Re: Ekonomija | Economy

Otvoreno novo postrojenje
Fabrika Prevent u Goraždu proizvodi presvlake za Golf A7















ostalo na sa-xu

Bukvić: Treći SBF donio konkretne rezultate

Na Sarajevo Business Forumu (SBF,) 3. međunarodnoj investicijskoj konferenciji, održanoj u organizaciji Bosna Bank Internationala i Islamske banke za razvoj (IDB), tokom tri dana potpisano je deset sporazuma i obavljeno oko 150 poslovnih pregovora, a investitorima je prezentirano 137 projekta vrijednosti 8,5 milijardi eura.
Direktor BBI-a Amer Bukvić danas je tokom završnog panela istaknuo da su investitori iz 30-ak zemalja svijeta najviše interesa pokazali za energetski sektor te ocijenio da je ovogodišnji Sarajevo Business Forum bio veoma uspješan i da je time otvoren novi proces analiza i pregovora s investitorima, ali i zapošljavanja, čiji će se rezultati vidjeti narednih mjeseci.

Prvog dana ovog foruma, u srijedu, potpisano je pet ugovora, među kojima je i onaj o ulasku četiriju bh. kompanija u međunarodni konzorcij održive gradnje Feniks, koji je do sada udruživao slovenska i srbijanska preduzeća, dok je pet ostalih ugovora potpisano danas.

Oni se odnose na saradnju za rekonstrukciju biblioteke i studentskog servisa Univerziteta u Tuzli, podršku fondaciji "Mostovi nade" , podršku kompaniji Agro-eco-food iz Blagaja u poljoprivrednoj proizvodnji, nadogradnju saradnje kompanija Apimed Sarajevo i Lativa Sarajevo u proizvodnji i preradi voća i uzgajanja stoke te zajedničku izgradnju fabrike za obradu drveta u Cazinu kompanija Mimar i Mejwel Al-Daihani.

Inače na SBF-u su bili predstavljeni projekti iz turizma, građevinarstva, poljoprivrede, energetskog sektora, infrastrukture, finansijske industrije i oblasti edukacije.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj danas je tokom zatvaranja Foruma kazao da je Sarajevo postalo mjesto gdje se sastaju projekti i pozvao sve učesnike da se i ubuduće pridruže ovome skupu i da Sarajevo zaista bude mjesto poslovnih ljudi.

Ideja Sarajevo Business Foruma, kako je rečeno, jest dugoročna, a velike investicije ne mogu završiti u samo godinu ili dvije. Za to su potrebni dugotrajni pregovori i kontakti. Iz tog razloga većina ranije ugovorenih projekata je još u fazi realizacije.

Organizatori SBF-a, BBI banka i Islamska razvojna banka (IDB) preuzeli su na sebe obavezu da u BiH dovedu što više stranih investitora koji će vidjeti šta im ova zemlja nudi. Popravljanje imidža zemlje u svijetu prvi je korak ka dovođenju stranih investitora.

Trećem SBF-u je prisustvovalo oko 1.000 gostiju, među kojima je bilo i 100 visokih zvaničnika. Skup je pratilo i 250 novinara iz cijelog svijeta.

Oslobodjenje

Austrijska firma otvara pogon kod Bosanskog Broda

Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Aleksandar Džombić razgovarao je danas s predstavnicima kompanije “Anton Paar” iz Austrije o mogućnostima ulaganja ove kompanije u RS.

Predsjednik uprave ove austrijske firme Fridrih Santner je istakao da su odlučni da izgrade pogon za proizvodnju vrhunskih instrumenata za mjerenje i laboratorijske instrumente za potrebe industrije i istraživanja, u naselju Sijekovac kod Bosanskog Broda. U planu je zapošljavanje 40 radnika, a početak proizvodnje je planiran za januar naredne godine, saopćeno je iz antitetske vlade.

Džombić je naglasio da je Vlada RS-A spremna da, sa svim svojim resursima, podrži ovaj projekat kao i sve druge projekte koji obezbjeđuju nove investicije i nova radna mjesta.

Predstavljajući kompaniju Fridrih Santner je rekao da se bave proizvodnjom vrhunskih instrumenata za mjerenje i laboratorijske instrumente za potrebe industrije i istraživanja. Pojasnio je da proizvode IT terminale za željeznički i aviosaobraćaj, a osposobljeni su i za potrebe elektroindustrije i medicine.

Klix

Džemaludin Peljto imenovan za direktora Hidrogradnje

Nadzorni odbor Hidrogradnje d.d. Sarajevo donio je odluku na sjednici održanoj u petak u Sarajevu o imenovanju Džemaludina Peljte za direktora kompanije na mandat od četiri godine, saopćeno je iz Hidrogradnje.
Usvojen je izvještaj o prošlogodišnjem poslovanju Hidrogradnje u BiH prema kojem firma bilježi neto gubitak od 3.083.000 KM, što je za oko 800.000 KM manje u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj o poslovanju u Libiji i stanju imovine kompanije u toj zemlji nije bilo moguće sačiniti zbog poznatih tamošnjih ratnih dešavanja.

Nadzorni odbor je razmatrao aktuelno stanje u Hidrogradnji, opterećeno teškom socijalnom problematikom i velikim obavezama prema radnicima i Fondu PIO, stotinama tužbi radnika te nemogućnošću dobijanja poslova na projektima u BiH, posebno na Koridoru 5C gdje je dosad kompanija dobijala uglavnom manje neprofitabilne poslove kao podizvođač.

Klix

Jablanička kompanija sklopila posao u Zagrebu: "Granitove" ploče na Cvjetnom trgu

Cvjetni trg u Zagrebu bit će popločan prirodnim "Granitovim" pločama iz Jablanice. Tu nam je vijest jučer potvrdio Salih Klepo, vršilac dužnosti direktora "Granita", koji je kazao da će od 1. juna početi rekonstrukcija Cvjetnog trga.

"Granit" je rekonstruirao i sarajevsku ulicu Ferhadija, a u Zagrebu su, prema riječima Klepe, također htjeli uraditi kvalitetnu obnovu pa su izabrali jablanički granit.

- S obzirom na to da će se rekonstrukcija Cvjetnog trga raditi u dvije faze, za prvu fazu ugradit ćemo 1.000 kvadrata ploča debljine od osam centimetara, a vrijednost ugovora je skoro 150.000 maraka. Druga faza je planirana da se radi najesen, gdje smo jedni od glavnih kandidata za popločavanje i te faze - kaže Klepo.

Dodao je da je projektant iz Hrvatske ranije zatražio uzorak "Granitovog" kamena i da je prošao provjeru te da je potvrdio kvalitet.

- Sve je, praktično, završeno i uskoro ćemo ovu potvrdu i zvanično dobiti. Za nas je najvažnije to da je uzorak prihvaćen - kaže Klepo.

Ljepša budućnost

Sve većom potražnjom granita na posao u jablaničku kompaniju polako se vraćaju i radnici koji su 26 mjesci bili bez zaposlenja. Stečaj se provodi, a Klepo kaže da ponuda za posao ima i da je vidljiv napredak firme u posljednjih mjesec i po, kada su nastavili s radom, te se nada da će u budućnosti biti još posla.

Trenutno je u firmi zaposleno skoro 130 radnika.

Dnevni Avaz

Spremnost za nova ulaganja u BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministra i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatko Lagumdžija kao guverner EBRD-a za BiH učestvuje na redovnom zasjedanju EBRD-a u Londonu, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
U toku prvog dana zasjedanja EBRD-a Lagumdžija je ima niz bilateralnih sastanaka, između ostalih, sa aktuelnim predsjednikom EBRD-a Tomasom Mirowom, i podpredsjednikom Evropske investicione banke Antonom Ropom.
Lagumdžija je razgovarao sa predsjednikom EBRD-a Tomasom Mirowom o aktuelnim projektima EBRD-e i Evropske investicione banke koji se realizuju u BiH. Posebno je naglašena ubrzana realizacija projekta koji su godinama stajali u mjestu, a na kojima se protekle godine ubrzano radilo prvenstveno na projektu Koridora 5c, što su predstavnici EBRD-a i Evropske investicione banke naročito istakli i pozdravili.

Kako se navodi u saopćenju, sagovornici su izrazili obostrano očekivanje o bržoj realizaciji ugovorenih projekata, i spremnost za nova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Čelnici EBRD-a i Evropske investicione banke istakli su da će i dalje nastaviti sa ulaganjima u projekte infrastrukture, a iskazali su veliku zainteresovanost za ulaganja u privatni sektor.

Lagumdžija se sastao sa regionalnim direktorom Kuvajtskog fonda šeikom Waleed Al-Baharom sa kojim je razgovarao o konkretnim modalitetima na realizaciji projekata u našoj zemlji, a posebno na projektima Koridora 5c, zdravstva i obrazovanja.

Tokom dana dr.Lagumdžija se sastao i sa direktorom za Izrael u Vijeću guvernera EBRD-a Ohad Bar Efratom, sa kojim je razgovarano o pozitivnoj praksi i uspješnim projektima EBRD-a, stoji u saopćenju MVP.

Oslobodjenje

Japanska kompanija "Mitsui" zainteresovana za ulaganja u BiH

Predstavnici vodeće japanske firme "MITSUI & Co. Deutchland GmbH" iskazali su tokom jučeranjeg sastanka sa rukovodstvom Agencije za promociju stranih investicija (Fipa) interes za ulaganje u sektore energetike, poljoprivrede, zdravstva i hemijske industrije u BiH.

Tokom sastanka je razgovarano o poslovnom okruženju i mogućnostima za ulaganja u BiH, a japanskim privrednicima predstavljeni su konkretni investicioni projekti iz oblasti energetike za koju su predstavnici te kompanije od ranije zainteresovani, kao i projekti iz oblasti poljoprivrede, saopšteno je iz Fipe.

Iz Agencije navode da redovno informišu predstavnike ove firme o otvorenim tenderima, organizovanju investicionih konferencija i da im dostavljaju konkretne projekte, te dodaju da japanski investitori, prije bilo kakve odluke o investiranju, detaljno analiziraju sve segmente poslovanja i da im za odluku o investiranju treba dosta vremena.

Predstavnici japanske firme su posjetili BiH po drugi put u okviru održavanja Sarajevo Business Forumu (SBF) od 6. do 8. aprila 2011. na kojem su bili specijalni gosti. U okviru SBF, predstavnik FIPA-e se susreo sa Takao Rikukaea, generalnim direktorom preduzeća "MITSUI & Co. Deutchland GmbH".

Također su učestvovali na Sarajevo Business Forumu 2012 koji je održan od 16. do 18. maja.

Iz FIPE podsjećaju da je Japan veliki donator u BiH. Prvih poslijeratnih godina počeo je sa urgentnom pomoći u rekonstrukciji BiH i time postao jedan od najvećih bilateralnih donatora dodjeljujući grantove u mnogim domenima, kako putem Savjeta ministara BiH, tako i putem nevladinih organizacija, navodi se u saopštenju Fipe.

E-Kapija

Hrvatska i Srbija blokiraju izvoz iz BiH

Izvoz bh. proizvoda u Hrvatsku i Srbiju je u drastičnom padu, dok uvoz iz ovih zemalja raste. Tako je izvoz iz BiH u Hrvatsku u prvom tromjesečju 2012. godine manji za 18,6 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iz Hrvatske smanjen za 2,9 posto, pa je BiH u trgovini sa Hrvatskom u minusu od 242 miliona konvertibilnih maraka, piše Aljazeera.


Ništa bolja situacija nije ni sa izvozom u Srbiju, gdje je izvoz u prva tri mjeseca 2012. godine manji za čak 33 posto nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, smanjen je i uvoz iz Srbije, ali za simboličnih 2,3 posto, pa je tako deficit BiH u trgovini sa Srbijom u prva tri ovogodišnja mjeseca dostigao 130 miliona KM.

Ovo je, prije svega, rezultat barijera u slobodnoj trgovini koje su postavile Hrvatska i Srbija prilikom izvoza proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Nametnuli su kompliciranu proceduru kod protoka roba. Uz ovo treba dodati nedostatak međunarodno priznatih akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti i neuređen sistem ovlaštenja. Nepriznavanje certifikata o kvalitetu, sanitarnih, fitosanitarnih i veterinarskih dokumenata. Neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničkih regulativa, nedostatak adekvatne infrastrukture, te korupcija i krijumčarenje.

Barijere Hrvatske i Srbije ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane, već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobodne trgovine. Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, tvrde poljoprivrednici.
Da bi ublažili ove probleme ekonomski eksperti Vanjskotgovinske komore BiH, dr. Duljko Hasić i Igor Gavran predlažu da članice CEFTA-e 2006 trebaju uskladiti jedinstven tretman proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu, kako u smislu obima i trajanja procedura tako i u smislu njihovih troškova.
Ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA-e 2006, Bosna i Hercegovina treba povećati sve administrativne i troškove carinjenja na uvoznu robu u iznosu od 100 do 600 posto, odnosno primijeniti puni reciprocitet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe.

Članice CEFTA-e 2006 trebaju dogovoriti uzajamno priznavanje izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, razmijeniti njihove liste i potpisati zajednički memorandum o međusobnom priznavanju. Alternativno, problem se može riješiti mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile Bosna i Hercegovina i Srbija 6. aprila 2012. godine. Pregovori sa Hrvatskom su blokirani, jer pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji gube svaki smisao.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS-a, Vladimir Usorac, kaže da proizvodi u BiH ulaze bez ikakvih problema i stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima. BiH samo sa Hrvatskom gubi 24 miliona KM godišnje na veterinarskom pregled..

- Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, izjavio je Usorac.

On ističe da je izvoz u Srbiju i Hrvatsku veoma otežan zbog komplikovane organizacije države BiH. U svim zemljama svijeta pregled robe pri izvozu obavlja se na posljednjoj carinskoj ispostavi prema državi u koju se izvozi, dok se kod nas obavlja u regiji kojoj izvoznik pripada, tako da imamo dupli posao, pojasnio je Usorac.

Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj viši stepen usklađenosti s Evropskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali zajednički rezultat je otežavanje ili potpuno onemogućavanje plasmana bh. proizvoda. Ove barijere dvije susjedne zemlje najjače su u agroindustrijskom sektoru, gdje su bh. proizvođači i najkonkurentniji. Necarinske barijere vezane za postupak carinjenja i odobravanja plasmana najčešće se ogledaju u konstantnom podvrgavanju kontrolama proizvoda istog proizvođača iz BiH, za čije se rješenje čeka posljednji dan propisanog zakonskog roka od 60 dana.

Činjenica je da proizvođači vode iz BiH, osim jednog u vlasništvu kompanije iz Hrvatske, ne mogu dobiti dozvolu za izvoz, niti im se priznaju certifikati izdati u EU-u. Za izvoz stiropora proizvođač iz BiH mora izdvojiti blizu 5.200 KM za analizu, a odobrenje čeka godinu dana. Tako se u sektoru građevinarstva priznaju isključivo atesti IGH-a iz Zagreba, koji su mnogo skuplji i od onih izdatih u EU-u. Česti su i problemi pri izvozu jaja u Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez njih.
Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od goveđeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje još, iako razlozi za to već dugo ne postoje, a bh. prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je porijeklo goveda iz Srbije. Također, nameću se i diskriminirajuće obaveze u izgledu i sadržaju deklaracija i svjesno se i sistemski na sve načine otežava plasman bh. proizvoda.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez takvih certifikata.
Postojanje spomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u bh. vanjskotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA-e 2006.

Broj proizvoda koji se u ovakvim uslovima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen, te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimulira. Bh. proizvođači nisu ravnopravni čak ni na domaćem tržištu, jer sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca.

Biznis

Uprava Agrokomerca traži partenere

Bivši prehrambeni gigant Agrokomerc iz Velike Kladuše, koji je nekad zapošljavao hiljade radnika, danas zapošljava njih 440, od kojih je većina angažovana na zaštiti imovine.
Pokušava se sačuvati ono što nije devastirano, kazao je za Fenu direktor Agrokomerca Ekrem Šarić, naglašavajući da je to jedan od najvećih problema s kojima se susreće ovo poduzeće.

Međutim, novaca za osiguranje nema, tako da ljudi angažovani na tim poslovima, dobivaju samo povremene akontacije od novca koji se prikupi od zakupa određenih objekata.

Uprava Agrokomerca je u skladu sa zaključcima donesenim na sastanku u februaru, kada je ovo poduzeće posjetio federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, te predstavnici kantonalnih i općinskih vlasti na čijem teritoriju se nalaze kapaciteti tog poduzeća, napravila prijedlog mjera za pokretanje minimalne proizvodnje.

"Mi smo uradili poslovni plan za pokretanje proizvodnje u četiri tvornice, a ne dvije kako je bilo precizirano, s obzirom da je proizvodnja povezana i da se u jednoj tvornici rade poluproizvodi za drugu", kaže Šarić i precizira da je za pokretanje te proizvodnje potrebno pola miliona KM.

Prijedlog je dostavljen federalnim i kantonalnim vlastima, koje treba da osiguraju potrebni novac.

Direktor Agrokomerca kaže da nisu dobili potrebna sredstva, zbog čega su se angažirali i u pregovore s potencijalnim poslovnim partnerima, kako bi uz njihovu pomoć i vlastita sredstva pokrenuli proizvodnju.

Uz saglasnost Vlade Federacije BiH otvoren je i namjenski račun za proizvodnju.

Šarić ističe da ukoliko se i uspije u tim namjerama, to neće riješiti problem Agrokomerca, već će samo stvoriti jedan povoljniji ambijent za njegovo rješavanje.

" Ključni problem Agrokomerca su ogromna dugovanja, koja su dostigla cifru od 137,5 miliona KM, te upis založnih prava na imovinu poduzeća", kazao je Šarić. Ilustrovao je to primjerom od prije nekoliko dana, kada je imovina procijenjena na oko 750.000 KM prodana putem suda za svega 28.000 KM.

Šarić rješenje vidi u tome da sve zainteresirane strane, uposlenici, lokalne zajednice u kojima se nalaze objekti ovog poduzeća, te kantonalna i federalna vlast, postignu konsenzus i usvoje zajednički program revitalizacije Agrokomerca.

Međutim, sudeći po dosadašnjim iskustvima, zajedničkog dogovora još nema, a dok se ne postigne dogovor, objekti Agrokomerca u kojima nema proizvodnje i dalje su na meti kradljivaca, koji dijelove prodaju za sirovine. Šteta se povećava, a dugovanja rastu.

Klix

Pozitivni utisci sa Sarajevo business foruma: Zadovoljni i investitori i kompanije

Sarajevo Business Forum bio je veoma uspješan. Na ovogodišnjem SBF-u ostvarili smo konkretne rezultate, omogućili otvaranje novih radnih mjesta, te privukli respektabilne investitore, izjavio je direktor Bosna Bank International (BBI) Amer Bukvić, nakokon zatvaranja Sarajevo biznis foruma koji se održavao od 16. do 18. maja održala u Sarajevu.

Generalna ocjena oko 1.000 učesnika ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma jeste da je ovogodišnji SBF organiziran na visokom nivou, te da su tri dana foruma iskorištena za sklapanje poslovnih ugovora i ostvarivanje kontakata sa stranim investitorima, navode organizatori.

Maid Jabandžić iz kompanije "Madi" iz Tešnja na SBF je došao prvi put ove godine i već dogovorio saradnju sa Abdullah Saleh Al Othaimijem, vlasnikom kompanije "Al Othaim Holdinga" iz Kraljevine Saudijske Arabije.

"Bavimo se proizvodnjom i preradom pilećeg mesa i prijavili smo naš projekt na SBF. AL Othaim vidio je naš projekt na stranici SBF-a poslao nam je mail i ovdje u Sarajevu za vrijeme doržavanja SBF imali smo poslovni sastanak. Narednih dana u našu kompaniju stići će predstavnici AL Othaim Holdinga kako bi dogovorili detalje za proširivanje proizvodnje i izvoz naših proizvoda u Saudijsku Arabiju. To bi otvorilo mogućnost za zapošljavanje 150 novih radnih mjesta", kazao nam je Jabandžić. Dodaje da je osim ovog investitora, još jedna kompanija iz Saudijske Arabije - Shaaer Holding Group Company zainteresirana za uvoz njihovih proizvoda.

Meso iz Visokog u Jordanu

Još jedna mesna industrija iz BiH ostvarila je konkretne rezultate sa stranim investitorima. Riječ je firmi "Kaplan produkt LTD" iz Visokog koja se bavi proizvodnjom i preradom mesa. Dogovorena je saradnja sa kompanijama iz Joradana koje će uvoziti bh. meso i mesne prerađevine.

"Iduće sedmice dolazi nam delagacija iz Jordana da obiđe naše proizvodne pogone i potpišemo ugovore. Osim ovoga sa predsjednikom kompanije BIGMEV Muzaferom Čilekom dogovorili smo saradnju koja podrazumjeva povećavanje naših proizvodnih kapaciteta. Ukoliko to uspijemo realizirati zaposlili bismo 100 novih radnika", pojasnio je Fikret Kaplan, jedan od vlasnika mesne industrije iz Visokog.

Predstavljene kompanije iz Hrvatske

Slične utiske sa Sarajevo business Foruma u Hrvatsku će ponijeti i Marijan Čovran, direktor kompanije "CT-Intrust", koja zastupa hiljadu kompanija iz Hrvatske. "Treći put sam na SBF-u i mogu reći da je ovo veoma dobra prilika da se predstave projekti i nađu investitori. Ostvario sam razgovore sa investitorima iz Turske i Saudijske Arabije. Svake godine u ime mojih klijenata nudim im projekte iz turizma, međutim ove godine napravili smo konkretne dogovore vezane za proizvodnju hrane. Proizvodnja i prerada hrane je ono što ih najviše interesira i bliskoj budućnosti napravit ćemo i konkretne dogovore", pojašnjava Čovran.

Klix