Re: Ekonomija | Economy

Treći Sarajevo Business Forum završen je jučer svečanim potpisivanjem ugovora o partnerstvima i investicijama koje su dogovorene tokom protekla tri dana.
Između ostalog, Adil Bushnak i Muzaffer Cilek su potpisali memorandum o razumijevanju kojim se BIGMEV, organizacija koja okuplja privrednike i pronalazi projekte za investiranje, a čiji je osnivač Cilek, obavezuje da će surađivati sa novoosnovanom organizacijom Mostovi nade. Osnivač Mostova nade Adil Bushnak kaže da je cilj ove nevladine organizacije da poveže ljude porijeklom iz BiH te da radi na dovođenju investitora, uspostavljanju poslovnih i kulturnih veza, te pomoći u obrazovanju studenata iz BiH.

Biblioteka u Tuzli

Također, firme Al-Rakha Investment iz Jordana i Agro-Eco Food iz Blagaja potpisale su memorandum o razumijevanju kojim se planira investiranje oko milion eura u plasteničku proizvodnju. Memorandumom o razumijevanju kompanije Apimed i Lativa ozvaničile su saradnju u oblasti voćarstva i stočarstva. Također, dogovoreno je investiranje 3,5 miliona KM u fabriku za preradu drveta u Cazinu koju radi zajedničko preduzeće kompanija MIMAR i Mejwel al-Daihani. Pored toga, Univerzitet u Tuzli potpisao je memorandum o razumijevanju sa Turskom agencijom za saradnju (TIKA) kojim je obezbijeđeno 140.520 eura za rekonstrukciju biblioteke i studentskog servisa Univerziteta.

Na zatvaranju Foruma direktor BBI banke Amer Bukvić je kazao da je Forum dao konkretne rezultate, potpisani su novi ugovori, biće otvorena nova radna mjesta, a također, ostvareni su važni kontakti koji će u budućnosti dovesti do investicija. Dodao je kako je SBF platforma za otvaranje tržišta jugoistočne Evrope te zahvalio partnerima i Vladi.

Zajednički rad

"Zajedno smo radili da od Sarajeva napravimo ekonomski centar regije i u tome uspjeli. Posvećenost Vlade ovom forumu govori o njenoj spemnosti da sluša investitore i nakon 20 turbulentnih godina, mislim da je došlo vrijeme za ekonomiju", rekao je Bukvić.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj je na zatvaranju Foruma kazao kako je zaista lijepo vidjeti biznismene da razmjenjuju kontakte, interesuju se za projekte i na kraju potpisuju ugovore. To je uspjeh Foruma.

Direktne strane investicije u BiH u 2011. godini imale su ohrabrujući porast i iznosile su 612,1 milion KM, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na 2010, istakao je ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u obraćanju na redovnom godišnjem zasjedanju Savjeta guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu.

Lagumdžija je rekao da je u ekonomskoj krizi fiskalna pozicija BiH i dalje u konsolidacijskom usponu sa očekivanim smanjenjem deficita, a da je bankarski sektor ostao stabilan i doživio vidljiv oporavak, dodavši da je Centralna banka BiH ostvarila neto profit od gotovo 46 miliona KM u 2011 godini.

Prema njegovim riječima, formiranje Savjeta ministara BiH omogućilo je donošenje neophodnih odluka koje direktno otvaraju perspektivu ostvarenja prioriteta BiH, a to su ispunjenje uslova za proces stabilizacije i pridruživanja i kandidatski status za EU, ali to i da Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) uskoro bude nadohvat ruke.

"Time se ostvaruju bitne pretpostavke za dalji reformski kurs i omogućava stabilan razvojni put BiH", smatra Lagumdžija.

On je istakao i značaj kontinuiranog učešća EBRD-a u finansiranju razvojnih projekata u BiH, navodeći da su nove investicijske aktivnosti u infrastrukturi neophodne radi unapređenja javnih usluga, podrške ekonomskom rastu koji je vezan za privatni sektor, kao i nastavak integracionih procesa u regionu.

Govoreći o izgradnji evropskog putnog koridora Pet-ce, Lagumdžija je naglasio da taj projekat ima snažnu podršku vlasti BiH i da se očekuje da će omogućiti bolju integraciju BiH sa evropskim ekonomskim i socijalnim strukturama.

Lagumdžija je pozvao finansijske institucije i strane investitore da nastave učešće u projektima vezanim za koridor Pet-ce, te putno-željezničku mrežu i njenu modernizaciju i razvoj. On je izrazio očekivanje da će ulazak BiH u investicionu fazu energentske efikasnosti, imati podršku EBRD-a.

On je čestitao novoizabranom predsjedniku EBRD-a, Sumi Čakrabartiju i napomenuo da je BiH poslala pismo EBRD-u za organizovanje godišnjeg sastanka EBRD-a u Sarajevu, poslije 2014.godine, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

Plodna zemlja, čestiti ljudi, jaka poljoprivredna proizvodnja..., samo su neki od razloga zbog kojih Dubravsku visoravan, na potezu od Maslina u stolačkoj do Domanovića u čapljinskoj općini, već desetljećima zovu "hercegovačkom Kalifornijom". Stoga je cijela ta Dubravska visoravan nadaleko poznata po poljoprivrednoj proizvodnji i velikim obradivim površinama na kojima se podižu brojni nasadi voća i povrća. I sve to u nedostatku vode iz cjevovoda pa su se ljudi oduvijek na ovom prostoru snalazili uz pomoć bušotina ili pak dovozeći spremnike s vodom. Stoga je Dubravska visoravan i posebna po tome što tu nema "gradske vode" niti neke rijeke ili jezera iz kojih bi se crpila voda za navodnjavanje, piše Večernji list.

Ekonomski isplativo

Zato su poljoprivrednici i primorani kopati bušotine iz kojih crpe vodu za navodnjavanja, a oni koji to mogu kupuju vodu iz cisterni.

"Naravno da su sretnici oni koji imaju svoje bušotine koje su, također, skupe dok se sve ne dovede do kraja. Zato su tu ukupni troškovi bušotine i pratećih crpki i opreme preko 10 tisuća KM, a ni voda iz cisterni nije jeftina ako bi je koristili za navodnjavanja. Zato se i puno očekuje od tog vodovoda koji ide iz Čapljine, a u konačnici će pokriti i područje općine Stolac tj. cijelu Dubravsku visoravan. Ostaje da se vidi koliko će on ustvari biti ekonomski isplativ jer je to pitka voda u cijevima koja se naravno plaća onoliko koliko se i potroši", govori za Večernjak Tiho Šimunović iz Donjeg Jasoča u stolačkoj općini, skoro na sredini Dubravske visoravni.

Baš zbog te ekonomske isplativosti mnogi poljoprivrednici na Dubravskoj visoravni složni su u ocjeni da im je prihvatljivija "jeftinija" voda koja bi na Dubravsku visoravan stigla s lokacije Rotimlje i Hodova gdje je već prije nekoliko godina u rad pušten vodovod za taj dio stolačke općine. Komentar smo zatražili i od stolačkog načelnika Stjepana Boškovića.

Potrebno vremena

"Primarni je taj vodoopskrbni sustav ‘Dubravska visoravan’ koji ide iz Čapljine i kojim će vodu dobiti još i općine Stolac i dio Mostara. No, taj je vodovod još na teritoriju Čapljine i nije još došao do naših granica. Za sve to naravno treba vremena pa smo mi već odradili dosta posla na tim drugim manjim vodovodima kojim ćemo nadograditi spomenuti vodoopskrbni sustav `Dubravska visoravan`, a koji će biti na toj ekonomskoj osnovi tj.plaćat će se potrošena voda. E zato ćemo sa ovim drugim manjim vodovodima, kao što su Rotimlja i Klokun, pokušati ublažiti cijelu tu situaciju i o ekonomskoj isplativosti i o svim drugim stvari. Već se dosta toga odradilo i pred nama je još dosta posla”, istiće načelnik općine Stolac Stjepan Bošković.

Opći je zaključak da će dolaskom "pravog" vodovoda Dubravska visoravan umjesto “hercegovačke Kalifornije” postati pravi mali Eldorado.

Hidrogradnja.d.d. Sarajevo posluje u vremenu i okruženju koje je vrlo teško za građevinarstvo, a sa aktuelnom recesijom koja traje još od 2009. godine i evidentnim obustavljanjem investicija na skoro svim nivoima, smanjenjem kreditnih potencijala banaka, skoro potpunim ukidanjem kredita za investicionu izgradnju, očekuje nas još teže vrijeme za građevinarstvo, izjavio je za Fenu direktor ove kompanije Džemaludin Peljto.

Domaća operativa, prema njegovim riječima, izgubila je dah i u konkurenciji sa inostranim kompanijama nema konkurentnu moć za dobijanje novih poslova. Uglavnom su to poslovi iz tzv. "druge ili treće ruke".

"Tako će i Hidrogradnja sigurno morati tražiti svoje mjesto, makar i kao kooperant, kod realizacije novih dionica autoputa južno od Vlakova i sjeverno od granice sa Hrvatskom u Hercegovini koji su već u fazi potpisivanja sa inostranim kompanijama", istakao je Peljto.

Svoje mjesto Hidrogradnja, kako je dodao, sigurno mora tražiti i u svom osnovnom biznisu pri realizaciji projekata u razvoju energetskog sektora u kojem očekuje najozbiljniji "kolač", obzirom da je praktično jedina kompanija koja u tom dijelu investicione izgradnje ima odgovarajuće reference.

Nekada je Hidrogradnja gradila mostove, puteve i hidroelektrane širom svijeta, a danas je stanje u ovoj firmi opterećeno teškom socijalnom problematikom i velikim obavezama prema radnicima i Fondu PIO, stotinama tužbi radnika te nemogućnošću dobijanja poslova na projektima u BiH, posebno na Koridoru Vc gdje je dosad kompanija dobijala uglavnom manje profitabilne poslove kao podizvođač.

Aktuelni projekti Hidrogradnje u fazi izvođenja su: Sarajevska obilaznica, dionica Butila-Brjješće-Stup (LOT 2A i LOT 2B) kolektor; izgradnja petlje Butila, pravac Briješće - desni most (LOT1); Petlja Šićki Brod (LOT 2); autoput Vc, dionica Drivuša - Gorica; izgradnja sarajevske obilaznice Butila - Briješće - Stup; tunel Vijenac; Sarajevska obilaznica, dionica Butila - Briješće - Stup, petlja Butila (LOT 1), te autoput Vc, dionica Počitelj - Bijača, sekcija Kravice - Bijača.

Državne kompanije kakva je Hidrogradnja, kaže direktor Peljto, opterećene su nemogućnošću da ispune sve obaveze kolektivnog ugovora i već se aktiviraju tužbe radnika koje sa sudskom praksom dosuđenih tužbi u korist radnika sa vrijednostima više od 30.000 KM po radniku, dovode Hidrogradnju u potpunu blokadu.

"Tekuća nelikvidnost je na ovaj način uvećana i uz već velike stvorene obaveze značajno će ugroziti daljnje poslovanje", kazao je Peljto.

Obzirom na potrebu dovođenja Hidrogradnje na kapacitete koji su u skladu sa ponuđenim investicijama, kako je dodao, potrebno je iznaći adekvatna rješenja jer se oni moraju rješavati kroz umirovljenje u što većem broju (za one uposlenike koji ispunjavaju uslove), a po potrebi će se tretirati kao tehnološki višak, za što su potrebna dodatna finansijska sredstva koja Hidrogradnja.d.d. Sarajevo ne može naći u tekućem poslovanju.

"Država je u 2011. intervenisala putem dodjele namjenskog kredita, ali kredit se vrlo ubrzano mora vratiti, pa se rješenja moraju tražiti i u naplati starih potraživanja ili u prodaji dijela imovine kako ne bi došlo do eskalacije socijalnog problema u preduzeću", napomenuo je Peljto.

On je kazao da je nesporan doprinos države u dosadašnjem periodu kod provođenja akcija u rješavanju uposlenika koji odlaze u penziju. Vlada, odnosno resorno ministarstvo je, prema njegovim riječima, imalo `sluha`, te je grantovima obezbijedilo povezivanje staža u PIO-u za dio ove kategorije uposlenika.

"Veliku enigmu u rješavanju problematike Ijudskih resursa čini konstantan broj invalida rada. Naime, starosna struktura i priroda građevinskog posla regrutuje konstatnan priliv invalida rada čiji je angažman za građevinske poslove nemoguć", kazao je Peljto dodajući da je konačno rješenje njihovo penzionisanje u starosnu ili tzv. invalidsku penziju.

"Tu je potrebno da se državni organi angažuju da nađu modus za prestanak radnog angažmana u Hidrogradnji za određen broj uposlenika koji su invalidi rada sa invaliditetom koji onemogućuje bilo kakav rad u građevinarstvu. Također se smanjenje radne snage treba tražiti u rješavanju tehnološkog viška u tzv. administrativnim poslovima", dodao je Peljto.

Neškodljivo sredstvo za dezinfekciju jaja i prostorije gdje se uzgajaju pilići kojom se uništavaju patogene bakterije kao što su salmonela i E.Coli (Escherichia coli) mogla bi uskoro postati bosanska inovacija svjetskih razmjera. Naime, sada se u svijetu koristi sredstvo u kojemu je jedan sastojak koji jekancerogen. EK je svojim regultivama zabranila njegovo korištenje tako da je ova invoacija ima potencijal da bude plasirana na svjetskom tržištu, objašnajvaju iz Ministarstvi acivilnih poslvoa BiH koje provodi projekt Triple Helix u sklopu kojeg se razvijaju inovativne ideje.

Krsto Stojanović, tvorac ove ideje i vlasnik firme "Kiko" iz Bijeljine koja se bavi uzgojem pilića za eKapiju kaže da se trenutno u svijetu koristi zabranjeno sredstvo formal dehrid u kombinaciji sa kalijem pemanganom. "Kada se oni sastave nastaje jedno plinoviti stanje koje ubija bakterije, ali je i vrlo štetno za bakterije i ljude", objašnjava nam on.

Navodi da sredstvo koristi u sopstvenoj inkubatorskoj stanici gdje rade dezinfekciju priplodnih jaja.

Ne samo što se može vršiti dezinfekcija priplodnih jaja nego i deznfekcija posuđa u restoranima i vrtićima kako bi se uništile navedene bakterije. Također s emože vršiti dezinfekcija konzumnih jaja koja se ne tretiraju, a idu na tržište bez prethodnog tretmana. Dezinfekcija konzumnih jaja još nij eregulirana, a za inkubatorkse stanice je zakonom određeno da se mora vršiti dezinfekcija.

Kako bi potvrdili neškodljivost ovog sredstva vršili su ispitivanja na Veterinstvom fakukultetu u Sarajevu kod prof. Abdulaha Gagić.

Što se tiče ispitivanja ona su vršena u laboratorijskim uvjetima, na jednoj svinjogojskoj farmi i na farmi pilića u Visokom i sva su pokazala veoma dobre rezultate vezano za određen broj patogenih bakterija. Međutim , navodi Alma Hasanović, iz Ministarstva civilnih poslova BiH, potrebna su dodatna istraživanja.

Iz Ministarstvo civilnih poslova navode da je i projektu i profesorima jasno da nema nikakve štetnosti ali su potrebna dodatna istraživanja na kojem će iz Kiko morati poraditi. "Mislim da imaju odličnu inovaciju", navodi Hasanović.

O tome što je sljedeći korak na put ovog proizvoda jedinstvenog u svijetu Stojanović kaže da je sada na državi da izmjeni zakonsku regulativu i uskladiti je sa onom u EU koja zabranjuje upotrebu štetnih sastojaka koja se trenutno nalaze u sredstvima za dezinfekciju.

Rezultati postignuti u proteklih godinu dana pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji - izjavio je danas federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj na konferenciji o namjenskoj industriji u Sarajevu.
Na drugoj Konferenciji o statusu, trenutnom stanju i mjerama za unapređenje namjenske industrije, koju je organizirao Sindikat metalaca BiH, analizirano je izvršenje zaključaka s prve konferencije održane prije godinu dana.

Tada je, po riječima ministra Trhulja, konstatovano da je namjenska industrija u minusu negdje oko 140 miliona KM, a praktično osim Ginexa u svim fabrikama bilo je teško stanje, radnici su dugo godina bili bez plaća i neuvezanog radnog staža, a nivo poslova je bio u opadanju.

„Međutim, rezultati u 2011., posebno u drugom polugodištu, pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se sada realizuju daju novih 50 posto povećanja izvoza, tako da u prve dvije godine očekujemo 100 postotno povećanje izvoza namjenske industrije", istakao je Trhulj.

Dodao je da je u velikom broju fabrika radnicima uvezan radni staž, a radi se na tome da se pitanje zdravstvenog osiguranja sistemski riješi.

„Vladi smo proslijedili i zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava gdje bi pitanje dugova po osnovu zdravstvenog osiguranja bilo trajno riješeno", istakao je Trhulj.

„Izvoz namjenske industrije u prva tri mjeseca ove godine je bio 6,2 miliona eura, dakle gotovo 12,5 miliona KM i ako imate u vidu da je za isti period prošle godine, koja je bila 50 posto bolja od 2010., napravljeno nekih 2,5 miliona eura, očito je da je za čak više od 60 posto povećan izvoz u odnosu na prvi kvartal 2011.", kazao je Trhulj.

„Mislim da su to rezultati koje prepoznaju radnici i sindikat, ali još smo daleko od toga da možemo reći da smo u potpunosti riješili stanje u namjenskoj industriji i na tome radimo", dodao je Trhulj.

Dopredsjednik Sindikata metalaca BiH i koordinator za namjensku industriju Federacije BiH Bajro Melez ocijenio je da je stanje u namjenskoj industriji loše, ali nešto bolje u odnosu na prethodnu godinu.

Stanje je, po njegovim riječima, bolje jer je u preduzećima zaključivanjem dobrih ugovora omogućeno zapošljavanje, kao što je to slučaj s preduzećima „Igman" i „Ginex".

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu, a ohrabruju i ugovori koje su zaključili Igman iz Konjica i Ginex iz Goražda, a uz to pripreme za velike ugovore imaju Pretis i Zrak tako da je namjenska industrija u usponu", dodao je Melez.

Prioriteti sindikata su zapošljavanje i izmirivanje obaveza prema radnicima i u tom smislu konačno rješavanje obaveza po osnovu zdravstvenog osiguranja, kao i da se Razvojna banka stavi u funkciju razvoja preduzeća putem povoljnih kreditnih aranžmana.

„Tražimo da se kompletan državni aparat uključi da bi se omogućilo da namjenska industrija konačno zauzme mjesto koje joj pripada", kazao je Melez.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva "Igman" Konjic Senad Bjelevac kazao je da se stanje u Igmanu značajno popravilo u odnosu na situaciju prije dvije godine.

„Radnici su zadovoljni, imamo 330 stalno zaposlenih, a u jednom periodu smo imali i do 700 radnika. Posla imamo do kraja godine, a radi se i na ugovaranju poslova za narednu godinu", istakao je Bjelevac.

Sindikat Igmana je zadovoljan s upravom društva i neke probleme iz ranijeg perioda u vezi sa zdravstvenim osiguranjem i izostalim plaćama, nastoje postepeno riješiti i očekuju da će to biti završeno do kraja godine.

I radnici u Ginexu su, po riječima predsjednika sindikalne organizacije ovog preduzeća Džeme Tire, zadovoljni i imaju dovoljno posla. On je dodao da Ginex zapošljava više od 400 radnika, dobro posluje i izvozi u 34 zemlje.

Svjetski lider u proizvodnji sendvič panela isporučio je panele za prvi objekat u poslovnoj zoni "Lipova Greda" u Dubici.

Riječ je o agro centru čiji je investitor firma "EKO Bel" iz Laktaša. Izvođač radovar je firma "Projekt inženjering" takođe iz Laktaša koja je uradila i projektnu dokumentaciju za ovaj objekat.

Željko Đurić, country manager "KINGSPAN"-a za BiH, rekao je da im je zadovoljstvo što su isporučli panele za prvi objekat u ovoj perspektivnoj poslovnoj zoni.

"Nadamo se uspješnoj saradnji i sa ostalim investitorima koji planiraju izgradnju objekata u ovoj poslovnoj zoni. Sada će se na licu mjesta moći uvjeriti u kvalitet naših panela od kojih će ovaj objekat biti sagrađen", dodao je on.

Đurić je naveo da je ovo prva faza isporuke u kojoj je isporučen krovni panel. U toku sljedećeg mjeseca će biti ispočeni zidni paneli kao i paneli i vrata za rashladne komore.

Trgovački centar FIS iz Viteza, treći ponuđač u postupku kupovine banjalučkog Peveca, je kupio imovinu ovog trgovačkog lanca u Banjoj Luci za 9,1 milion maraka.

Postupak prodaje je okončan u četvrtak, 17. maja, predajom objekta FIS-ovom menadžmentu, kojoj su prisustvovali predstavnici Raiffeisen banke u BiH, sudski izvršitelj te stečajna upraviteljica Mirjana Golić.

Prema riječima Dijane Brkan, voditeljice Odjela marketinga kompanije FIS, kupovinom objekta Pevec FIS namjerava dodatno proširiti svoju trgovačku djelatnost u Banjoj Luci i otvoriti 100 novih radnih mjesta. Ovim se mreža od 13 prodajnih centara FIS širom BiH uvećava za još nekoliko hiljada m2 prodajnog prostora.

"Nakon uvida u stanje objekta bit ćemo u mogućnosti dati detaljnije informacije o daljnjim planovima", potvrdila nam je Brkan.

Predstavnici timova za međuopćinsku saradnju općina Tešanj, Teslić i Žepče (TTŽ) sa predstavnicima projekta Jačanje lokalne samouprave (SLS) u okviru programa Njemačke organizacije za tehničku pomoć i međunarodnu saradnju (GIZ) održali su krajem prošle radni sastanak.

Navedene tri općine su odabrane u oštroj konkurenciji općina iz cijele BiH, kao destinacija mikroregije gdje bi se realizovao pilot projekat "Promocija privrednih potencijala, mikroregije Tešanj, Teslić i Žepče uz jačanje njihove konkurentnosti".

Prema riječima Ismara Alagića, savjetnika načelnika Općine Tešanj za pristup EU-fondovima, do kraja 2012. godine predviđeno je da se pripremi Analiza privrednih potencijala mikroregije, koja bi poslužila kao osnova za izradu instrumenata promocije privrednih potencijala navedene tri općine i nastup prema inostarnim investitorima. Rezultati projekta bi bili prezentovani na međunarodnoj konferenciji koju bi GIZ organizovao krajem 2012. godine uz nazočnost predstavnika inostranih država kao potencijalnih investitora i privrednih partnera mikroregije TTŽ.

Naredni sastanak je planiran za 19.06.2012. godine u Tesliću, nakon čega bi uslijedilo potpisivanje memoranduma o saradnji od strane načelnika tri općine i GIZ-a, saopćeno je iz općine Tešanj.

Bosna i Hercegovina može da ubrza pregovore o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom i da ne mora da se čeka kraj juna kada ističe postojeći aranžman, izjavio je šef delegacije MMF-a Kostas Hristou.

Naglasio je da je bitno da na nivou BiH postoji usaglašen stav u vezi s detaljima novog aranžmana.

Hristou je o ekonomskim kretanjima u BiH i mogućnostima novog stand- by aranžmana danas u Banjoj Luci razgovarao s premijerom Aleksandrom Džombićem, koji je rekao da RS podržava novi aranžman s MMF-om te da je zainteresovana da pregovori počnu što prije.

Džombić i šef delegacije MMF-a razgovarali su i o budžetima RS-a i BiH, kao i o BDP-u u proteklom periodu i očekivanja za naredni period.

Istaknuto je da se na realna privredna kretanja u RS-u i BiH uveliko odražava nepovoljna situacija u privredi zemalja u regionu, saopćeno je iz entitetske vlade.

Razgovarano je i o projektima iz oblasti infrastrukture i energetskog sektora koji bi, u narednom periodu, trebalo da se realiziruju u RS-u.