između ostalog", premijer Frašto.

Direktor "Preventa" Haris Rahman naglasio je da su ustupanjem jednog dijela imovine BPK-a Goražde firmi "Prevent" za 1 KM stvoreni uslovi da se broj uposlenih poveća, a najveći broj uposlen je upravo u ovoj najmlađoj firmi ASA grupacije i najuspješnijom u dijelu proizvodnje automobilskih presvlaka za "Golf 6", "Golf 6+" i "Golf 7".

"Ovo je dobar primjer kako svi, od lokalne zajednice, vlasti, zavoda, obrazovnih institucija, možemo uraditi dobre stvari. Sigurna sam da će u ovoj godini Služba, zahvaljujući "Preventu“ i drugim poslodavcima, nastaviti trend smanjivanja stope nezaposlenosti", riječi su direktorice Službe za zapošljavanje BPK Nafije Hodo.

Podršku ovom projektu, uz želju da se slični rezultati realizuju i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ovom prilikom uputili su i direktori Agencije za rad i zapošljavanje i Federalnog zavoda za zapošljavanje Adnan Delić i Kenan Rešo, kao i direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Milko Čolaković, navodi se u saopćenju Vlade BPK.

U Republici Srpskoj, u prva tri mjeseca ove godine, 10 220 radnika ostalo je bez posla, čime se broj nezaposlenih povećao na 156 hiljada, javlja dopisnik agencije Anadolija iz Banjaluke.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata RS (SSRS) Ranka Mišić izjavila je danas da i ljudi koji rade nisu u zavidnom položaju: „Plate im se ne isplaćuju po nekoliko mjeseci, kasni se sa uplatom doprinosa i za penziono i za zdravstveno osiguranje, a u pojedinim djelatnostima radnici su svedeni na nivo roblja. Radnici žele da rade i budu plaćeni za svoj rad“, poručila je Mišić. Ona se danas sastala sa ministrom rada RS Petrom Đokićem, a nakon susreta je kazala: „Uprkos sve težem položaju radnika, SSRS će, umjesto pozivu radnicima da za Međunarodni praznik rada izađu na proteste, sačekati 11. maj kako bi donio odluku o daljim vidovima sindikalne borbe“.

„Taj datum je krajnji rok do kojeg predstavnici Vlade RS trebaju sindikatu dostaviti odgovore na 8 zahtijeva ključnih za položaj radnika. Ukoliko većinom odgovora ne budemo zadovoljni ne isključujemo sve vidove sindikalne borbe“, poručila je Mišić.

Naglasila je da radnici na proteste mogu izaći bilo kojeg dana, a ne samo za 1. maj, ali da prednost treba dati socijalnom dijalogu. „Kada za pregovaračkim stolom ne možete dobiti ono što tražite, pitanje je da li je moguće na ulici se izboriti za neisplaćene plate“, zaključila Mišić.

Ministar Đokić je prvi ministar u Vladi RS, koji je uoči 1. maja samoinicijativno posjetio rukovodstvo SSRS. Kazao je da je Vlada RS spremna na kontinuitet dijaloga sa Sindikatom: „Spremni smo da zajednički radimo na stvaranju uslova za otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta i podizanju i poboljšanju položaja i standarda svih radnika i zaštiti njihovih prava“, rekao je Đokić.
On je prenio poruku premijera RS Aleksandra Džombića u kojoj se navodi da će SSRS i radnici u „Vladi, kao i do sada, imati partnera spremnog za saradnju i realizaciju svih progresivnih ideja koje su u interesu radnika i Republike Srpske“.

„Očekujemo da će, već u ovoj godini, zahvaljujuću projektima koje smo započeli, u oblastima infrastrukture i elektroenergetskom sektoru, dio nezaposlene radne snage dobiti posao. Nastavićemo i sa implementacijom projekta „Stop poslovnim barijerama“ kako bi stvorili još bolji poslovni ambijent za investitore, što će omogućiti dodatna zapošljavanja“, rekao je Đokić.