Re: Ekonomija | Economy

Drugog dana Srajevo Business Foruma invenstitorima iz cijeloga svijeta su ponuđeni projekti iz obasti energije i prirodnih resursa, građevinarstva i infrastrukture, obrazovanja, finasijskog sektora, poljoprivrede i turizma. Sudeći po interesu za bilateralne sastnake vlasnika projekata i potencijalnih investitora, moguće je da će se neki od tih projakata i realizovati.

Na početku drugog radnog dana foruma ministar energije, rudarstva i indrustrije Federacije BiH Erdal Trhulj predstavio je investitorima prirodne resurse naše zemlje nakon čega su učesnici foruma ocijenili da je BiH veoma bogata zemlja.

Voda, vjetar i sunce

Kako je Trhulj kazao, najznačajniji resurs BiH je voda, odnosno potencijal za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora – voda, vjetar i sunce. Za sve to BiH ima dobre predispozicije. Također, veliki su potencijali naše zemlje u pogledu mineralnih resursa za proizvodnju energije, što se ogleda u značajnim rezervama uglja. Zbog svega toga, investitorima su ponuđeni energetski projekti vrijedni 1,8 milijardi eura. Riječ je o termoelektranama Tuzla i Kakanj, zatim hidroeketrane Vranduk, Ustikolina i Kovanići, vjetroelektrane Podveležje i Vlašić, male hidroelektrane na rijeci Neretvici te fabrika cementa Đurđevik u okviru rudnika mrkog uglja Đurđevik.
Što se tiče ostalih mineralnih resursa Turhulj je naglasio da BiH ima određene rezerve zlata u okolini Fojnice, što su potvrdila istraživanja koja su rađena, te će projekat eksploatacije zlata uskoro biti spreman za tender za dodjeljivanje koncesije. On je dodao kako postoje i određene rezerve olova i cinka u okolini Vareša tako da i taj potencijal treba iskoristiti.
Što se tiče nafte, Trhulj je istakao da će istraživanje koje radi Shell Exploration konačno dati precizne i pouzadane podatke o rezervama nafte. Godinama se nafta istražuje u BiH i do sada je identifikovano 10 rezervoara koji se smatraju prikladnim za bušenje te osam koje još treba istražiti.
Potpredsjednik Shell Exploration, kompanije koja se širom svijeta bavi istraživanjem nafte i plina, Michael Foley je kazao da je svijetu dnevno potrebno 40 miliona barela nafte i ogroman je zadatak obezbijediti izvore za narednih 20 do 30 godina.
"Naša obaveza je da prepoznamo prave izvore, prave partnere, obezbijedimo najbolju tehnologiju i pronađemo načine kako doći do tih resursa", kazao je Foley te dodao kako su istraživanja u BiH već počela, podaci su prikupljeni i vrši se njihova dubinska analiza, tako da se prvi rezultati očekuju karjem godine kada bi trebalo da sa Vladom FBiH potpišu novi memorandum o nastavku istraživanja.
Konferenciji je prisustvovao i predsjednik jedne od najpoznatijih svjetskih kompanija Mitsui & Co Katsuya Okano koji je kazao da su predstavnici ove kompanije razmotrili doređene projekte te dodao kako je za ovu kompaniju, koja širom svijeta ulaže u energetiku, najvažnije da projekti u koje ulažu doprinose održivom ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta.

Reforma obrazovanja

Jučer je na SBF-u održan panel o edukacijskim potencijalima regije gdje je Sarajevo predstavljeno kao edukacijski centar. U tom kontekstu je rečeno da jedino obrazovanje može osigurati uvjete za održivi ekonomski razvoj, te da je jedan od najbitnijih preduvjeta u tom procesu.
"Obrazovanje je najvrednije dobro koje jedna zemlja može da posjeduje, i kroz njega se najprije može osigurati ekonomski prosperitet", kazao je ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH Damir Mašić obraćajući se učesnicima SBF-a.
Dodao je da je obrazovni sistem u BiH u procesu reforme te da treba učiniti dodatne napore kako bi se taj sektor u potpunosti prilagodio evopskim i svjetskim normama.
Prema njegovim riječima, u svijetu, ali i BiH, u visokom obrazovanju je prisutan trend jednake zastupljenosti privatnih i javnih univerziteta. "Mi smo za privatnu inicijativu, ali hoćemo da određeni standardi budu ispoštovani od potencijalnih investitora. Apsolutno ćemo podržati sve projekte potencijlanih investitora, ali sa zadovoljenjm kvaliteta. Ono što se dešava u pijedinim kantonima koji nikad nisu usvojili zakon o visokom obrazovanju poput Srednjobosnakog, koji ima 12 privatnih visokoškolskih ustanova, nije nešto što treba da služi na čast ni nama ni kantonu. Treba nam regulativa, pa onda investicije i strani partneri", kazao je Mašić.
Slovenski grad Bled je, zbog IEDC poslovne škole, postao prepoznatljiv u regiji kao edukacioni centar. Direktorica ove škole Danica Purg, na pitanje koja je njena preporuka da Sarajevo ostvari svoj cilj kaže: "Prvo terba imati čovjeka sa vizijom koji će raditi na tome i koji je vrlo odlučan da stvara kvalitet, jer moraš biti pet puta bolji od Harvarda da bi uspio, ali ne možeš da budeš kao Harvard zato što oni postoje 100 godina, pa moraš nešto drugo da smisliš. Prvo što vi imate je tržište, vrlo privlačni ste za zemlje južnije i istočnije od vas, to je vaša prednost. Ljudi će doći sa simpatijom kod vas i ako dodate kvalitet, nema sumnje u uspjeh".


18 miliona dolara za povratak

Predstavnik Saudijskog fonda za razvoj Mohammed Al Arifi i ministar finansijsa i trezora BiH Nikola Špirić potpisali su jučer u Sarajevu ugovor o zajmu kojim će biti osigurano 18 miliona dolara za povratak izbjeglica u BiH. "Cilj zajma je rekonstrukcija kuća za izbjeglice u cijeloj BiH. Do sada je Saudijski fond u BiH uložio ukupno 136 miliona KM. Osim za rekonstrukciju kuća za izbjeglice, novac od ovog zajma koristiće se i za rekonstrukciju četiri bolnice u BiH. I ovaj zajam potpisan je u okviru Sarajevo Business Foruma, kao i prošlogodišnji za Zeničku obilaznicu koji se već realizuje", kazao je Al Arifi te dodao kako već sada traže neke nove projkte za ulaganje u BiH. Kako je rečeno, rok otplate zajma je 25 godina sa grace periodom od pet godina, a troškovi projekta su jedan posto.

Tvornica tekstilnih proizvoda "Rama-tex" iz Prozora samo 30 dana nakon otvaranja bilježi prvi poslovni uspjeh, čime su na najbolji način demantirane špekulacije da je ovo projekt kojim općinska vlast u predizbornoj godini želi narodu zamazati oči.

Iz ove tvornice jučer je otišla prva isporuka robe za naručioca iz Njemačke, koja će na izbirljivom tržištu Evropske unije biti ponuđena kupcima u najpoznatijim robnim kućama.

- Prva isporuka sadrži 3.000 komada sportske opreme iz našeg "Fitness programa", koji je naručio naš poslovni partner "CGL Sport Fashion". Planirano je da do septembra na njemačko tržište plasiramo do 10.000 komada sportske opreme - kaže Drago Čuljat, vlasnik "Rama-texa".

U ovoj tvornici već je zaposleno 70 radnika. Prema riječima Čuljata, to nije krajnji domet.

- Cilj je da uspostavimo proizvodni ritam da svake sedmice od materijala koji se dopremi iz Njemačke, proizvedemo naručenu sportsku opremu i isporučimo je partneru. U julu će broj zaposlenih biti povećan za još 30 radnika i time će biti ostvareni uslovi da radimo punim kapacitetom - dodao je Čuljat, koji je podvukao da tvornica ima u planu razviti vlastitu trgovine, pa će već 1. jula u Prozoru biti otvorena prva prodavnica sportske opreme.

Jedna od najistaknutijih organizacija u svijetu međunarodnih skupova ICCA (International Congress and Convention Association) objavila je tablicu zemalja i gradova za 2011. godinu, na kojoj Sarajevo zauzima 273. poziciju na rang-listi od ukupno 345 gradova svjetskih kongresnih odredišta.

Na evropskoj listi, od 178 pozicija za gradove, Sarajevo zauzima 145. mjesto, dok je Bosna i Hercegovina među evropskim država rangirana na 36. poziciju.

U redovnim izvještajima koje izdaje ICCA, mjerilo za rangiranje kongresne destinacije su isključivo međunarodni kongresi asocijacija koji se periodično održavaju u raznim destinacijama.

Sarajevo je na takvom nivou prošle godine imalo sedam kongresa, što je glavni grad BiH uvrstilo na 273. mjesto među 345 gradova iz cijelog svijeta.

Nažalost, Sarajevo je jedini grad iz naše zemlje koji se našao na rang-listi ICCA-e. Bosna i Hercegovina zauzima 36. poziciju u Evropi i, u odnosu na zemlje regiona, i dalje smo u donjem dijelu po organizaciji kongresa.

Daleko ispred nas po broju organiziranih skupova su Hrvatska (72 kongresa), Srbija (55) i Slovenija (54).

Ohrabrenje je da se BiH može pohvaliti odličnim turističkim rezultatima realiziranim u prva četiri mjeseca ove godine. U prošloj je, na osnovu statističkih podataka, ostvaren porast u odnosu na 2010., i to za 20 posto u ukupnom broju održanih skupova, što je i dalje nedovoljno da bismo bili u gornjem dijelu liste atraktivnih destinacija za Evropljane i ostale građane svijeta.

Možda će nam druga polovina godine donijeti i bolje rezultate.

Guverner Centrale banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić danas je na panelu o finansijskom sektoru u sklopu Sarajevo Business foruma (SBF) kazao da je bankarski sektor u BiH zdrav a da je konvertibilna marka stabilna jer imamo valutno vijeće.

"Bankarski sektor u BiH je jak i zdrav i predstavlja dobrog partnera potencijalnim investitorima u BiH. Uz to BiH ima obrazovanu radnu snagu i naš cilj je da promijenimo percepciju kakvu BiH ima u inozemstvu, a ovakvi forumi su dobra prilika za to", kazao je Kozarić.

On je istaknuo da banke moraju težiti ka kreditnoj likvidnosti i da se u BiH mora doseći adekvatna dokapitalizacija Banaka.

Pri tome je spomenuo da u BiH ima 29 komercijalnih banaka, a da pet njih kontrolira 70 posto udjela na tržištu.

Također, Kozarić je dodao da interne rizike za finansijski sektor u BiH predstavljaju politička stabilnost, deficit budžeta, kao i vršenje monitoringa javnog duga, dok u eksterne rizike spada globalna ekonomska kriza i nemogućnost pristupa evropskim fondovima, te to što je 84 posto banaka u BiH u vlasništvu stranih zemalja.

Ovom prilikom zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović kazao je da je BiH uprkos globalnoj krizi na listi konkurentnosti osigurala porast kao i u međunarodnom izvještaju o lakoći poslovanja.

Dodao je da BiH traži investitore koji su strpljivi pošto u našoj zemlji reforme traju sporo.

Drugog sajamskog dana na GraposExpu - Gračanica 2012, bez obzira na to što je kišno i prohladno vrijeme, sajam je privukao više hiljada posjetilaca.

Osim bogate ponude na 268 štandova, ljudi iz sektora privrede i politike i svih nivoa vlasti imali su priliku čuti predavanje o temi Podrška i unapređenja izvoza te uticaj ulaska Hrvatske u EU na privredu BiH.

Novi trgovinski aranžman

Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, detaljno je objasnio aktuelni i nepovoljni trenutak trgovinskih odnosa po BiH sa Hrvatskom, naglasivši da Hrvatska i dalje sa BiH želi imati dvojne trgovinske aranžmane, što nanosi direktnu štetu bh. privredi od 200 miliona KM. Hrvatska želi da i dalje zadrži multilateralni sporazum sa BiH iz 2007. (CEFTA) po kojem jednostrano koristi tehničke i necarinske barijere i paralelno tome usaglašava svoju regulativu sa regulativom EU.
Hasić je posebno naglasio da BiH i Hrvatska nemaju definisane odnose za granične prelaze, što se direktno reflektuje na bh. privredu, mada je od 1. januara 2012. na snazi Pravilnik o kontroli hrane biljnog i animalnog porijekla. BiH sa Hrvatskom, koja će 2013. postati članica EU, ima granicu od 1.000 kilometra (južna granica EU) i nije se rukovodila specifičnostima BiH, kao što su koridor 5c, koridor željeznice itd. Stoga je, naglasio je Hasić, između BiH i Hrvatske neophodno što prije donijeti novi trgovinski aranžman.
O infrastrukturi kvaliteta u BiH zapaženo izlaganje je imao Sead Talović iz Sektora za ekonomski razvoj i poduzetništvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dok je o problemima označavanja domaćih proizvoda sa oznakom C govorio Nermin Alić iz Instituta za kvalitet, standardizaciju i ekologiju Lukavac.

Uloga Gračanice

Organizator sajma je priredio prezentaciju starih i umjetničkih zanata na području Tuzlanskog kantona, o čemu je govorila Dijana Bilanović, ministrica razvoja i poduzetništva ovog kantona, te Rasim Hamidović iz Udruženja Stari umjetnički zanati. Ovo je bila prilika da se promoviše i monografija o starim zanatima autora Meše Pargana.
Za danas je najavljena panel-diskusija o temi Integrativna medicina - primjena ampolotehničkih mjera, o kojoj će govoriti dr. Miroslav Duronjić, te okrugli sto o temi Unapređenje poslovnog ambijenata - inicijative i reforme, kao i mjesto i uloga gračaničke privrede u privredi TK-a i BiH o čemu će govoriti dužnosnici Vlade TK-a. Također je najavljena konferencija o temi Snaga poduzetništva sa predavačima Ismirom Musićem i Erolom Kazazovićem.

Sve više stranih investitora povlači novac iz Bosne i Hercegovine, što je, prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH do kojih je došao „Dnevni avaz", rezultiralo time da je iz naše države ove godine više novca otišlo nego što je u nju uloženo!

Takvi skandalozni podaci pristižu u vrijeme održavanja Sarajevo Business Foruma pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva, na kojem se pojedinci hvale privlačenjem stranog kapitala. No, podaci govore upravo suprotno.

U prva tri mjeseca ove godine strani investitori povukli su iz BiH više od 100 miliona maraka kapitala, dok su ukupne strane investicije u našu zemlju u tom periodu bile upola manje, rečeno nam je iz državnog ministarstva. Strana ulaganja u prvom kvartalu ove godine, prema sudskim rješenjima o registraciji kapitala koji su najrelevantniji izvor, iznosila su tek pedesetak miliona KM.

Od toga je po petnaestak miliona KM stiglo iz Hrvatske i Slovenije, a po oko pet miliona uložili su Švicarska, Italija i Turska. S druge strane, austrijske kompanije povukle su čak 45 miliona KM iz BiH, srbijanske 34 miliona, a luksemburške 28 miliona maraka.

Ukupan skor stranih investicija u BiH za prva tri mjeseca bio je minus 65 miliona maraka. To je broj koji se dobije kada se od iznosa stranih ulaganja oduzme novac koji su investitori povukli iz BiH. Ovi podaci još su podložni korekcijama, ali svakako daju pravu sliku stanja u BiH.

Sve ovo pokazuje da se nastavlja trend pada priliva novca u BiH koji je prisutan još od 2007. godine, otkad su ulaganja u konstantnom padu. Ovo je, svakako, najgori rezultat do sada i još jedan u nizu katastrofalnih ekonomskih pokazatelja u BiH ove godine.

Već smo pisali da je izvoz u prvom kvartalu opao za deset posto, a da je u padu i industrijska proizvodnja. Kreditni rejting također je oboren. Inače, investitore odbijaju administrativne procedure za pokretanje i vođenje biznisa kao i nestabilna politička situacija u BiH.

Kreditne linije nisu ulaganja

Kada je riječ o SBF-u, od najavljivanih desetina milijardi maraka koje se najavljuju već godinama nije bilo ništa. Zanimljivo je da mnogi određene kredite pojedinih zemalja pokušavaju prikazati kao investicije.

Strane investicije podrazumijevaju da neko uloži novac u kompaniju koja se nalazi u BiH i da joj na taj način poveća kapital. Ne može se kredit za poljoprivredu smatrati stranom investicijom, jer je to novac koji mora biti vraćen.

U izgradnju infrastrukture na području industrijske zone Šejkovača, nadomak Sanskog Mosta, Vlada USK uložiće 200.000 KM. Ovo je regulisano ugovorom kojeg su potpisali ministar privrede u Vladi USK Hasan Hajrulahović i načelnik općine Sanski Most Mustafa Avdagić.

"Kantonalna vlada će u toku ove godine izdvojiti oko 1,5 miliona maraka za podršku razvoju industrijskim zonama u svih osam općina. Radi se o našoj strategiji podsticaja razvoju sektora malih i srednjih preduzeća", istakao je Hajrulahović.

Pomenuta sredstva biće utrošena kako bi bili dovršeni prilazni putevi na lokalitetu ove industrijske zone. "Ovo je samo jedna od faza u daljoj izgradnji ovog prostora, s obzirom na to da u ovom trenutku imamo nekoliko zahtjeva za izgradnjom poslovnih hala. Može se slobodno reći kako je ovo najuspješniji poslovni poduhvat lokalnih vlasti u poslijeratnom periodu", istakao je Avdagić.

On je dodao kako je istovremeno u toku izrada prostornoplanske dokumentacije, a izgradnja poslovnih objekata odvijaće se i sa jedne i sa druge strane saobraćajnice koja prolazi kroz ovu industrijsku zonu. Podsjećamo, Šejkovača je prije nekoliko godina od deponije za stare automobile pretvorena u industrijsku zonu, gdje je pružena mogućnost kupovine građevinskih parcela po izuzetno povoljnim uslovima te izgradnje brojnih poslovnih i proizvodnih objekata.

U međuvremenu izgrađen je veliki broj takvih objekata, a uređen je i najveći dio neophodne infrastrukture. Ministar privrede i načelnik općine ovom prilikom su posjetili i neke od proizvodnih subjekata koji egzistiraju na ovom lokalitetu.

Izvršni odbor direktora Svjetske banke odobrio je BiH dodatni zajam od 90,1 milion eura za mala i srednja preduzeća u okviru Projekta pojačanog pristupa finansijama za mala i srednja preduzeća /EAF SME/.

Prvobitna kreditna linija EAF SME do sada je omogućila za 105 malih i srednjih preduzeća u BiH pristup finansijskim sredstvima u teškoj ekonomskoj situaciji, navodi se u saopštenju Svjetske banke.

Procjenjuje se da je to do sada doprinijelo otvaranju 1.120 novih radnih mjesta i vraćanju dodatnih 4.000 radnih mjesta u periodu od avgusta 2010. do februara 2012.

Primaoci kredita koristili su kreditnu liniju za radni kapital i investicije koje su od suštinske važnosti da bi mala i srednja preduzeća ostala konkurentna u vremenu ekonomske krize.

"Rezultati postignuti u okviru prvog projekta EAF SME su impresivni. Radujem se nastavku uspješnih aktivnosti u okviru novog zajma i pomoći i podršci malim i srednjim preduzećima u BiH", kaže Anabela Abro, menadžer Svjetske banke za BiH.

Dodatna sredstva nadopuniće prvobitni zajam radi jačanja podrške sektora preduzetništva omogućavanjem pristupa sredstvima za radni kapital i investicije u vremenu ograničenih investicija, kao posljedici ekonomske krize u Evropi.

U naredne četiri godine, očekuje se da će 140 kompanija iz BiH imati direktne koristi od sredstava za mala i srednja preduzeća, a indirektne još više.

Pristup ovim sredstvima pružiće malim i srednjim preduzećima mogućnost jačanja izvoznih aktivnosti, povećanje obrta i zaposlenja novih radnika.

Portfolio aktivnih projekata Svjetske banke u BiH sada uključuje 14 operacija ukupne vrijednosti od oko 426,3 miliona dolara, navodi se u saopštenju.

Oblasti podrške uključuju poljoprivredu, energetiku, okolinu, zdravstvo, socijalnu sigurnost i zaposlenje, lokalnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora.

Nakon što su se pridružile konzorciju Feniks, četiri ugledne bh. građevinske firme ovih dana ugovaraju realizaciju infrastrukturnih projekata u Azerbejdžanu, potvrdio je Iztok Seljak, predstavnik slovenačke kompanije Hidria koja je bila jedan od incijatora osnivanja konzorcija.

Cilj pridruživanja kompanija ANS Drive, Energoinvest, Euro-Asfalt i Širbegović Grupa međunarodnom konzorciju za građevinarstvo jeste udruživanje pojedinačnih kompetencija radi nastupa na globalnom tržištu i sklapanja milionskih ugovora.

"Prva konkretna prilika ukazuje nam se u Azerbejdžanu gdje smo dogovorili zajednički nastup na izgradnji različitih objekata, a na tom području fokusno tržište nam je i Kazahstan i Rusija gdje naše kolege iz Srbije imaju odlične pozicije", istakao je Seljak.

Podsjećamo, konzorcij Feniks osnovan je krajem januara ove godine udruživanjem 40 slovenačkih i srpskih građevinskih kompanija koji zapošljavaju oko 30.000 radnika i imaju godišnji obrt veći do četiri milijarde eura.

Seljak navodi da će članice konzorcija tražiti svoju priliku i na tržištima Saudijske Arabije, Katara i Omana, gdje je najavljen veliki investicijski ciklus, dok su s druge strane u procesu definiranja strategije kada je u pitanju nastup na afričkom tržištu.

Udruživanje firme iz građevinskog sektora za Faruka Širbegovića, direktora gračaničke kompanije Širbegović, je sjajna ideja koja može dovesti do novih, milionskih poslova na stranim tržištima, pri tom misleći na tržišta arapskih zemalja, Rusije, pa i zemalja Evropske unije.

"Svi mi pojedinačno imamo određene mogućnosti, ali udruživanjem imamo puno veći kapacitet kada su u pitanju i reference i osiguranje garancija. Vjerujem u kompetencije firmi i dobru volju svih učesnika i nadam se će potvrda opravdanosti projekta biti novi ugovori i novi projekti", istakao je Širbegović.

Konzoricij je, kako ističu incijatori, otvoren i za druge firme iz Bosne i Hercegovine. "Kada smo počeli sa stvaranjem konzorcija, stavili smo sebi za cilj da udružimo firme koje imaju jasnu viziju i strategije, posebne kompetencije, inovativna rješenja, snagu i mogućnost nastupanja na tim tržištu. Apsolutno smo otvoreno prema svim firmama koje će donijeti neku novu snagu Feniksu i koje će iz Feniksa crpiti dodatnu snagu za sebe", naveo Seljak.

U konzorciju će biti ne samo građevinske firme već i one koje se bave projektovanjem, izradom instalacija i prateće opreme, zanatskim radovima i opremanjem enterijera.

U mjestu Vitkovići kod Goražda konačno jedna dobra vijest za sve građane BiH. Naime, Prevent grupacija je danas, uz prisustvo brojnih delegacija i zvanica svečano otvorila fabriku za proizvodnju autopresvlaka, koja je uposlila 740 mladih ljudi iz ovog kantona.

Kako je na otvaranju kazao Almir Jazvin, predsjednik Uprave Preventa u BiH, uz najmoderniju kožaru u Evropi koja se nalazi u Visokom, Prevent je prošle godine pokrenuo proširenje proizvodnih pogona u Goraždu te je danas otvoren i najmoderniji proizvodni pogon autopresvlaka u Evropi.

"Prevent Goražde i cijela ova investicija su pokazali da se u BiH u kratkom vremenskom periodu može napraviti rekordna investicija. Fabrika se nalazi na površini od oko 8.000 kvadratnih metara i ima kapacitet da odgovori na sve narudžbe za Golfa A7. Danas imamo 740 uposlenika i imamo planove da uposlimo još 150", kazao je Jazvin.

Svečanom otvaranju su prisustvovali i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

"Privreda bilo koje zemlje ne može bez proizvodnje, kao što ni ljudi ne mogu bez zraka. Upravo iz tog razloga izuzetno sam sretan što smo se okupili danas ovdje kako bismo unijeli zrak u pluća BiH. Investicija od šest miliona KM je donijela i nova radna mjesta, što daje još veći značaj cijelom projektu. Ovaj projekt će znatno oživjeti i ekonomiju regije te u velikoj mjeri utjecati na povećanje izvoza BiH", kazao je Bevanda.

Predsjedavajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je naglasio kako je Grupacija Prevent u posljednjih 13 godina svakog dana zaposlila jednog čovjeka u BiH.

"Ove godine, unatoč krizi, ova Grupacija je utrostručila zapošljavanje, dok učestvuje sa oko 500 miliona KM u privrednim tokovima BiH. Odlučila se na ulaganje u Goraždu, jednoj tački koja je najbitnija za reintegraciju BiH. Samo privrednici koji otvaraju nova radna mjesta i proizvodnju izvući će BiH iz krize, dok im političari trebaju pomoći, ili, ako ne mogu pomoći, da se onda sklone da ne smetaju", zaključio je Izetbegović.

Nakon svečanog presijecanja vrpce prisutni su obišli proizvdoni pogon Preventa Goražde te se uvjerili u najmoderniju tehniku i načine rada u ovoj firmi.