Re: Ekonomija | Economy

EPBiH: Planirane investicije u naredne tri godine 1,69 milijardi kM

Predstavnici dioničara na Dvadeset sedmoj Skupštini JP EPBiH, koja je održana 31. januara 2013. godine u Sarajevu, usvojili su Plan poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2013. – 2015. godina.

Planirana investiciona ulaganja u narednom trogodišnjem periodu iznose 1,69 milijardi KM od čega je u djelatnost proizvodnje električne energije planirano ulaganje 212,3 miliona KM, distribuciju 187,8 miliona KM, snabdijevanje 2,6 miliona KM, kapitalna ulaganja 1,058 milijardi KM, dokapitalizaciju rudnika uglja i rudnika mrkog uglja koji su u sastavu Koncerna EPBiH 156,4 miliona KM i zajedničke projekte 72,9 miliona KM.

Obrazlažući plan poslovanja EPBiH za period 2013. - 2015. izvršni direktor Edin Mujagić kazao je da je predviđeno značajno povećanje proizvodnje električne energije, a što je rezultat činjenice da su u proteklom periodu revitalizovani svi kapaciteti. Tako se očekuje i rast prihoda koji bi 2015. godine trebalo da pređu milijardu KM.

Od ukupno 1,69 milijardi KM planiranih investicija, jedna milijarda KM predviđena je za izgradnju novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora, prestruktuiranje i modernizacija rudnika i JP EPBiH, te postepeno usmjeravanje sa rekonstrukcije i revitalizacije postojećih proizvodnjih objekata na izgradnju novih objekata sa savremenim tehnološkim procesima proizvodnje električne energije.

Pojedinačni projekti čiji je početak realizacije planiran u 2013. godini su Hidoelektrana "Vranduk", male hidroelektrane na Neretvici i Vjetroelektrana"Podveležje". Početak izgradnje hidroelektrana "Janjići" i "Una Kostela" Aneks te Bloka 7 u Termoelektrani "Tuzla" planiran je u 2014. godini. Početak izgradnje Bloka 8 u Termoelektrani "Kakanj" planiran je u 2015.godini.

Predstavnici dioničara usvojili su odluke o izmjenama i dopunama odluka iz 2010. i 2011. godine o investicionim ulaganjima u rudnike uglja i rudnike mrkog uglja koji su u sastavu Koncerna EPBiH.

Novi rok za realizaciju investicija iz 2010. godine u rudnicima "Zenica" i "Abid Lolić" je 31.12.2013.godine, za rudnike "Kreka", "Breza", "Đurđevik" i "Gračanica" rok je 31. 12. 2014. godine, dok je za RMU "Kakanj" rok prolongiran do 31.12.2016. godine.

Izmijenjeni rok za realizaciju ulaganja iz 2011. godine je 31. 12. 2014. godine za sve rudnike, izuzev za RMU "Kakanj", za koji je usvojen novi rok 31. 12. 2016. godine.

Razlog za kašnjenje u realizaciji investicija su dugotrajne procedure Zakona o javnim nabavkama.

Također, prihvaćena je izmjena odluke o davanju pozajmica rudnicima za finansiranje podsticajnih mjera sporazumnog raskida ugovra o radu.

Izvršni direktor Senad Sarajlić je pojasnio da je u 2011. godini usvojena odluka o davanju pozajmica od 20,3 miliona KM za zbrinjavanje 678 uposlenika koji su se prema provedenoj studiji pokazali kao prekobrojni. Odziv u rudnicima za sporazumni prekid radnog odnosa nije bio zadovoljavajući. Stimulativne otpremnine prihvatilo je 76 radnika u ukupnoj vrijednosti 1,7 miliona KM.

Problem viška zaposlenika, kako je dodao Sarajlić, pokušat će se riješiti produženjem roka pozajmice, ali i uvrštavanjem i drugih kategorija za pravo na stimulativne otpremnine.

Drektor EPBiH Elvedin Grabovica u izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo usvojenim odlukama, kazavši da se njima daje prioritet intenziviranju izgradnje novih hidro i termokapaciteta.

Na Dvadeset sedmoj Skupštini JP EPBiH nije usvojena Odluka koja se odnosila na dokapitalizaciju rudnika uvođenjem SAP informacionog sistema u rudnike uglja i rudnike mrkog uglja koji su u sastavu Koncerna EPBiH, saopćila je press služba EPBiH.

Iz Luke Brčko pretovareno 80.000 tona robe

Javno poduzeće "Luka Brčko" je u prošloj godini ostvarilo pozitivan rezultat, osiguralo izmirenje svih obaveza prema 68 uposlenih radnika, te bez kreditnog zaduženja uspjelo izmiriti sve obaveze prema državi i osigurati samoodrživost preduzeća.

Direktorica Luke Jasminka Agić u razgovoru za Agenciju Fena navela je da se "Luka Brčko" osim pretovara robe bavi i iznajmljivanjem skladišnog prostora.

Putem "Luke Brčko" moguće je uspostaviti direktne robne tokove rijekom Savom s podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i s lukama na Sjevernom i Crnom moru.

Ukupan pretovar u 2012. godini je iznosio 80 hiljada tona robe, sa čime u "Luci Brčko" nisu zadovoljni jer imaju kapacitete za pretovar 500 do 600 hiljada tona robe na godišnjem nivou.

"Osnovni problem zbog kojeg se ne može ostvariti taj obim pretovara je ograničena plovnost Save koja je čudna sama po sebi s godišnjim oscilacijama vodostaja do devet metara u plusu i minusu", kazala je direktorica Agić te dodala da je plovnost trenutno zadovoljavajuća i da Luka već ima potpisane ugovore s provjerenim komitentima.

Dugogodišnji korisnici usluga "Luke Brčko" su Cementara Lukavac, Sisecam soda Lukavac, Studen Holding grupacija, Ingram Srebrenik, ArcelorMittal Zenica, i kako ističe direktorica Agić, osnovni problem "Luke" je što ne može osigurati i garantirati kontinuitet pretovara i isporuke robe svojim komitentima.

Iz "Luke Brčko" najveći dio izvozne robe iz BiH ide za zemlje Istoka putem luke Constanta u Rumuniji, dok najveći dio uvozne robe u BiH dolazi Dunavom iz ukrajinske luke Izmail.

Osnivač preduzeća je Brčko Distrikt BiH. Preduzeće pruža usluge u riječnom, riječno-željezničkom i drugom kombiniranom prometu pravnim i fizičkim osobama iz BiH i inozemstva.

Od 2006. godine "Luka Brčko" ima status međunarodne luke.

"Luka Brčko" je s Evropskom željezničkom mrežom povezana sa saobraćajnicom Tuzla-Vinkovci. Dobra povezanost kopnenim saobraćajnicama otvara mogućnost za uspostavljanje tranzitnih robnih tokova, kao i tokova čije je odredište u užem gravitacionom području JP "Luke Brčko", odnosno tuzlanskom privrednom bazenu.

[/i]

Elektroprivreda BiH u 2013. planira uložiti 74,3 miliona KM u rudnike

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH (EP BiH) će u sedam rudnika koji su u sastavu Koncerna EPBiH u 2013. godini, u procesu dokapitalizacije, uložiti 74,3 miliona KM, saznaje Fena u JP EP BiH.

Planom poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2013. - 2015., koji je nedavno usvojila Skupština društva, predviđeno je ukupno 156,4 miliona KM za dokapitalizaciju rudnika koji su u sastavu Koncerna. Također, na Skupštini su usvojene i odluke o izmjenama i dopunama odluka iz 2010. i 2011. godine o investicionim ulaganjima u rudnike uglja i rudnike mrkog uglja koji su u sastavu Koncerna EPBiH.

"Planirana sredstva u procesu dokapitalizacije iz 2010. i 2011. godine nisu realizovana usljed dugotrajnih procedura Zakona o javnim nabavkama i drugih procedura. Preostala sredstva bit će usmjerena, kako je i planirano tim odlukama, u nabavku rudarske opreme i mehanizacije, remonte bagera, pripremne aktivnosti za realizaciju novih investicija i drugo", navode iz EPBiH.

Najznačajnije investicije koje su preostale da se realiziraju iz 2010. godine su nabavka dampera nosivosti minimalno 90 tona za potrebe RMU „Kakanj“, zatim buldožera, bagera, cjevopolagača, dampera za potrebe RU "Kreka", nabavka širokočelne opreme za RMU "Kakanj" i RMU "Breza", kao i nabavka dampera za RMU "Đurđevik".

Najznačajnije investicije koje su preostale da se realiziraju iz 2011. godine su: remont dva rotorna bagera za potrebe RU „Kreka“, nabavka buldožera i cjevopolagača za potrebe RU „Kreka", nabavka bagera za potrebe RU "Gračanica" i nabavka rudarske mehanizacije za potrebe RMU "Kakanj".

Inače, među većim projektima koji se trenutno realizuju ili planiraju u vezi opremanja i modernizacije u sedam rudnika Koncerna mogu se izdvojiti: kompleks SHP za široko čelo u RMU "Breza" (ukupna vrijednost 20,1 milion KM), nabavka širokočelne opreme za RMU "Kakanj" (18,3 miliona KM), rudarska mehanizacija - buldožeri, bager, bager gusjeničar, cjevopolagač i drugo u RU "Kreka" (7,8 miliona KM), kamion nosivosti 170 tona za RMU "Đurđevik" (4 miliona KM).

Također, tu su i projekti nabavke rudarske, mašinske, elektro i zaštitne opreme za potrebe pogona "Haljinići" u RMU "Kakanj"(ukupna vrijednost investicije 3,3 miliona KM), nabavka rudarske mehanizacije za potrebe P.K. "Vrtlište" u RMU "Kakanj" (3,2 miliona KM), otvaranje novog jamskog kapaciteta za proizvodnju uglja "Begići - Bištrani" u RMU "Kakanj" (2,7 miliona KM), zatim modernizacija sistema za preradu i transport uglja u RMU "Zenica" (1,6 miliona KM).

Među većim projektima su i oprema i repromaterijal za Projekt "Otvaranje novih otkopnih polja u jamskim kapacitetima, sanacija prostorija i izrada nove ventilacione petlje" u RMU "Abid Lolić" (ukupna vrijednost 1, 2 miliona KM), te dva zglobna dampera za RU "Gračanica" (1,2 miliona KM), rečeno je Feni u Službi za komunikacije JP EPBiH.

[/i]

BiH primila 50 miliona eura makrofinansijske pomoći od EU

Bosna i Hercegovina primila je prvu tranšu vrijednu 50 miliona eura makrofinansijske pomoći koju je osigurala Evropska unija (EU).

EU očekuje da će bh. vlasti na državnom i entitetskom nivou iskoristiti ovu pomoć da podrže ekonomski rast koji bi poboljšao životni standard, javio je večeras BHT1.

"Sada očekujemo da bh. političari zauzvrat ispune svoje obaveze kako bi napredovali u pristupnom procesu. Trebamo vidjeti funkcionalne investicije i brže strukturne reforme", rekao je evropski komesar za proširenje Stefan Fule.

U novembru 2009. godine Vijeće Evropske unije usvojilo je Odluku da Bosni i Hercegovini stavi na raspolaganje makrofinanijsku pomoć od 100 miliona eura u obliku kredita.

MMF odobrio doznačavanje sredstava od 38,9 miliona eura

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je treći pregled u okviru Stand-by aranžmana (SBA) sa Bosnom i Hercegovinom na osnovu postupka koji se provodi po proteku vremena.

"Zaključenje pregleda će omogućiti doznačavanje sredstava u iznosu od 33.82 miliona SDR-ova (oko 38.9 miliona Eura), na taj način ukupni iznos sredstava doznačenih u okviru programa iznosi 169.1 milion SDR-ova (oko 194.4 miliona Eura)", navode iz MMF-a.

Ekonomija pokazuje izvjesne znake oporavka i projicirano je da će se skromni rast od 0.5 procenata nastaviti u 2013. godini. Vanjski i unutrašnji rizici po rast, iako smanjeni, i dalje su prisutni u znatnoj mjeri.

SBA se odvija po planu. Svi kriteriji izvršenja postavljeni za kraj marta/ožujka 2013. godine su ispunjeni, iako podaci koji se odnose na procjenu poštivanja kriterija za akumuliranje unutrašnjih dospjelih neizmirenih obaveza za generalne vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske još uvijek nisu dostupni zbog kašnjenja u dostavljanju podataka od strane nižih nivoa valsti. U svjetlu ove poteškoće kao i činjenice da ne postoje dokazi da ovaj kriterij izvršenja nije ispoštovan, Izvršni odbor je odobrio izuzeće od primjene ovog kriterija izvršenja. Kontinuiran napredak se ostvaruje i u provedbi strukturalnih reformi koje imaju za cilj unapređenje u obalsti upravljanja javnim finansijama i poreskim upravama, te osiguranju stabilnosti finansijskog sektora.

Podsjećamo, SBA je odobren 26. septembra/rujna 2012. godine u iznosu od 338.2 miliona SDR-ova (oko 388.9 miliona Eura, ili 508.6 miliona US$).

Prosječna plata u maju u BiH 832 KM



Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za maj ove godine iznosila je 832 KM, što pokazuje rast plate od 0,1 posto u odnosu na decembar prošle godine.

Agencija za statsitiku BiH danas je objavila da je prosječna mjesečna bruto plaća u BiH za maj ove godine iznosila je 1.298 KM, što pokazuje nominalni pad za 0,1 posto u odnosu na decembar lani.

Nermin Nikšić: BH Telecom, FDS, Bosnalijek, Elektroprivreda nisu na prodaju



Od Skupštine dioničara Fabrike duhana Sarajevo koja će biti održana u ponedjeljak, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić očekuje da se realizuju stavovi Vlade i uputstvo resornog ministarstva, a to je da se glasa protiv izvještaja i da se prihvati izbor članova Nadzornog odbora u ime državnog kapitala.

"Ono što je vjerovatno najinteresantnije jeste da sam ja opet dežurni krivac. Preuzimam, dakle, taj dio odgovornosti i javno se izjašnjavam da ću sve dok sam premijer i dok mogu uticati na određene odluke, ustajati protiv kriminala koji se evidentira u javnim kompanijama. Jedini moj interes je da Vlada Federacije upravlja svojom imovinom, što u ovom trenutku u FDS-u nije slučaj", kazao je federalni premijer u intervjuu za današnje Oslobođenje.

Nikšić je naglasio da ne pristaje na činjenicu da pojedine političke partije imaju monopol na upravljanje preduzećima.

Smatra da Vlada Federacije ima pravo da raspolaže svojom imovinom te da su u Vladi predstavnici političkih partija i mogu da imaju uvid i da o tome vode računa.

"Međutim, ja sam pozvao dvojicu predstavnika državnog kapitala u NO FDS-a i tražio od njih da provode politiku Vlade. Od jednog od njih, od gospodina Mahmutovića sam dobio odgovor kako on odgovara samo gospodinu Tihiću. Ja sam rekao da on može da odgovara gospodinu Tihiću, ali da mora da provodi politiku Vlade. Ako gospodin Tihić nije zadovoljan, on preko svojih ministara treba da osigura da Vlada daje uputstva i politike koje njemu odgovaraju, ali ni u kojem slučaju ne može da odgovara na taj način", objasnio je on.

Nikšić je naglasio da Vlada ima problem u svojim redovima zbog puno stvari te da će stvari vezano za ovo sigurno eskalirati i dovesti do razmimoilaženja, jer su vrlo jasno izneseni stavovi.

Nikšić je kategorički naglasio da ova Vlada nema namjeru prodati BH Telecom, Fabriku duhana, Bosnalijek i Elektroprivredu, jer je njihov interes da upravljaju svojom imovinom, da ona bude što vrednija, a radnici zadovoljni i zaštićeni te da kompanije bolje posluju.

Dobit premašila očekivanja: EPBiH završila polugodište sa 22,2 miliona KM

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH je prvo polugodište 2013. poslovne godine okončalo sa dobiti 22.252.299 KM, što je za 15,2 miliona KM više u odnosu na planiranu dobit. Ukupan ostvareni prihod kompanije iznosi 499.873.446 KM, dok su ukupni troškovi i rashodi iznosili 477.621.147 KM.

U prvih šest mjeseci 2013. godine, proizvedeno je 3.726 GWh ili 5,6 posto više od planirane proizvodnje, odnosno za 12,9 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

Svi kupci Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH su uredno snabdjevani električnom energijom i sve ugovorene obaveze su izmirene.

U prvom polugodištu 2013.godine nastavljene su pripremne aktivnosti na realizaciji projekata: termokapaciteti - Blok 7 u TE "Tuzla" i Blok 8 u TE "Kakanj" , hidroelektrane "Ustikolina", "Vranduk", "Janjići", Una Kostela Aneks, "Kruševo" , "Zeleni vir¨ i ¨Kovanići¨, male hidroelektrane na Neretvici i vjetroelektrane "Podveležje" i " Vlašić".

BiH će ispuniti uslove MMF-a

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda obavijestio je danas ambasadora SAD-a u BiH Patricka Moona da će BiH ispuniti uslove MMF-a i da će do kraja godine imati usvojen budžet za 2014. godinu, kao i globalni fiskalni okvir.

Bevanda je Moona upoznao o provođenju ciljeva iz Mape puta i radu koordinacionog mehanizma o kojem će, početkom septembra na sastanku u Bruxellesu, upoznati sve učesnike, evropske zvaničnike i političke lidere iz BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara.

On je tokom oproštajne posjete ambasadora SAD-a izrazio zahvalnost za značajnu ulogu koju ta zemlja ima u izgradnji društva u BiH, za dugogodišnje prijateljske odnose SAD-a prema BiH, te za podršku koju SAD daju na putu ka integrisanju BiH u NATO i EU.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH poželio je Moonu uspjeh u nastavku karijere i izrazio nadu u nastavak uspješne saradnje BiH i SAD-a.

Moon je rekao da će BiH i dalje imati podršku SAD-a i naglasio da njegova zemlja izuzetno cijeni i daje punu podršku posvećenosti Bevande i Savjetu ministara BiH u prevazilaženju izazova s kojima se suočavaju.

On je istakao da je za dalji razvoj BiH u narednom periodu neophodno postići dogovor u vezi sa vojnom imovinom, te da BiH neće postati kandidat za NATO dok to pitanje ne bude riješeno, dodaje se u saopštenju.

Sagovornici su se saglasili da u narednom periodu treba raditi na otklanjanju problema koji su prouzrokovali gubitak sredstava od IPA fondova, prijeko potrebnih za poboljšanje ekonomske situacije.

FBiH izgubila još oko 200 miliona KM

Novi zakon o koncesijama FBiH mogao bi se u septembru naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH, na šta se čeka duže od godinu zbog sporenja u vezi sa nadležnostima pa je FBiH izgubila dodatnih oko 200 miliona KM od koncesija.

Vlada FBiH uputila je urgenciju Domu naroda da što prije stavi na dnevni red Prijedlog zakona o koncesijama koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio u maju prošle godine.

„Sporno je pitanje o nadležnostima županija i FBiH. Primjera radi, da li će na županijama biti prihodi od elektrana do pet megavata ili do dva. Isto tako, na primjer, ne može nešto FBiH da da u koncesiju, a da ne pita županiju. Ali vjerujem da ćemo u jednoj od prvih narednih sjednica imati ovaj zakon na dnevnom redu. Moguće je da će ovo što je sporno biti riješeno amandmanima“, rekao je juče Radoje Vidović (HDZ BiH), predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH.

Na novi zakon o koncesijama čeka se od 2007. godine, kada su prvo pokrenute izmjene i dopune postojećeg zakona, ali je zbog obima izmjena odlučeno da se uradi novi. Stari zakon je „istekao“ 2008. godine. Po novom zakonu su predviđena tri mjeseca za sklapanje ugovora sa stotinama firmi koje već koriste prirodna bogatstva i javna dobra.

Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH, kazao je da, po informacijama koje ima iz Doma naroda, zamjerke na zakon imaju parlamentarci iz reda hrvatskog naroda, ali se očekuje usaglašavanje i usvajanje zakona u septembru.

Podsjetio je da samo FBiH od 2005. godine gubi najmanje 200 miliona KM godišnje koje je mogla imati od prihoda od koncesija da ima sklopljene koncesione ugovore, što je bila obaveza ministarstava.

„Daleko je veći iznos izgubljenog novca kada se u obzir uzmu kantoni. Kod njih je pijesak, šljunak, zemlja, male hidroelektrane. Kada se prođe kroz Vitez, vidi se da je tu sto miliona KM godišnje. Za koncesionu naknadu se uzima jedan odsto od prihoda. FBiH ima više od 750 benzinskih pumpi i zamislite koja je to potrošnja goriva. Uzmite igre na sreću. Slovenija je samo od koncesija na igre na sreću imala 22 miliona evra prošle godine“, naglasio je Koričić.

Istakao je da FBiH trenutno ima devet koncesionih ugovora, i to osam za vode i jedan za hidroelektranu Vranduk, sklopljen prošle godine sa „Elektroprivredom BiH“.

Prema izvještaju o radu Komisije za koncesije za prošlu godinu koji je Vlada FBiH nedavno usvojila, u 2012. godini od koncesionih naknada je ostvareno oko 2,3 miliona KM prihoda.

„S obzirom na to da od strane resornih ministarstava od 2002. do 2012. godine nije pokrenut nijedan postupak za dodjelu koncesija po tenderskom postupku, nije bilo ubiranja značajnijih sredstava u budžet od koncesionih naknada“, navedeno je, između ostalog, u izvještaju Komisije za koncesije koja je prošle godine na raspolaganju imala 484.500 KM iz budžeta FBiH za svoj rad.

Naglašeno je da je novim zakonom o koncesijama predviđena i uspostava evidencija svih sklopljenih ugovora u FBiH, što sada ne postoji.