Re: Ekonomija | Economy

Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH počela je aktivnosti na provođenju projekta Nacionalnog provoznog sistema /NCTS/ u BiH, koji je jedan od najvažnijih uslova za priključivanje BiH u EU u smislu spremnosti provoza roba iz i u Uniju, saopšteno je iz ove Uprave.

U periodu od 14.do 17. maja predstavnici slovenačke i austrijske carinske administracije su zajedno sa projektnim timom UIO BiH radili na pripremama za Plan aktivnosti provođenja projekta NCTS u BiH koji treba da bude osnov za dalji nastavak projekta.

Koordinator Projektnog tima Svjetlana Perković je nakon završetka rada sa predstavnicima Tvining projekta upoznala rukovodstvo UIO BiH sa planom aktivnosti u implementaciji projekta, dodajući da je NCTS jedan od najzahtjevnijih projekata koji je pred UIO i koji će trajati četiri- pet godina.

Ona je istakla važnost spremnosti UIO BiH da ide u implementaciju projekta jer će tada UIO, a samim tim i BiH, biti u mogućnosti da zadovoljavajući kriterijume interoperabilnosti i interkomunikacije sa EU bude dio EU.

Naredna aktivnost koju UIO treba da završi je pristup Konvenciji o zajedničkoj provoznoj proceduri u EU koja će pokazati zainteresiranost UIO za implementaciju NCTS-a nakon čega će uslijediti odgovor Brisela o prihvatanju BiH u Konvenciju čime će se intezivirati zajedničke aktivnosti UIO i EU da NCTS u BiH bude dio ostalih provoznih sistema u EU.

Više od 90 odsto privrede Republike Srpske u ovom trenutku vezano je za mala i srednja preduzeća različite vlasničke strukture i njena razvojna politika mora se prilagođavati takvoj situaciji kad se kreiraju podsticaji i razvojne linije, rekao je jučer u Istočnom Sarajevu predsjednik Narodne skupštine Srpske Igor Radojičić.

Radojičić je novinarima nakon posjete Fabrici bicikala i saobraćajne signalizacije „Lasta“ rekao da najveći broj privrednih subjekata u Srpskoj, pa čak i porodičnih firmi, uglavnom čine mala i srednja preduzeća, u kojima je i najveći broj zaposlenih.

"To bi u nekom narednom srednjoročnom periodu trebalo da bude fokus i oslonac naših ekonomskih politika. Mala i srednja preduzeća su najfleksibilniji i najlakše se bore i mogu da prilagode kriznim periodima“, pojasnio je Radojičić.

On je kao primjer naveo Poljsku koja je prije tri godine, na vrhu ekonomske krize, najbolje reagovala na tu krizu, jer je imala mala i srednja preduzeća koja su bila efikasna i koja su uspjela da odreaguju na ekonomske probleme.

"Naši veliki predratni sistemi definitivno su nestali i razmišljanja su apsolutno vezana za mala i srednja preduzeća. U ovom momentu nije realno razmišljati da će nastati neki veliki kombinati, osim ako ne dolaze veliki strani kupci“, istakao je Radojičić.

Prema njegovim riječima, u preduzećima u kojima preovladava filozofija da se sopstvenim snagama radi, najmanje je žalbi i zahtjeva prema Srpskoj.

"To su preduzeća koja sama opstaju na tržištu. Izvršavaju se redovno obaveze, a Republika povremeno uskače sa nekim sredstvima“, rekao je Radojičić.

On je naglasio da je "Lasta" pozitivan primjer i kad je riječ o vlasništvu, jer je ovo specifično preduzeće, gdje su radnici kao dio vlasničke strukture i održali preduzeće.

Prema njegovom mišljenju, bilo bi dobro da lokalna zajednica pomogne "Lasti" u rješavanju imovinsko-pravnih poslova.

Direktor "Laste" Savo Beribaka rekao je Radojičiću da očekuje malo bolje razumijevanje od lokalne zajednice, jer bi "Lasta" sigurno mogla da ima veću i bolju proizvodnju sa novim tehnologijama, a samim tim i više zaposlenih.

On je istakao da ovo preduzeća sa 35 zaposlenih redovno servisira obaveze prema zaposlenim i prema državi.

"Osim bicikle, proizvodimo saobraćajnu signalizaciju, turističke table i panoe, metaloprerađivačke uslužne djelatnosti, površinsku zaštitu lakiranja i pocinčavanja“ – naveo je Beribaka.

Kad je riječ o saobraćajnim znakovima, prema njegovim riječima, tržište su uglavnom Republika Srpska i BiH, a dio se izvozi u Sloveniju. "Nešto bicikla izvozimo u Hrvatsku i Srbiju, ali uglavnom pokrivamo domaće tržište. Mali problem je postala naplata", rekao je Beribaka.

Navodeći da je "Lasta" 2008. godine dobila podsticaj za izvoz saobraćajnih znakova, te kasnije kredit Investiciono-razvojne banke od 70.000 KM, koji je u roku otplaćen, Beribaka je naglasio da nije bilo potrebe za pomoć Republike Srpske.

Stanje u privredi Kantona Sarajevo nastavlja negativni trend od početka ove godine, a uzrokovan je novom dužničkom krizom u eurozoni, unutrašnjim neuređenim odnosima u sferi privrede te posljedicama vremenskih nepogoda iz februara ove godine, kazao je na današnjoj konferenciji za medije Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore KS.

Grebo je na početku kazao da ne postoji dobra volja u BiH da ova zemlja ekonomski ojača i riješi nagomilane probleme.

Kako ističe, u industriji Kantona Sarajevo se od početka godine do mjeseca marta bilježi pad od 5,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u Federaciji BiH također prisutan pad i on iznosi 9,6 posto.

"Od 21 grane prerađivačke industrije Kantona, njih pet je povećalo obim proizvodnje u pomenutom periodu, dok ostalih šesnaest bilježi pad. U trgovini imamo određene pomake, pa tako ukupan ostvareni promet iznosi 682 miliona KM, što je više za 2,9 posto u odnosu na isti period 2011. godine", govori Grebo.

Turizam je jedna od malobrojnih grana privrede Kantona Sarajevo koja bilježi stalni rast pa je Grebo tim povodom kazao kako mu je drago što iz mjeseca u mjesec dobivamo podatke o porastu broja posjeta.

"Broj turista koji su posjetili Sarajevo u prvom kvartalu 2012. godine je 40.636, što je za 9,9 posto više u odnosu na prva četiri mjeseca 2011. godine. Registrovana su 78.894 noćenja te je i taj broj povećan za 13,6 posto", naglasio je Grebo.

Zabrinjavajući podaci su u broju nezaposlenih, gdje je u martu ove godine registrovano 70.666 nezaposlenih osoba, što je upoređeno sa podacima za isti period prošle godine povećanje za 1,9 posto.

"Izvoz privrede Kantona Sarajevo u posmatranom periodu je dostigao iznos od 178 miliona, što predstavlja smanjenje od čak 16,04 posto, dok je došlo do povećanja uvoza za 3,22 posto. Posebno zabrinjavajuće je što bilježimo stalni rast deficita u Kantonu, FBiH, ali i na nivou države BiH", ističe Grebo.

Na kraju je predsjednik Privredne komore KS kazao kako je jedini način da se prekine ovaj negativni trend da se industrijske zone stave u puni pogon i da se maksimalno iskoristi ono što sada imamo u postojećim industrijskim zonama.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je u današnjem nastavku 14. redovne sjednice u Sarajevu Prijedlog zakona o koncesijama FBiH.
Vlada je kao predlagač ovog zakona navela da je njen cilj jačanje privrednog razvoja Federacije, stvaranje učinkovitog pravnog okvira za promoviranje i olakšavanje provedbe, razvitak koncesijskih projekata te unapređenje transparentnosti procesa dodjeljivanja koncesija.

Koncesije mogu biti date za privredno korištenje prirodnog bogatstva, dobra u općoj upotrebi ili drugog dobra, za javne radove i za javne usluge. Predloženi zakon se odnosi na dodjelu koncesija za obavljanje privrednih djelatnosti i usluga te izvođenje radova u oblastima javnih cesta, luka, zračnih luka, željeznica, korišćenja voda i javnog vodnog dobra, komunalne djelatnosti, održavanja zaštitnih vodnih objekata ili rječnih korita, hidroakumulacija, pitkih, ljekovitih, termalnih, termomineralnih i mineralnih voda, hidromelioracionih sistema, energetskih objekata, mineralnih sirovina, podzemnih voda i geotermalne energije, građevinskog zemljišta, lovišta, ribolovnih voda, cjevovoda i terminala za skladištenje i transport tekućina i plinova, poljoprivrednog zemljišta, kulturnih dobara, djelatnosti upravljanja otpadom, neškodljivog uklanjanja organskog otpada, skijaških centara i žičara, rječnog prijevoza, sporta i turizma.

Koncesija se može dati i za druge oblasti i djelatnosti. Uvedeno je novo rješenje, tako što je postupak dodjele koncesija reguliran zakonom, a ne posebnim pravilima, kao što je to u važećoj zakonskoj praksi. Federalna komisija za koncesije je samostalno i nezavisno tijelo Federacije, a njene članove, na prijedlog Vlade, imenuje Parlament FBiH, predviđeno je.

Bitna funkcija data je u Vladinom prijedlogu i općinskim načelnicima, odnosno stručnim osobama općina da obavljaju funkciju privremenog člana komisije kad je koncesioni projekt lociran na teritoriji njihove općine. Nakon završetka 14. sjednice Predstavnčkog doma, koja je započela prošlog mjeseca, danas će biti otvorena naredna, a u njenom dnevnom redu su između ostalih tačaka najavljeni: statut Radio-televizije FBiH, analiza mreža sudova u FBiH te izvještaj o datim pomilovanjima u 2011. godini.

BiH snažno mora povećati poljoprivrednu proizvodnju i poticaje kako bi se u idućih pet do šest godina pripremila za ulazak u EU. Naime, bilo koja zemlja, prije dolaska do te faze mora dobro pripremiti svoju poljoprivredu oko koje se u pregovorima obično biju najteže bitke.

Naime, nekoliko godina prije ulaska određuje se referentna godina kada se obavlja popis čitave proizvodnje u nekoj zemlji.

Praktično, nakon ulaska u EU država ne može davati dodatne poticaje za povećanje proizvodnje, a za određene proizvodnje će se morati dobivati i dozvole.

Prema riječima Jerke Ivanovića –Lijanovića, federalnog ministra poljoprivrede, to znači i da će od razvoja proizvodnje i visine poticaja koje budemo izdvajali za ovu oblast u idućih par godina ovisiti koliko ćemo iznos poticaja za poljoprivredu dobivati kada jednog dana uđemo u EU.

Naime, Lijanović navodi da EU pregovara na način da izdvajanja za poljoprivredu namijenjena nekoj zemlji poveća za nekoliko procenta od onih koje je ta zemlja izdvajala iz vlastitih proračuna.

"Ako to usporedimo sa vlastitim stanjem, danas imamo deset puta manje poticaja nego što bi trebali imati kada postanemo članica. To znači da ćemo poticaje morati povećati najmanje 5-6 puta. Zbog toga je sada pravo vrijeme za ulaganja kako bi se te investicije realizirale i završile u idućih nekoliko godina", navodi Lijanović.

Naglašava da je Uniji poljoprivreda na vrhu prioriteta te da se za nju izdvaja oko 40 posto europskog proračuna. Zbog toga je, kaže, potrebnio da se pripremimo kako bi jednog dana kao članica uspjeli ostvariti što veću koristi za tu oblast. Naime, možemo se učiti na primjeru Hrvatske koja je uspjela ugovoriti da kada iduće godine uđe u EU iz zajedničkog proračuna za poljoprivredu dobije 706 milijuna eura. "To je i naš cilj do kojeg ćemo nastojati doći", naveo je federalni ministar poljoprivrede.

Vlada Federacije BiH dala je danas prethodnu saglasnost na sporazumni raskid Ugovora o kupoprodaji dionica zaključen između Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH (APF), kao prodavca, i Ortačke grupe radnika i menadžmenta Konfekcije "Borac" d.o.o. Travnik, kao kupca.

APF je zadužena da nastavi postupak povrata preostalog dijela dionica koje nisu obuhvaćene sporazumom, a bile su predmetom kupoprodaje.

Riječ je o 13,809 posto ukupnog kapitala u privrednim društvima "Borca" u Travniku, Banovićima i Zenici, koja su nastala podjelom Konfekcije "Borac" d.o.o. Travnik nakon privatizacije.

Nakon današnje odluke Vlade FBiH direktor Konfekcije "Borac" Mustafa Dagoja izjavio je za Radio TNT Travnik da "Borac" ulazi u mirnije vode i da je spriječeno njegovo propadanje.

Vlada Federacije je načinila značajan korak na sanaciji "Borca" i sada se očekuje sigurnost za radnike, a od Vlade se očekuje i pomoć u revitalizaciji ovog travničkog poduzeća.

"Na upravi `Borca` je sada da osigura nove poslove i da krenemo u nove radne pobjede", riječi su Dagoje.

Ministar poljoprivrede Unsko-sanskog kantona (USK), Emdžad Galijašević sa saradnicima, obišao je jučer jednu, od kako je kazao, najvećih farmi na području općine Bihać, "Zelenu dolinu" u vlasništvu porodice Đuzelić.

"Ova farma trenutno raspolaže sa 80 muznih krava, za čiju je nabavku iz revolving fonda koji su zajednički pokrenuli Vlada Kantona, Mljekara Meggle i Balkan Investment Bank, povukla oko 300.000 KM", kazao je ministar Galijašević.

Smatra to vrlo dobrim potezom, jer će se kroz proizvodnju mlijeka vrlo brzo napraviti oko pola miliona KM nove vrijednosti. Pored mlijeka, u planu je i tov junadi, te proizvodnja rasplodnih junica, kazali su domaćini.

Međutim, najveći problem je što se farma nalazi u pograničnom dijelu bihaćke s općinom Bosanski Petrovac, koji nema napajanje električnom energijom. Stoga Đuzelići razmatraju alternativne izvore energije.

Ministar Galijašević obećao je pomoć, te da će se založiti kod federalnih vlasti, jer smatra da USK kao najveći proizvođač mlijeka zaslužuje posebnu pažnju federalnog nivoa ili eventualno određenih fondova.

Trojica direktora "BH Airlinesa" koje je u Upravu postavio turski partner "Turkish Airlines" podnijela su prije nekoliko dana ostavke, saznaje "Dnevni avaz" iz pouzdanih izvora.

Prema svemu sudeći, Vlada Federacije morat će pokrenuti proceduru izbora novih direktora. No, ovaj događaj podgrijao je sumnje u moguće povlačenje Turske iz zajedničke kompanije koja drži paket vlasništva od 49 posto.

Bezbolan razlaz

"Avaz" je ranije najavio da se Turci žele povući iz bh. firme zbog gubitaka. Naš izvor iz kompanije kaže da su Turci veoma oprezni kada je riječ o povlačenju iz "BH Airlinesa", jer ne smiju dozvoliti da to našteti njihovom međunarodnom imidžu. Prema njegovim riječima, sada se traži najbezbolnije rješenje za raskid ugovora.

S druge strane, jedino što će Federalna vlada moći učiniti jeste da se potrudi da bh. kompanija nastavi s radom i nakon povlačenja svjetski poznatog partnera, s tim što će morati biti redefinirana mnoga pitanja, poput flote, linija, itd. "BH Airlines" zvanično ima tri aviona u floti, ali je trenutno aktivna samo jedna letjelica.

Tri aviona

Nedavno se u regionu pojavio prijedlog za ujedinjenje aviokompanija iz zemalja bivše Jugoslavije. No, na sastanku koji je prošle sedmice održan u Budvi, a kojem su prisustvovali predstavnici prijevoznika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ta mogućnost odbačena je iako su sve regionalne aviokompanije lani zabilježile višemilionske gubitke.

Bijedić nije dobio ništa zvanično

Iz "BH Airlinesa" jučer nismo dobili dogovor na pitanja o ostavkama direktora ni povlačenju Turaka. Ni federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić nije nam ovo mogao komentirati, istakavši da s turske strane nisu dobili zvaničan zahtjev za raskid ugovora.

Bosna i Hercegovina je u aprilu ostvarila robni promet s inostranstvom u vrijednosti od jedne milijarde i 971 milion KM, od čega se na izvoz odnosi 656,1 milion KM ili 33,3 posto, a na uvoz milijardu i 315 miliona KM ili 66,7 posto.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je danas na konferenciji za novinare da je u tom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom bila 49,9 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od dvije milijarde i 420 miliona KM, što je za 9,7 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, ostvaren je uvoz u vrijednosti od četiri milijarde i 722,6 miliona KM, što je za 0,8 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

„U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 51,2 posto“, kazao je Milinović.

BiH je u prva četiri mjeseca ove godine u robnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti od dvije milijarde i 302,7 miliona KM što je za 14,8 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH bili su Njemačka i Hrvatska.

Bosna i Hercegovina je u aprilu ostvarila robni promet s inostranstvom u vrijednosti od jedne milijarde i 971 milion KM, od čega se na izvoz odnosi 656,1 milion KM ili 33,3 posto, a na uvoz milijardu i 315 miliona KM ili 66,7 posto.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je danas na konferenciji za novinare da je u tom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom bila 49,9 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od dvije milijarde i 420 miliona KM, što je za 9,7 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, ostvaren je uvoz u vrijednosti od četiri milijarde i 722,6 miliona KM, što je za 0,8 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

„U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 51,2 posto“, kazao je Milinović.

BiH je u prva četiri mjeseca ove godine u robnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti od dvije milijarde i 302,7 miliona KM što je za 14,8 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH bili su Njemačka i Hrvatska.