Re: Ekonomija | Economy

MOSTAR – Predsjednik jedinstvenog glasa stranih investitora u Bosni i Hercegovini, Vijeća stranih investitora, Branimir Muižda, u intervjuu za naš list ističe da sadašnja domaća akumulacija kapitala nije dovoljna za razvoj gospodarstva, a izlaz naše ekonomije vidi upravo u stranom kapitalu.
-Ona bi povećala kapacitete bh. gospodarstva, no za sada ih je malo te se njihov priljev iz godine u godinu smanjuje, naglašava Muidža.
Koja je glavna misija i vizija Vijeća stranih investitora u BiH (VSI)? Što Vijeće planira uraditi u 2012.?
- Vizija Vijeća stranih investitora jest da djeluje kao jedinstven glas stranih investitora prisutnih u BiH u nastojanju da poboljšaju poslovnu klimu u BiH. Kroz misiju VSI-ja pokušavamo promovirati dobre prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se prevladale prepreke s kojima se strani investitori suočavaju, a te prepreke su zaista brojne. Također nastojimo kroz naše aktivnosti sam status stranih, ali i domaćih investitora, poboljšati i približiti svjetske ekonomske trendove bh. zajednici. Naš plan u 2012. jest intenzivnija suradnja s vlastima u BiH na otklanjanju barijera koje su artikulirane u našoj Bijeloj knjizi, ali i preko naših radnih skupina, koje aktivno rade na detektiranju istih.
Također, promocija investicija kroz suradnju s našim partnerima je još jedan od glavnih ciljeva u 2012.

Budući da su strana investiranja ključ rasta gospodarstva jedne zemlje, povećavaju li strani investitori rast gospodarstva i u BiH?
- Trenutačna slika i prilika bh. ekonomije jest da za sada domaća akumulacija kapitala nije dovoljna za razvoj gospodarstva te izlaz i boljitak vidimo u stranom kapitalu. Međutim, evidentno je da se priljev stranih direktnih investicija iz godinu u godinu smanjuje, trenutačno je na vrlo niskoj razini od cca 1,4 posto BDP-a, ali on nije samo posljedica globalne ekonomske krize, već je u velikoj mjeri uzrokovan i tekućim prilikama u BiH, od političkih pa do ekonomskih. Tako da odgovor bi bio, u principu bi trebali povećavati rast, ali realna slika BiH jest da nemamo dovoljan broj investicija koji bi povećao kapacitete našeg gospodarstva. Mislim da je sada svima jasno da bez značajnih investicija nema ni jačanja domaćeg gospodarstva i samo velike investicije mogu pokrenuti pozitivan razvojni ciklus, otvoriti nova radna mjesta i sačuvati postojeća.

Što treba učiniti kako bi za što više stranih investitora BiH bila zanimljiva?
- Prije svega treba stvoriti puno bolju investicijsku klimu za ulagače, a to ovisi o politici i ekonomiji. S obzirom da su ova dva sustava jako usko vezana, potrebno je prikazati BiH kao sigurnu zemlju za ulagače, sigurnu u političkom i pravnom smislu, što podrazumijeva harmonizaciju propisa na razini države i reforme u oblasti sudstva, gospodarstva, vanjskotrgovinskog poslovanja... Potrebno je otkloniti brojne administrativne barijere jer birokracija s kojom se na dnevnoj bazi susrećemo kao investitori jednostavno onemogućava normalan tijek ekonomskih aktivnosti, investicija, ostvarivanje planiranih rokova za ulaganje i povrat kapitala. Detaljno opisani problemi s kojima se susreću investitori nalaze se u našoj Bijeloj knjizi, publikaciji koju VSI objavljuje jednom godišnje s ciljem da ukaže upravo na ovo gore spomenuto.

Koje su to prepreke s kojima se susreću strani investitori, a koje na žalost čine BiH još uvijek ne previše atraktivnom za ulaganja. Što VSI radi kako bi se te prepreke otklonile?
- Sve preporuke iz Bijele knjige, koja je naš najvažniji produkt, nastojimo rješavati kroz aktivnu komunikaciju i suradnju sa svim relevantnim institucijama vlasti i to na svim razinama vlasti. Želimo istaknuti da je od prošle godine suradnja s institucijama intenzivnija i otvorenija nego u proteklom razdoblju. Tome u prilog govori i činjenica da smo potpisali u listopadu 2011. Memorandum o suradnji s Vladom FBH i prezentirali naše preporuke Parlamentu FBiH. U sklopu ove suradnje, Vlada FBiH je usvojila Bijelu knjigu kao službeni dokument, koji je postao polazna osnova za reformsku politiku. Ovisno o oblasti, učinci su zadovoljavajući u većoj ili manjoj mjeri. Ističem da zaista cijenimo aktivnosti premijera FBiH Nikšića koji je u tom smislu od početka svog mandata zaista uradio veliki napor da se kroz Vladu i Parlament usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera na usvajanju preporuka stranih investitora i gospodarstva općenito. Također, suradnja s RS-om je kontinuiran proces, a predsjednik RS-a Dodik je također uvijek bio vrlo otvoren za inicijative VSI-ja, gdje kroz radne skupine i individualne sastanke s Vladinim tijelima ukazujemo i tražimo izmjene pojedinih zakonskih odredbi. VSI u suradnji i s drugima, poput stranih veleposlanstava prisutnih u BiH, te sličnih udruga kojima je cilj isti ili sličan kao naš, s predstavnicima EU izaslanstva u BiH ulaže sve napore u rasterećenje gospodarstva, a s ciljem olakšanja poslovanja kompanijama i pokušava učiniti BiH atraktivnom zemljom za buduće ulagače. Tako preko naših kanala komunikacije s medijima; kroz Vijeće za suradnju sa stranim veleposlanstvima te radionice i edukacijske seminare s kompanijama i institucijama ukazujemo na neophodnost suradnje svih zajedno. Mislim da naše članice kroz svoje pozitivne priče i rezultate u BiH mogu vrlo pozitivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske strane ulagače u privlačenju investicija.

Kada bi bilo što manje prepreka stranim ulagačima, može li se reći da bi naša zemlja postala konkurentna zemljama u regiji glede stranih investiranja?
- Generalno gledajući, da. Međutim, BiH je potencijalno vrlo konkurentna zemlja s obzirom na njezin geostrateški položaj, prirodne resurse, tradiciju i neiskorištene potencijale u oblasti građevinarstva, energetike, poljoprivrede, drvne industrije i industrije uopće koja ima i tradiciju poljoprivrede, turizma... Prepreke, generalno gledajući, mogu se otkloniti: poreznom reformom koja bi trebala ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raznih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i potrebnog vremena za ishođenje i odobrenje raznih dozvola (od okolišnih do građevinskih), donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona od značaja za oblast energetike, poljoprivrede te smanjenjem birokracije, a povećanjem njezine učinkovitosti, olakšavanjem procedura za osnivanje i funkcioniranjem gospodarskih društava.

Federalna vlada donijela je Odluku kojom odobrava zaduženje Federacije BiH putem emisije obveznica radi prikupljanja sredstava za financiranje izdataka utvrđenih Proračunom FBiH za 2012. godinu, u nominalnom iznosu do 130.000.000 konvertibilnih maraka.

Riječ je o 130.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM, te rokom dospijeća od tri godine, navodi se u saopćenju Vlade.

Javni poziv za sudjelovanje u emisiji obveznica bit će objavljen na internetskim stranicama Federalnog ministarstva financija, agenta emisije i Sarajevskoj burzi vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (SASE) najkasnije sedam dana prije aukcije.

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH pokrenulo je aktivnosti nakon što je Udruženje građevinara pri Privrednoj komori FBiH uputilo dopis s molbom za pomoć u organiziranju susreta s predstavnicima katarskih institucija.

Kako nam je potvrdio Murat Muhamed Ramadanović, šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju u Ministarstvu, dopis je proslijeđen Ambasadi BiH u Kataru, odakle se čekaju povratne informacije.

Podsjetimo, bh. građevinari zainteresirani su za poslove u Kataru, a želja im je da na ovom "velikom svjetskom gradilišu" dobiju poslove vrijedne oko dvije milijarde dolara, pri čemu im je prijeko potrebno i lobiranje na političkom nivou.

Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije obratilo se privredno društvo "Energoinvest" d.d. Sarajevo sa inicijativom o aktiviranju članstva Bosne i Hercegovine u Afričkoj banci za obnovu i razvoj, kao i Fondu za afrički razvoj kojim ta banka upravlja.

Kako je obrazloženo, jedino članstvo države Bosne i Hercegovine u ovim institucijama otvara mogućnost nastupa na tržištima čiji se projekti finansiraju iz ovog izvora. Afrička banka za obnovu i razvoj ima 53 regionalne i 24 neregionalne zemlje članice, a bavi se finansiranjem raznih projekata.

Članstvo u ovoj financijskoj instituciji je od izuzetne važnosti kako za "Energoinvest", tako i za druga gospodarska izvozno orijentirana društva iz FBiH i BiH u cjelini.

Stoga je Vlada FBiH zadužila Federalno ministarstvo financija da, njezinim posredstvom, pokrene inicijativu spram Vijeća ministara BiH o aktiviranju članstva naše zemlje u Afričkoj banci za obnovu i razvoj i Fondu za afrički razvoj, saopćeno je iz Vlade FBiH.

"Prvi maj, praznik budžetskih (ne)radnika" naziv je akcije koju su jučer proveli aktivisti Udruženja građana "Oštra nula" u Banjoj Luci, kritikujući Vladu Republike Srpske jer je odlučila da su za prvomajske praznike neradna čak tri dana u tom entitetu, u kojem istovremeno ima 155.890 nezaposlenih.

U sklopu akcije izveli su performans gdje su prikazali „vlast kako `peca` narod poslom“, ali je iza sebe ta ista vlast ostavila propala preduzeća, uništenu industriju, poljoprivredu, malu privredu, loše provedenu privatizaciju, što sve ukazuje da je RS danas "na čistoj nuli".

Na Trgu Krajine su postavili i kartu Republike Srpske s brojem nezaposlenih građana u svim regijama tog entiteta.

"Naša simbolična povorka će se sastojati od predstavnika naroda koji preko svojih poreza plaćaju vlast, koja zauzvrat obećava poslove i bolji život, dok istovremeno rezultati rada te vlasti su i više nego katastrofalni. Time želimo pokazati apsurdnost slavljenja Prvog maja kao praznika rada, sa čak tri neradna dana, dok iza sebe imamo stotine uništenih malih i velikih preduzeća, neuspjelih i korumpiranih privatizacija, preko više od polovine radnosposobnog stanovništva koje je nezaposleno i milione maraka u dugovanjima prema radnicima", kazala je Dražana Lepir, aktivistkinja ovog udruženja.

Akciju "Oštre nule" slabo su propratili ionako rijetki prolaznici u centru Banje Luke, pa i oni na čije probleme oni ukazuju.

Ipak, ovo je jedini vid aktivizma koji je organiziran danas u Banjoj Luci u povodu 1. maja, Međunarodnog praznika rada.

Izaslanstvo BiH predvođeno federalnom ministricom okoliša i turizma Brankom Đurić i zamjenicom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Erminom Salkičević-Dizdarević, u okviru službenog posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prisustvovalo je ceremoniji otvaranja jednog od najvećih i najznačajnijih svjetskih turističkih sajmova ATM Dubai 2012, koji se održava u Dubaiju od 30. aprila do 3. maja, a na kojem se prvi puta predstavlja i Bosna i Hercegovina.
Posjeta bh. izložbenom štandu

Uz suradnju i potporu turističke agencije Helen Holidays iz Istanbula, predstavljeni su turistički potencijali BiH, a za sredinu juna najavljeni su i prvi turisti iz zemalja Golfskog zaljeva te Turske, saopćeno je u srijedu iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Posjetom bh. izložbenom štandu, ministrica Đurić sa suradnicima dala je snažnu potporu turističkom sektoru BiH da se upusti u tržišnu utakmicu, za svakog gosta nudeći kvalitetne turističke proizvode utemeljene na prirodnim ljepotama, bogatstvu tradicijskih i kulturoloških različitosti na malom prostoru.

"Svjesni smo da je neophodno ulagati u promociju turizma na domaćim i na međunarodnim sajmovima, jer osim izravnog kontakta "licem u lice" i predstavljanja proizvoda, ATM Dubai pravo je mjesto za spoznavanje naših mogućnosti i kvalitete, upoznavanje konkurencije, ali i stjecanje novih znanja", kazala je ministrica Đurić.

Boravak u Dubaiju izaslanstvo Federalnog ministarstva okoliša i turizma iskoristilo je i za brojne bilateralne susrete.

Susreti ministrice Đurić

Ministrica Đurić susrela se tako s prvim tajnikom Ministarstva kulture i turizma Republike Turske Ozgurom Ozaslanom, te veleposlanicima Crne Gore, Venezuele i Turske, ali i predstavnicima veleposlanstava BiH u Abu Dabiju i Rijadu.

Glavne teme razgovora bili su unapređenje dosadašnje suradnje, te mogućnosti za zajedničke projekte s naglaskom na promociju BiH, ali i rješavanje problematike viznoga režima i nedostataka s kojima se susreću turisti posebno iz zemalja Golfskog zaljeva.

"Samo novim idejama te novim proizvodima i programima možemo obogatiti turističku ponudu i ostvariti svoje ciljeve, a to su da se sezona produži i bolji rezultati koji nose i veće prihode", kazala je ministrica Đurić, naglasivši da će se sigurno učiniti sve da se turistima olakša i njihov dolazak u BiH, rješavanjem problematike viznog režima, ali i olakšanim pristupom putovanja do destinacija u BiH.

MOSTAR – Regionalna razvojna agencija REDAH je u okviru projekta CREDO Hercegovina pokrenula aktivnost ispitivanja predstavnika najdinamičnijih industrijskih sektora Hercegovine te izradila “Barometar stanja malog i srednjeg poduzetništva (MSP) odabranih sektora” u spomenutoj regiji.
Kako navode iz REDAH-a, ovim barometrom se pokušao pružiti kvalitetan i vjerodostojan prikaz poslovnog okruženja u regiji, promatran kroz prizmu samih poduzetnika. Barometar pruža korisne informacije svim pojedincima, organizacijama i institucijama koji se bave problematikom gospodarskog razvoja. U samo istraživanje uključena su 84 hercegovačka poduzeća, od čega 27 pripada turizmu, 13 sektoru sira, 16 sektoru plastike, 20 metaloprerađivačkom sektoru te osam sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). Prema međusektorskom presjeku, ukupna proizvodnja u drugoj polovici 2011., u odnosu na prvu polovicu iste godine kod 42 posto poduzetnika je veća, a kod 20 posto njih je znatno veća. Istu proizvodnju imala su 22 posto poduzetnika, a 14 posto njih manju, dok je samo dva posto imalo znatno manju proizvodnju u drugoj polovici godine u odnosu na prvu polovicu. Kako se navodi u Barometru, ovi podaci su dobiveni od svih predstavnika razmatranih sektora koji ukazuju na poboljšanje okolnosti u nadolazećem razdoblju.
- Nakon razdoblja stagnacije u prvoj polovici 2011. primjetan je optimizam iskazan od ispitanika, njih čak 63 posto očekuje bolje rezultate u sljedećem razdoblju, spominje se u Barometru.

Ukupna proizvodnja

Ukupna proizvodnja u drugoj polovici 2011., u odnosnu na 2011. kod sektora turizma je prema 50 posto ispitanika veća, dok je za 50 posto njih znatno veća, ali treba imati u vidu da je u turizmu jak utjecaj sezonalnosti na rezultate poslovanja. Takav utjecaj prisutan je i u sektoru sira, gdje je poslovanje u istom razdoblju u odnosu na prvo razdoblje u 2011. za više od pola proizvođača veće. Naime, 21 posto ispitanika proizvođača sira kazalo je da im je poslovanje ostalo isto, a isto toliko ispitanika potvrdilo je da im je poslovanje manje. Što se tiče sektora plastike, u Barometru se navodi kako je tu očigledan rast optimizma u drugoj polovici 2011. u odnosu na prethodna razdoblja.
- Učinci globalne krize, koji su imali utjecaja i na ovaj sektor, slave što je vidljivo iz podataka gdje 67 posto ispitanika očekuje rast rezultata poslovanja, što je značajan rast u odnosu na prethodno razmatrana razdoblja, odnosno 44 posto u drugoj polovici 2010. i 38 posto u prvoj polovici 2011., objašnjava se u Barometru, gdje stoji da su proizvođači plastike kazali kako im je u drugoj polovici 2011. (u odnosu na prvu polovicu) ukupna proizvodnja za njih 54 posto bila veća, a njih 13 posto imalo je znatno veću proizvodnju. Metaloprerađivački sektor je najviše pogodila globalna ekonomska kriza, a u Hercegovini se pokazalo da su ti učinci bili ublaženi, no i dalje vlada oprez.
- Iduće razdoblje bi se moglo promatrati kako razdoblje stabilizacije, uz izraženu nadu kako će se situacija u metaloprerađivačkom sektoru promijeniti i dobiti pozitivan smjer, komentira se u spomenutoj analizi REDAH-a. Samo 25 posto ispitanika iz ovog sektora imalo je veću proizvodnju u drugom dijelu 2011., u usporedbi s prvom polovicom te godine, a 25 posto poduzeća imalo je manju proizvodnju. Znatno veću imalo je 20 posto poduzeća.
I u IKT sektoru prisutan je optimizam glede ukupne proizvodnje, odnosno u pogledu ostvarenja boljih poslovnih učinaka, jer njih 66 posto očekuje rast poslovnih rezultata. U ovom sektoru u drugoj polovici 2011., 49 posto ispitanika je imalo veću proizvodnju, dok je znatno veću i manju imalo po 17 posto.
Prema rezultatima izgleda poduzeća na tržištu u 2011. godini u odnosu na 2010., 43 posto su odgovorili da su oni bolji, dok je 24 posto njih kazalo da su isti, a 23 posto da su znatno bolji. Za deset posto ispitanika izgledi su gori, a nitko nije kazao da su “znatno gori”. Na dan vršenja ankete 55 posto ih je odgovorilo da su bolji, 34 posto da su isti, a 11 posto da su izgledi gori.

Prepreke za rast

Kako su hercegovački poduzetnici kazali, najvažnije prepreke za njihov rast su nedostatak narudžbi (potražnje), ali i vanjski kapital, radna snaga te strojevi, odnosno zgrade. Barometar je pokazao kako radne snage najviše nedostaje IKT sektoru, gdje je 60 posto ispitanika odgovorilo s DA, a 40 posto njih s NE. Radne snage jedino ne nedostaje sektoru sira, a međusektorski presjek pokazao je da je 68 posto ispitanika kazalo da im ne treba radnika, dok je 32 posto kazalo da im kadra nedostaje.

Kompanija UNIS Group je na nedavno održanom sajmu vojne industrije u Kuala Lumpuru (Malezija) predvodila osam bh. fabrika iz namjenske industrije koje su se zajednički predstavile na štandu na kojem je bio grb Bosne i Hercegovine.

Na sajmu u Maleziji bio je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj koji nam je nakon povratka iz ove daleke zemlje rekao da je BiH tržište Malezije vrlo interesantno jer je jedno od osnova plasmana naših firmi poput Pretisa i Binasa. Unatoč tome, tržište Malezije je za BiH bilo zatvoreno četiri godine jer su pojedinci iz naše zemlje bukvalno prevarili svoje malezijske partnere sa ugovorom o Pretisu. Upravo je sređivanje odnosa između FBiH i Malezije bio jedan od razloga što je Trhulj otišao na sajam.

Riješeni nesporazumi

"Tada smo dobili avans od 1,3 miliona američkih dolara, dali bankovnu garanciju, a roba nikad nije bila isporučena, pa je ugovor na kraju raskinut. Ministar odbrane Malezije Ahmad Zahid Hamidi, koliko mi je poznato i ranije je imao zahtjeve od bivšeg premijera FBiH Mustafe Mujezinovića i bivšeg ministra Vahida Heće, ali nije želio nikoga da primi. Bio sam uporan u zadnjih šest mjeseci i uspio sam izdejstvovati da mene i mog savjetnika primi na protokolarni sastanak koji je trebao trajati pet minuta. Ipak, naš sastanak je trajao 40-ak minuta i na kojem smo, čini mi se, riješili sve nesporazume. Bila je potrebna samo jedna riječ, izvinjenje, za sve ono što je napravljeno u ranijem načinu poslovanja. Maleziji smo se zahvalili na pomoći u ratu, poslije rata, na investicijama koje su pokretali u BiH, a koje njima nisu donijele nikakvu dobit. Posebno smo se izvinili za Pretis i oni su nam oprostili garanciju od 1,3 miliona američkih dolara", kaže Trhulj.

Ministar Trhulj nam je rekao da je poruka malezijskog ministra odbrane bila da se ministru odbrane BiH Muhamedu Ibrahimoviću prenese da je Malezija za našu zemlju i dalje otvorena u finansiranju školovanja oficira i da se tržište te zemlje ponovo otvara za nas.

"Naša namjenska industrija sada ima tržište u 30-ak zemalja. Naš štand je relativno mali kada se pogledaju štandovi Turske ili Italije. Turska, primjerice, ima tržište od 12,5 milijardi eura, a mi od 30 miliona eura. To se ne može porediti, ali je naše kataloge uzelo više od stotinu posjetilaca. Razgovarali smo sa predstavnicima Indonezije, Australije, Filipina, Turske... Nas karakteriše kvalitetan proizvod. UNIS Ginex smo sačuvali i pozitivno posluje, otvorio je 60 radnih mjesta prošle godine, Igman smo stavili na noge i danas ta kompanija ima pet puta veću proizvodnju nego prije dvije godine. Ta firma je zaposlila više od 300 ljudi prošle godine i danas ima gotovo 700 uposlenih.

Danas Igman ima ugovorenog posla da će svake godine u naredne tri zapošljavati po stotinu ljudi.

Naš cilj u Igmanu je otvaranje druge smjene i više od hiljadu zaposlenih. Također, cilj nam je da se osposobe Pretis, Binas, BNT i Vitezit. Zrak radi pomalo i pregrmio je neke teške stvari", kaže ministar Trhulj.

U Republici Srpskoj ove sedmice neće doći do korekcije cijena nafte i naftnih derivata, potvrdio je Srni predsjednik Udruženja uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata RS Vukašin Vojinović.


On je pojasnio da će cijene biti korigovane samo ukoliko dođe do pada prozvođačke cijene u Rafineriji nafte Brod i to tek sljedeće sedmice, jer ovih dana nema isporuke nafte, a trenutno se na pumpama prodaju zalihe od prošle sedmice.


Navodeći da je prošle sedmice u Republici Srpskoj došlo do blagog pada cijena nafte i naftnih derivata, Vojinović je istakao da je gorivo u Republici Srpskoj već jeftinije nego u Federaciji BiH.

Vojinović kaže da je cijena "eurodizela" u Republici Srpskoj oko 2,40 KM, a u Federaciji BiH je viša od 2,50 KM.

Prema njegovim riječima, cijene benzina u Republici Srpskoj se kreću oko 2,40 i 2,50 KM.

Iz Udruženja prometnika naftnih derivata Privredne komore FBiH najavljeno je da će gorivo u Federaciji krajem sedmice pojeftiniti. Očekuje se da cijene budu manje za oko pet feninga po litru.

Gorivo bi početkom maja trebalo da pojeftini i u Hrvatskoj, usljed smanjenja rafinerijskih cijena nafte.

Kako prenose hrvatski mediji zbog poboljšanja stanja na svjetskom tržištu nafte, nakon četiri mjeseca uzastopnog rasta, cijene benzina će osjetno pasti, dok će dizel tek neznatno pojeftiniti.

Najprodavanijem eurosuperu 95 cijena će pasti za 34 lipe, odnosno za oko devet feninga, dok će eurodizel pojeftiniti za oko šest lipa, odnosno nešto više od jednog feninga.

Neosporna činjenica je da su se odredbe Zakona o akcizama BiH, koje se odnose na oporezivanje cigareta, u velikoj mjeri približile važećim relevantnim direktivama EU, a prilikom njegovog eventualnog revidiranja jedno od mogućih rješenja su odredbe njemačkog zakona koji tretira ovu oblast, konstatovalo je Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporzivanje /UIO/ BiH.

To približavanje se prvenstveno ogleda kroz strukturu akcizne obaveze, dok je za potrebe dostizanja visine minimalne akcizne obaveze određena dinamika povećanja specifične akcizne obaveze koja se vrši po Zakonu i odluci Upravnog odbora UIO u iznosu od najmanje 0,15 KM po pakovanju od 20 cigareta.

Uvedena je i minimalna akcizna obaveza, a kao ishodišna veličina koristi se najpopularnija kategorija.

Svakodnevno se mogu čuti inicijative za izmjenu trenutne politike koja reguliše ovo područje čiji su najčešći zagovornici sami poreski obveznici - učesnici na tržištu proizvoda od duhana.

Jedan od mogućih pravaca u kojima treba razmišljati su odredbe njemačkog zakona o oporezivanju proizvoda od duhana, a ono što je posebno interesantno je uvođenje prosječne ponderisane malprodajne cijene cigareta.

Njemački zakon se odlikuje i po tom što ima ugrađeni stabilizator u smislu zaštite od povećanja PDV-a pri čemu se automatski umanjuje obaveza za nekoliko procentnih poena.

Još jedna bitna karakteristika ovog zakona je ta da su njime data znatno veća ovlaštenja saveznom ministarstvu finansija, koje je autorizovano u smislu proceduralnog pojednostavljenja, kao i osiguranja uniformnosti i jednakosti prilikom oporezivanja.

U njemačkom zakonu prilikom definisanja šta je cigareta vodilo se računa o elementima kao što su veličina rezanog duhana, dužina cigarete, vrsta materijala koji se koristi za umotavanja duhana i slično.

Sve je to s ciljem adekvatnog i ujednačenog poreskog tretmana onoga što se podrazumijeva pod cigaretom.

Interesantno je i to da se specifična, odnosno posebna akcizna obaveza obračunava po cigareti, komadu, s obzirom da se pakovanja cigareta mogu razlikovati u broju cigareta.

Time se sužava prostor za izbjegavanje plaćanja akcizne obaveze, konkurentnije tržišne cijene i time favorizovanja potrošnje jedne grupe proizvoda u odnosu na ostale proizvode od duhana.

Za BiH je, kako navodi ovo Odjeljenje, najinteresantnija karakteristika ove javne politike je ta da se njome uvodi kategorija ponderisane prosječne maloprodajne cijene kao referentne tačke umjesto dotadašnje najpopularnije cjenovne kategorije cigareta.

Odjeljenje za makroekonomsku analizu naglašava i da je evropsko zakonodavstvo u ovoj oblasti znatno evoluiralo u posljednjih nekoliko godina, a minimalno akcizno opterećenje za cigarete je poraslo za oko 45 odsto uz istovremeno drugačije definisane veze i odnose između različitih komponenti ukupnog poreskog opterećenja na cigarete.