Re: Ekonomija | Economy

Energoinvest sklopio ugovor o prodaji "Know How" tehnologije Turcima

Povodom inicjative vlasti Republike Turske i BiH o proširenju poslovne saradnje između dviju zemalja, u trodnevnoj radnoj posjeti Energoinvestu boravila je delegacija turske državne kompanije Temsan - Turkish Electromechanics Industry Corp., na čelu s generalnim direktorom Hilmijem Basturkom.

Ovoj posjeti prethodilo je potpisivanje memoranduma o razumjevanju između Energoinvesta i Temsana iz aprila ove godine, kao i potpisanog Ugovora o studiji opravdanosti i mogućnosti proizvodnje visokonaponskih prekidača iz jula 2012., a na osnovu vlastite tehnologije i tehničke dokumentacije kojom Energoinvest raspolaže.

Turski partneri izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim napretkom izrade studije.

Materijal koji su prezentirali predstavnici Energoinvesta, te informacija o mogućnostima plasmana visokonaponskih prekidača koje je dostavila turska strana, potvrđuju da će investiciona ulaganja u tvornicu visokonaponskih prekidača u Turskoj biti opravdana, te da je moguće finalizirati studiju tokom sljedećeg mjeseca.

Dogovoreno je i da će se po završetku studije pristupiti transferu tehničko-konstruktivne dokumentacije za visokonaponske prekidače i potpisati ugovor o tehničkoj asistenciji ove investicije.

Radna posjeta je završena potpisivanjem zapisnika u kojem su navedene i definirane unaprijed dogovorene aktivnosti, saopšteno je iz Odjela za odnose sa javnošću Energoinvesta.

[/i]

Prevent u BiH postiže izvanredne rezultate

Godina na izmaku je bila uspješna za Prevent u Bosni i Hercegovini. Poslujući u Visokom, Zenici, Goraždu, Jelahu, Travniku, Srebrenici i Sarajevu pokazali smo da i u teškim ekonomskim uvjetima možemo ostvariti izvanredne rezultate.

Tokom godine pokrenuli smo nekoliko novih projekata na novim lokacijama i optimistični smo u vezi njihove budućnosti, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena Kenan Nalbantić, član Uprave Preventa BH i direktor Preventa Sarajevo

"Među njima imamo manjih, ali i većih projekata. Jedan od značajnijih projekta Grupacije ove godine je pokretanje proizvodnje autopresvlaka u Goraždu. Statistički gledano, od osnivanja 1999. godine, otvarali smo po jedno novo radno mjesto dnevno i danas imamo oko 5.200 zaposlenika u devet proizvodnih kompanija. Ove godine zadržali smo pozitivan trend u vezi zapošljavanja, ali i obrazovanja. Upravo se privodi kraju četvorosedmična besplatna obuka za najbolje diplomante i magistre koji su se prijavili u Školu automotiva koju organizujemo u saradnji sa ASA grupacijom i Volkswagenom Sarajevo", kazao je Nalbantić.

Naglasio je da je Prevent izuzetno ponosan na svoje zaposlenike koji su omogućili ostvarivanje vrhunskog postignuća, a to je izrada kompleta interijera automobilskih presvlaka za milion vozila tokom 2012. godine.

"Ovo je treća godina zaredom kako Prevent u BiH uspjeva da izradi više od milion garnitura. Svaka garnitura jednog automobila se sastoji u prosjeku od sedam pojedinačnih dijelova, te je broj od sedam miliona pojedinačnih komada sa oznakom 'Made in Bosnia' proizvedenih tokom ove godine još impresivniji. Ove godine milionita garnitura vozila je proizvedena u Goraždu i zbog toga ćemo u ponedjeljak na svečan i primjeren način da to obilježimo", rekao je Nalbantić.

Kako kaže, najveći kupac je Volkswagen koncern, a izrađuju presvlake još za Audi, Škodu, Seat i Porsche, ali i za ostale proizvođače automobila, kao što su BMW, PSA grupacija, Renault, itd.

"U automobilskoj industriji postali smo prepoznatljiv brand. Sve više je onih koji nam ukazuju povjerenje. To je potvrda da u BiH imamo izuzetno sposobne i posvećene zaposlenike. Svaki novi projekt je i direktno priznanje za svakog od njih. Tekstilne presvlake za svakog 'golfa'", sedme generacije, šiju se samo u Goraždu, a kožne samo u Zenici. Uzimajući u obzir da je 'golf' ponos Volkswagen koncerna, a da samo Prevent šije presvlake za taj model, to je veliko priznanje za nas", rekao je Nalbantić.

Na upit kako vidi poslovanje Preventa u 2013., Nalbantić napominje da je poslovanje kompanije u direktnoj vezi sa prodajom novih automobila na evropskom i svjetskom tržištu koja su pogođena recesijom i da je teško prognozirati šta će se dešavati u sljedećoj godini i nadalje.

"Mi radimo na tome da proširimo naše proizvodne mogućnosti i izvan automobilske industrije, sa motom 'kriza je ujedno i prilika'", rekao je on.

Prevent je prisutan na tri kontinenta i ima oko 12.000 zaposlenika koji su, prije svega, angažiranii u automobilskoj industriji, što uključuje izradu tekstilnih i kožnih presvlaka, proizvodnju tekstila i preradu kože, proizvode od pjene, plastične i gumene elemenate, metalne strukture za sjedišta, presovane dijelove karoserije, kočione diskove, doboše i druge metalne komponente.

"Međutim, Prevent je zaplovio i u oblasti nautike, te zaštitne opreme. Upravo u BiH proizvodimo interijere za nagrađivane jedrilice 'salona', te izrađujemo gumene čamce dužine do osam metara. Naša kompanija u Goraždu Prevent Safety proizvodi zaštitne rukavice i HTZ opremu koja se u najvećem dijelu izvozi na tržište EU, ali se može naći i u našoj zemlji", rekao je Nalbantić.


[/i]

Prodaje se državni kapital u Hidrogradnji

Agencija za privatizaciju FBiH objavila je javni poziv za prodaju 67 posto državnog kapitala preduzeća Hidrogradnja d.d. Sarajevo, neposredbom pogodbom.

Rok za podnošenje ponuda je 11. februar 2013. godini, a otvaranje ponuda bit će obavljeno 19. februara.

Odluku o prodaji državnog kapitala Hidrogradnje, neposrednom pogodbom, Vlada FBiH je donijela u julu ove godine, u skladu sa programiranim aktivnostima Agencije za privatizaciju u FBiH za 2012. godinu, a nakon što ni jedan do sada predloženi način prodaje državnog kapitala u ovom privrednom društvu nije imao uspjeha.

Preduzeće Hidrogradnja u 2011. godini je ostvarilo prihod od 32,6 miliona KM, u 2010. godini od 63,8 miliona KM, a u 2009. godini od 56,5 miliona KM.


[/i]

Gubici bh. privrede dvije milijarde maraka

Bh. preduzeća, prema preliminarnim podacima za ovu godinu, imala su oko dvije milijarde KM gubitka koji se pokriva na teret kapitala, dok je 28.000 firmi blokirano, što će vjerovatno rezultirati stečajima, gašenjem i gubitkom radnih mjesta, istakli su ekonomisti pozivajući se na izvještaje o poslovanju preduzeća.

Upozorili su da će ovaj trend biti nastavljen u idućoj godini jer budžeti za 2013. godinu planiraju deficite koji će se pokrivati iz kreditnih zaduženja i ne planiraju sredstva za razvoj.

Procijenili su da će, uz 2013. godinu, i 2014. biti teška, ne samo zbog globalne krize, nego ogromnih dugovanja, koje će BiH morati izmiriti, i preusmjeravanja sredstava za potrošnju i administraciju.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, naglasio je da je privreda u teškom stanju jer se vlasti u BiH nisu dovoljno bavile osiguranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta, izostale su strukturalne i ekonomske reforme, dok je evropski put ostavljen po strani.

Upozorio je da je sve više stečaja i zatvaranja firmi, te da je na hiljade ljudi ove godine dobilo otkaz i da je tendencija da će biti otkaza i u idućoj godini.

"Samo ove godine blokirano je 58.000 računa firmi i 28.000 privrednih subjekata. Rapidno se povećava nezaposlenost, što govori o teškoj situaciji preduzeća. Nisu obezbijeđena sredstva za deblokadu i obrt jer su bili nepovoljni uslovi. Bankarski sektor je potpuno smanjio aktivnosti u vezi s kreditima prema privrednim subjektima. Imali smo situaciju i da su odobreni krediti bili nepovoljni s aspekta kamate, otplatnog roka i osiguranja kolaterala. Takođe, industrijska proizvodnja je u padu. Iz mjeseca u mjesec trgovinski deficit je rapidno rastao", istakao je Hasić.

Podsjetio je da privreda ima milijarde maraka neizmirenih obaveza za poreze i doprinose, navodeći da posebno zabrinjava što ove obaveze imaju i državne firme.

"Primjer su komunalna preduzeća u Kantonu Sarajevo. To su desetine miliona KM obaveza firmi poput 'Toplana' i GRAS-a", istakao je Hasić, te dodao da vlasti finansiraju gubitaše kupujući tako socijalni mir, što će se vratiti kao bumerang.

Naglasio je da će i naredne dvije godine biti izuzetno teške s obzirom na to da su, između ostalog, nerealno planirani prihodi u budžetu.

"Planirano je povećanje prihoda po osnovu PDV-a, a to se neće ostvariti jer nema proizvodnje. Zbog nerealne politike opet ćemo imati jaz između prihoda i rashoda, a minimalna sredstva za razvoj. Bez stvaranja vrijednosti, proizvodnje i ekonomske politike koja će u funkciju staviti ljudske i materijalne potencijale nema perspektive", rekao je Hasić.

Avad Bahto, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da je poražavajuće da oko 700.000 građana živi ispod granice siromaštva, što znači da imaju manje od 240 KM mjesečno, i to u evropskoj zemlji bogatoj resursima. Naglasio je da je potrebno zaustaviti privatizaciju, te resurse koje imamo staviti u transparentan zakonski okvir i da se njima upravlja u najboljim interesima države, a onda uraditi reviziju urađene privatizacije. Dodao je da BiH nakon toga ne bi trebala pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i drugih kreditora.

Trinaest opština dobilo od federalne Vlade milion KM



Trinaest općina u Federaciji BiH dobili su jedan milion KM poticajnih sredstava za izgradnju poduzetničke infrastrukture za 2012. godinu.

Ugovore za izgradnju poduzetničke infrastrukture s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta potpisali su načelnici općina Vitez, Ilijaš, Žepče, Stolac, Cazin, Sanski Most, Livno, Usora, Bihać, Orašje, Odžak, Ljubuški i Široki Brijeg.

"Ovo je skromni poticaj Federalne vlade da ovim sredstvima pomogne općinama u izgradnji industrijskih zona i tehnoloških parkova da bi se prostor FBiH učinio konkurentnijim za strana i domaća ulaganja. To je i preduvjet za razvoj malih i srednjih poduzeća i prije svega otvaranje novih radnih mjesta", izjavio je Sanjin Halimović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.

Pomoć općinama na ovaj način radi se u kontinuitetu svake godine, a ima općina koje su do sada dobile i 500.000 maraka za izgradnju industrijskih zona, dodao je ministar Halimović.

Sredstva koje je dodijelila Vlada FBiH kombiniraju se sa sredstvima koja se dobiju od međunarodne zajednice, nevladinog sektora za razvoj malih i srednjih poduzeća. Prošle godine zahvaljujući ovim sredstvima koje je dala Vlada otvoreno je 130 novih radnih mjesta, a toliko novih radnih mjesta očekuje ministar da se otvori i sljedeće godine.

Općina Vitez dobila je 80.000 KM za poticaj od Federalne vlade i načelnik Advan Akeljić rekao je da će ta sredstva biti utrošena na izgradnju servisnog puta čime će se poboljšati komunikacija unutar poslovne zone u Vitezu.

Načelnik Općine Ljubuški Nevenko Barbarić kazao je da je njegova općina dobila 70 hiljada maraka i to će utrošiti za otvaranje nove poslovne zone.

Osim poticaja predviđenih za razvoj infrastrukture lokalnih zajednica Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta dodjeljuju i sredstva za opstanak i rast, malih poduzeća, uvođenje sustava kvalitete, poticaj udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama.

Ministarstvo proračunskim sredstvima podržava i inovacije, tehničko usklađivanje, poticaje tradicionalnim i starim obrtima, stipendiranju učenika za obrtnička zanimanja, poticaje poduzetništvu žena i mladih i subvencioniranju kamata na poduzetničke kredite.

Stand-by aranžman: MMF odobrio BiH uplatu 58,9 miliona eura

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je BiH uplatu 58,9 miliona eura, nakon završenog prvog pregleda stand by aranžmanu.

"Izvršni odbor MMF-a završio je pregled ekonomskih performansi BiH po programu koji je podržan 24-mjesečnim stand by aranžmanom. Završetak pregleda omogućava uplatu 50,73 miliona specijalnih prava vučenja (SDR) (oko 58,9 miliona eura), čime je ukupna uplata po programu dostigla 101,46 miliona SDR (oko 117,9 miliona eura)", saopšteno je iz MMF-a.

Završavajući pregled, Izvršni odbor MMF-a juče je odobrio zahtjev za odricanje od nepoštovanja kriterijuma performansi za fiskalni balans Vlade Federacije BiH od septembra ove godine.

Vršilac dužnosti predsjedavajućeg u Izvršnom odboru Minouche Shafik nakon diskusije rekla je da su dosadašnja dostignuća BiH po programu ohrabrujuća, uz nastavak fiskalnih ograničenja, poboljšanu koordinaciju ekonomske politike i oprezne politike finansijskog sektora.

"Program koji je podržao Fond nastavlja da obezbjeđuje vrijedan oslonac za ekonomsku politiku usred teških spoljašnjih i unutrašnjih okolnosti. Budžeti za 2013. postižu dobar balans između podrške rastu i potrebe za srednjoročnom konsolidacijom. Zadržavanjem ili smanjenjem tekućih troškova stvara se prostor za povećanje socijalne pomoći i podrške privatnom sektoru", navodi Shafikova.

Ona ističe da će uspjeh u postizanju održive fiskalne konsolidacije u srednjoročnom periodu zavisiti od napretka u strukturalnim fiskalnim reformama.

Shafikova navodi da će nastavak reforme sistema privilegovanih penzija u FBiH i racionalizacija plata u strukturi vlasti BiH, uključujući i agencije, generisati strukturalne uštede i stvoriti prostor za investicije koje će podstaći rast i prioritetnu socijalnu potrošnju.

"Pored toga, pojačana kontrola nižih nivoa vlasti, vanbudžetskih fondova i javnih kompanija, kao i koraci prema poboljšanju poreske administracije, pomoći će da se poboljšaju finansije. Uspjeh ovih reformi će zahtijevati jaku političku volju i pažljivo planiranje reformskih mjera", navodi Shafikova.

Ona naglašava da oprezne politike finansijskog sektora nastavljaju da promovišu finansijsku stabilnost, a planovi da se poveća nadzor banaka i poboljša pripremljenost za krizu, te da se razmatra okvirno rješenje za nekvalitetne kredite, su "koraci u pravom smjeru".

"Bliska koordinacija i saradnja između Centralne banke, agencija za nadgledanje banaka i domaćih supervizora, te Agencije za osiguranje depozita, biće od ključnog značaja", navodi Shafikova.

Specijalna prava vučenja su odobrena BiH 26. septembra u iznosu od oko 392,9 miliona eura.

[/i]

Industrijska proizvodnja u FBiH u padu za 4,7 posto

Ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji BiH /FBiH/ u periodu januar - novembar 2012. godine u odnosu na isti period 2011. godine manja je za 4,7 posto, saopšteno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

Industrijska proizvodnja u oblasti vađenja ruda i kamena manja je za 3,9 posto, u oblasti prerađivačke industrije manja je za dva posto, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom i vodom manja je za 12,9 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u navedenom periodu, bilježi se povećanje proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 22,6 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto.

Zabilježeno je smanjenje proizvodnje energije za 12,4 posto, drugih intermedijarnih proizvoda za 2,7 posto, i kapitalnih proizvoda za 3,6 posto.

Industrijska proizvodnja u FBiH u novembru u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine manja je za 3,2 posto, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine manja je za 2,8 posto, dok je u odnosu na oktobar ove godine manja za 1,1 posto.

Problemi u privredi RS-a i u 2013.



Velika nelikvidnost, pad industrijske proizvodnje i niz drugih negativnih ekonomskih pokazatelja u Republici Srpskoj, kao i složeni uvjeti poslovanja i niz fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, predstavljali su i predstavljaju veliki problem za privredu u ovoj godini, a slični izazovi očekuju realni sektor i u 2013., ukazao je u razgovoru za Ageniciju Fena portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojević.

Analizirajući mjesečne, odnosno kvartalne pokazatelje privrednih kretanja Republike Srpske, vidljivo je da se negativan trend poslovanja i dalje nastavlja, na šta ukazuju i najnoviji podaci.

Naime, prema ovim pokazateljima, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj, za period januar - oktobar 2012., u odnosu na isti period 2011., smanjena je za 4,4 posto, a osim toga, ostvarena je i manja stopa izvoza, uz istovremeni rast uvoza, što dovodi do smanjenja pokrivenosti vanjskotrgovinske razmjene.

Također, ističe Blagojević, zabilježena je i negativna stopa rasta kvartalnog bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto, za period od šest mjeseci tekuće godine.

"Ovi podaci ukazuju da osnovni ciljevi Ekonomske politike Republike Srpske za 2012., a koji su predviđali pozitivan privredni rast, smanjenje nezaposlenosti i drugo, nisu ostvareni, a vjerujemo, da su usvojene neke od mjera, koje smo predlagali, kao što je rasterećenje privrede, vraćanje neoporezivog dijela dohotka, odnosno da su bar realizovane sve mjere koje su usvojene i ugrađene, danas bi pokazatelji privrednih kretanja Republike Srpske bili znatno povoljniji", upozorava Blagojević.

Podsjeća i na neke od mjera Poslovne zajednice RS-a, koje su ugrađene u Ekonomsku politiku RS-a za 2012. godinu, ali nisu realizovane, odnosno, nisu adekvatno realizovane, kao što su donošenje novog zakona o radu, blagovremena realizacija podsticajnih mjera, kao i reforma javne uprave.

Blagojević u razgovoru za Fenu podsjeća i na zahtjeve privrednika za ukidanje fiskalnih i parafiskalnih nameta, a to se odnosi na komunalne i naknade za notarske usluge, naknade Geodetskoj upravi, Centralnom registru i berzi, zatim naknade koje privredni subjekti plaćaju prilikom registracije privrednih vozila, te mnogobrojne takse i naknade koje propisuju lokalne zajednice, zatim naknade za registraciju privrednih subjekata, gdje ovaj postupak u Republici Srpskoj, u odnosu na okruženje, osim što ima najskuplju proceduru, od oko 2.000 KM, također je i najkomplikovaniji, tj. traje najmanje 23 dana.

"Da su adekvatno realizirani zahtjevi privrednika, mogli su u izvjesnoj mjeri, doprinijeti stvaranju boljih uslova za privređivanje, što bi sasvim sigurno rezultiralo i višim stepenom privredne aktivnosti, te prevazilaženjem i negativnih trendova u privredi RS-a. To bi, svakako, doprinijelo kako očuvanju domaće privrede, koja je sve manje konkurentna u odnosu na druge, tako i postojećih radnih mjesta", naglašava portparol entitetske Privredne komore.

Međutim, ništa optimističniji nije pogled privrednika u narednu godinu.

"Sve prognoze govore da se kriza produbljuje, što znači da ćemo u 2013. godini biti izloženi izrazito složenim uslovima poslovanja. Ekonomskom politikom RS-a za 2013. godinu, Vlada RS-a predvidjela je privredni rast, ali da bi se to ostvarilo, neophodno je da se prihvate mjere koje je Privredna komora RS-a, uime poslovne zajednice predložila Vladi, kojim se predviđaju značajna rasterećenja privrede. Očekujemo dosljedno i blagovremeno provođenje zacrtanih mjera Ekonomske politike", naglašava Blagojević.

Privredna komora RS-a je već dostavila Vladi RS-a niz mjera za Ekonomsku politiku koja mora biti realizovana da bi se ostvarili pozitivni rezultati u narednoj godini.

Neke od prioritetnih mjera odnose se na donošenje novog zakona o radu, koji bi bio prilagođen tržišnim uslovima privređivanja i kojim bi se pojednostavile procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu, odnosno postigla veća mobilnost radne snage, povećala odgovornost prema preuzetim obavezama i radnika i poslodavca, te smanjilo opterećenje privrede.

Traže i izmjene Zakona o porezu na dohodak, u pravcu vraćanja neoporezivog dijela dohotka i poboljšanja opće likvidnosti privrede, te ukidanja obaveze plaćanja poreza na dohodak (kapitalni dobitak) koji se ostvari prilikom prometa poljoprivrednog zemljišta, u slučajevima kada se promet vrši radi ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava.

Potrebno je donijeti i izmjene Zakona o dječijoj zaštiti radi sistemskog rješavanja pitanja porodiljskog bolovanja, odnosno osiguranja da se poslodavcima refundacija porodiljskog bolovanja vrši u brutoiznosu.

"Neophodno je donijeti zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, kao i između privrednih subjekata, radi sprječavanja kašnjenja u izmirenju novčanih obaveza", kaže Blagojević.

Privrednici očekuju od vlasti i rješavanje nelikvidnosti fondova i privrede, povećanje podsticaja i njihovu blagovremenu raspodjelu, reformu javne uprave radi postizanja veće efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti putem racionalizacije administarcije.

Reforma javne uprave u konačnosti mora rezultirati smanjenjem javne potrošnje.

"Potrebno je da kontrolni organi rade efikasnije i transparentnije, da kontrole budu planske i sveobuhvatne, a ne kampanjske i selektivne, da se osigura i kontinuitet obavljanja djelatnosti javnih preduzeća, s obzirom na to da je riječ o privrednim subjektima od javnog interesa, te u slučaju poremećaja procesa rada uvesti radnu obavezu i time osigurati minimum procesa rada, ali i donijeti niz drugih mjera koje se odnose na rasterećenje privrede i unapređenje poslovnog ambijenta", zaključuje Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

EBRD 2012. investirao više od 125 miliona eura u BiH

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u 2012. godini investirala je u BiH više od 125 miliona eura u 12 projekata, od čega deset u privatnom, a dva u javnom sektoru, ističe direktor Kancelarije EBRD-a u BiH Libor Krkoška.

"Najveći projekt u 2012. godini bila je prva tranša finansiranja za dionicu autoputa Doboj – Banja Luka u iznosu od 75 miliona eura. Druga tranša u istom iznosu je planirana za ovu godinu", naglašava Krkoška u intervjuu Srni.

On ocjenjuje da je ovo veoma značajan projekt za BiH, kojim se povezuje Banja Luka sa koridorom 5c i podstiče učestvovanje privatnog sektora podrškom razvoju javno-privatnog partnerstva u sektoru autoputeva.

U toku 2012. godine klijenti Banke su za postojeće EBRD-ove projekte potpisali ugovore u vrijednosti većoj od 400 miliona eura, a isplata sredstava za projekte iznosila je rekordnih 130 miliona eura, što je gotovo dvostruki iznos u odnosu na prethodnu godinu.

Početak radova

Jedan od značajnih uspjeha prošle godine bio je završetak projekta Mahovljanske petlje, a EBRD-ov projekt finansiranja dionice autoputa Doboj – Banja Luka takođe je vrlo brzo napredovao, ističe Krkoška.

"Ugovori za radove potpisani su šest mjeseci nakon potpisivanja kreditne dokumentacije i izvođači se sada pripremaju za početak radova tokom ovogodišnje građevinske sezone. Veliki napredak je postignut u implementaciji našeg drugog projekta sa opštinom Bijeljina za proširenje kanalizacione mreže i izgradnju novog postrojenja za preradu otpadnih voda, koje će imati pozitivan uticaj na standard života građana Bijeljine", navodi on.

Krkoška je zadovoljan potpisivanjem niza kreditnih ugovora sa finansijskim institucijama tokom 2012. u ukupnom iznosu od 20 miliona eura, koji uključuju kreditnu liniju od četiri miliona eura sa MF bankom za finansiranje mikro i malih preduzeća, a čime se povećava obim raspoloživih sredstava za finansiranje realne ekonomije u vrijeme ekonomske krize.

EBRD je u 2012. bio veoma aktivan u korporativnom sektoru i najnovije ulaganje od deset miliona eura u preduzeće
"Natron hajat" ne samo da omogućava instalisanje kotlova na biomasu i smanjenje emisija ugljen-dioksida od 275.000 tona godišnje, nego indirektno podržava domaću industriju povećanjem konkurentnosti vodećeg drvoprerađivačkog preduzeća koje je usko povezano sa lokalnom ekonomijom.

"U 2013. godini planiramo da dodatno povećamo saradnju sa privatnim sektorom, pri čemu ćemo se fokusirati na investicije u energetsku efikasnost i zaštitu okoline, povećanje konkurentnosti domaćih preduzeća i podršku izvozno orijentisanim projektima i preduzećima", najavio je direktor Kancalerije EBRD-a u BiH.

EBRD se nada da će njihove investicije u BiH pomoći stvaranju novih radnih mjesta, kako direktno u preduzećima koja su klijenti banke tako i indirektno.

Podrška

"Nastavićemo sa podrškom lokalnim, malim i srednjim preduzećima kao i odabranim stranim investitorima, direktnim ulaganjima i putem kreditnih linija u lokalnim finansijskim institucijama. U sektoru infrastrukture nastavićemo sa finansiranjem koridora 5c, kao i sa ulaganjima u komunalnu infrastrukturu u sektoru vodovoda i kanalizacije i centralnog grijanja", naglasio je Krkoška.

EBRD će aktivno raditi i na projektima obnovljive energije, jer u BiH postoji veliki neiskorišteni potencijal u tom sektoru, te je spreman da pruži podršku vlastima u privatizaciji preostalih državnih preduzeća, ukoliko dođe do napretka u toj oblasti, kao i da pruži podršku ulasku novih stranih strateških investitora.

"Zadovoljan sam što se povećava iznos finansijskih sredstava koje EBRD može staviti na raspolaganje BiH – prošle godine iznos naših ulaganja u lokalnu ekonomiju povećao se za jednu trećinu u odnosu na 2011. godinu. Takođe je značajno što smo u 2012. godini vidjeli veliki napredak u implementaciji EBRD-ovih infrastrukturnih projekata", zaključio je Krkoška u intervjuu Srni.

ECB: Banke pooštravaju uslove kreditiranja



Očekuje se da će banke u eurozoni u predstojećim mjesecima pooštriti uslove kreditiranja, iako je njihov pristup kreditima poboljšan, saopćila je u srijedu Evropska centralna banka (ECB).

U najnovijoj anketi ECB, u kojoj je učestvovala 131 banka iz eurozone, 15 posto ispitanika navelo je da očekuje da će u tekućem kvartalu biti pooštreni kriterijumi koje će preduzeća morati da ispune da bi im bili odobreni krediti, prenosi AFP.

Oko 13 posto banaka već je pooštrilo kreditne standarde u četvrtom kvartalu 2012., pokazala je anketa provedena između 14. decembra i 10. januara.

Tražnja kredita ostala je slaba, navodi ECB, dodajući da su "banke u eurozoni u četvrtom kvartalu nastavile da prijavljuju pad tražnje zajmova za kompanije", dok je pad tražnje kredita za domaćinstva i potrošačkih kredita bio nešto blaži.