Re: Ekonomija | Economy

U BiH trenutno blokirana 66.753 računa

U BiH trenutno je blokirano 66.753 računa poslovnih subjekata, dok 41.134 firme imaju bar jedan blokiran račun, objavila je Centralna banka BiH.

U BiH je u prošlom mjesecu bilo blokirano 66.528 računa poslovnih subjekata, dok je 40.967 firmi imalo bar jedan blokiran račun.

U junu je bilo blokirano 66.224 računa poslovnih subjekata, dok je 40.708 firmi imalo bar jedan blokiran račun, a u maju je bilo 66.086 blokiranih računa, i 40.621 firma sa bar jednim blokiranim računom.

Prema podacima Centralne banke BiH u februaru je bilo 65.164 blokirana računa i 39.981 firmu, koja je imala bar jedan blokirani račun, a mjesec ranije u BiH je bilo blokirano 64.896 računa, dok je 39.813 firmi imalo bar jedan blokirani račun.

U izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH, koji sadrži 2.671 stranicu, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, stomatoloških ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga i firmi.

Na ovom popisu nalaze i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi, ali i taksisti, autoprevoznici, kao i drugi privatnici.

U prvom izvještaju, koji je objavljen početkom novembra 2012. godine godine, bilo je 58.038 blokiranih računa, a 35.694 firme imale su blokiran bar jedan bankarski račun.

FBiH u septembru povećala izvoz za 26,4 posto

Federacija Bosne i Hercegovine je u septembru ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 529.726.000 KM, što je za 26,4 posto više u odnosu na mjesec ranije.

Vrijednost uvoza u septembru je 927.833.000 KM i viša je za 10,1 posto u odnosu na august , tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u septembru 2014. iznosio 398.107.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u septembru je bio 57,1 posto i veći je za 7,3 posto u odnosu na august 2014.

U septembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 95.667.000 KM i Italiju, u vrijednosti 72.060.000. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 143.342.000 KM i Njemačke, u vrijednosti 113.905.000 KM.


(FENA)

Utvrđen Nacrt budžeta FBiH od 2,3 mlrd KM za 2015. godinu

Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt budžeta FBiH za 2015. godinu u iznosu od 2.345.247.169 KM, što je 130,3 mil KM ili 5,3% manje u odnosu na federalni budžet za 2014. godinu. Struktura prihodovne strane predstavlja odraz ekonomske aktivnosti tokom prethodnih godina, saopšteno je iz Vlade FBiH nakon sjednice održane u Mostaru, prenosi poslovni portal "Capital".

S obzirom na to da će BiH otplatiti treći stendbaj aranžman, a otplata četvrtog aranžmana nije dospjela, neto prihodi od indirektnih poreza su povećani nacrtom budžeta FBiH za 2015. godinu.

Rashodovna strana sačinjena je na osnovu zahtjeva budžetskih korisnika, uz uvažavanje zakonskih obveza, politika i prioriteta Vlade FBiH, ažuriranih makroekonomskih projekcija i procjena raspoloživih budžetskih sredstava, navodi se u saopštenju.

Struktura rashodovne strane predstavlja odraz provođenja mjera restriktivne javne potrošnje, što predstavlja jedan od prioriteta ekonomske politike u narednim godinama.

Najavljeno je da će fiskalna politika Vlade Federacije BiH i u 2015. godini biti orijentisana na aktivnosti koje će doprinijeti ekonomskom i socijalnom jačanju Federacije, odnosno BiH.

"U tom kontekstu se nastavljaju provoditi oštre mjere štednje u svim segmentima javne potrošnje" - ističe se u saopštenju.

Danas je utvrđen i Nacrt zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2015. godinu koji, uz ostalo, propisuje da budžetski korisnici odobrena sredstva mogu koristiti samo za namjene koje su određene Budžetom, a u skladu sa svojim godišnjim finansijskim planovima i po dinamici utvrđenoj tromjesečnim i mjesečnim planovima koje odobrava ministar finansija.

Budžetski korisnici dužni su da federalnom Ministarstvu finansija dostavljaju tromjesečne finansijske planove za izvršenje Budžeta 15 dana prije početka tromjesečja.

Federalno Ministarstvo finansija je upoznalo članove Vlade FBiH o izvršenju federalnog budžeta za period januar-septembar 2014. godine, a Ministarstvo energije, rudarstva i industrije o prošlogodišnjim rezultatima poslovanja privrednih društava iz oblasti industrije u 2013. godini u kojima ovo ministarstvo ostvaruje upravljačka prava po osnovu državnog kapitala.

Vlada je prihvatila i finansijske planove Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Federalnog fonda solidarnosti i Stručne službe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2015. godinu.

Izvoz u Rusiju iz BiH skočio za 27 odsto

BiH u ovoj godini bilježi pozitivan trend spoljnotrgovinske razmjene s Ruskom Federacijom, pa je tako izvoz na rusko tržište u prvih osam mjeseci ove godine dostigao nešto više od 46 miliona maraka, što je za 27 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Ekonomisti smatraju da je, i pored porasta izvoza u procentima, apsolutna vrijednost i dalje mala, ali i da mi nažalost nemamo ozbiljnu proizvodnju za tako veliko tržište.

Istovremeno, BiH u ovoj godini bilježi pad uvoza iz Rusije, u odnosu na godinu ranije, pa je njegova vrijednost iznosila 112 miliona maraka, što čini pad od 15 odsto. Međutim, uvoz iz Rusije je i dalje i više nego dvostruko veći nego izvoz iz BiH u tu zemlju.

Posmatrano po strukturi izvoza iz BiH u Rusiju, uočljivo je da je ove godine na rusko tržište ubjedljivo najviše plasirano proizvoda iz sektora hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk i guma, i to u vrijednosti od 39 miliona maraka, što je 31 odsto više nego u uporednom periodu prethodne godine. Daleko iza su proizvodi iz sektora kože, krzna, tekstila i njihovih proizvoda, te mašina, aparata i drugih uređaja, čiji je izvoz na rusko tržište ove godine iznosio nešto više od oko dva miliona maraka. Izvoz proizvoda iz agroindustrijskog sektora je vrijedan oko 1,5 miliona KM i bilježi rast od 21 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.

Kada je u pitanju uvoz iz Ruske Federacije na bh. tržište, raspoloživi podaci STK BiH pokazuju da BiH najviše uvozi iz sektora mineralna goriva (ugalj, gas, nafta) i električna energija, pa je tako za osam mjeseci ove godine taj uvoz dostigao 100 miliona maraka, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Na drugom i trećem mjestu po pitanju uvoza iz Rusije u BiH su sektori mašine, aparati i drugi uređaji, te koža, krzna, tekstil i njihovi proizvodi.

U STK BiH, odnosno njihovom najnovijem biltenu "Infokom", naveli su da su uzajamne sankcije, odnosno zabrane uvoza određenih proizvoda, koje su jedna drugoj uvele Evropska unija i Ruska Federacija, značajno promijenile stanje na tržištu i uticale na mogućnost trgovanja BiH s Rusijom.

Kako su naveli, Rusku Federaciju trenutno obilježavaju značajne promjene sektorske potražnje pa, posmatrano iz perspektive BiH, jedan od glavnih sektora postaje sektor prehrambene industrije, imajući u vidu realne mogućnosti i izvoznu snagu BiH.

"Do skorijeg vremena vodeći sektor u Ruskoj Federaciji bilo je građevinarstvo, koje je sada na ubjedljivom drugom mjestu nakon sektora prehrane, što je u svakom slučaju povoljno za bh. tržište", kazali su iz STK BiH i dodali da se predviđa da će sve viškove koje je EU izvozila na tržište Ruske Federacije sada nastojati uvesti u treće zemlje, tako da se može očekivati i povećanje uvoza na bh. tržište.

Međutim, oni su kazali da je neophodno da se intenziviraju određene aktivnosti kada je riječ o omogućavanju plasmana i ispunjenja određenih uslova za izvoz na ogromno tržište Ruske Federacije. U tom pogledu, iz STK BiH su naveli da će oni Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i drugim agencijama u ovoj oblasti uputiti inicijativu za ubrzano potpisivanje potrebnih protokola i vršenje inspekcijskog nadzora ruskih organa za proizvode iz prehrambenog sektora.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je situacija takva da su trgovci iz Ruske Federacije morali da traže druge izvore snabdijevanja i da su praktično iskoristili sve ono što je raspoloživo.

"Imali smo tu sreću da praktično mi nismo u sankcijama i da možemo da nešto malo od ove naše proizvodnje ipak prodamo tamo", kazao je Pavlović. Prema njegovim riječima, rast izvoza u Rusiju od 27 odsto je ozbiljan procenat, ali kada bismo uzeli apsolutni iznos vrijednosti izvoza, vidjeli bismo da je to relativno malo.

"Što se tiče smanjenja uvoza iz Rusije, to se prije svega odnosi na goriva, a to je opet posljedica smanjenja potrošnje ovdje i to je trend koji postoji u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska je na nivou 1961. po potrošnji derivata, tako da MOL čak razmišlja da zatvori Rafineriju u Sisku", kazao je on.

Pavlović je ipak naglasio da BiH nema ozbiljnu proizvodnju za tako veliko tržište, kao što je rusko, ali da bi svakako bilo dobro da imamo robe za izvoz u Rusiju.

Malezijska investicijska banka "Al Hidayah" ulagaće u poljoprivredu BiH?

Malezijska investicijska banka "Al Hidayah" zainteresovana je da proširi djelatnost na Bosnu i Hercegovinu, posebno na području poljoprivrede, strateški jedne od najvažnijih grana za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine u budućnosti, saopšteno je na zvaničnom sajtu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković Lijanović danas je u Sarajevu ugostio delegaciju Malezijske investicijske banke "Al Hidayah" koju predvodi izvršni direktor Muhammad Kamil Baharin u pratnji Rosli Yusoha, glavnog operativnog direktora i Ali Abd Jalala, konsultanta banke.

Gosti iz Malezije predstavili su djelatnosti "Al Hidayahe", prve islamske međunarodne investicijske banke u Maleziji koja posluje po načelima islamskog bankarstva, te nudi čitav niz financijskih proizvoda i usluga. Baharin je također izrazio interes ove banke da svoje djelatnosti proširi na Bosnu i Hercegovinu.

U tu svrhu predstavnici "Al Hidayahe" su predstavili prijedlog ekonomskog razvoja i mogućnosti nastupa u zajedničkim projektima na području poljoprivrede.

Ministar Ivanković Lijanović je gostima predstavio djelovanje Ministarstva, s posebnim akcentom na međunarodne projekte i Strategiju razvoja poljoprivrede 2015 – 2019.

Istakao je otvorenost Ministarstva za saradnju i izrazio nadu da će ovaj susret uroditi u budućnosti, zajedničkim projektima u nadi unaprjeđenja uslova razvoja poljoprivrede u BiH.

Usvojen Nacrt budžeta Grada Sarajeva za 2015 - Planirani prihodi veći od 12 mil KM

Vijećnici su usvojili Nacrt budžeta Grada Sarajeva za 2015. godinu, kao i Nacrt Odluke o izvršenju budžeta. Nacrtom budžeta za 2015. godinu planiraju se prihodi od 12.047.639 KM, što je u odnosu na usvojeni budžet za 2014. godinu od 12.069.852 KM neznatno umanjenje od 0,2%, prenosi Biznis.ba.

U vijećničkoj raspravi je naglašeno da se ne može govoriti o troškovima, a da izvorni prihodi nisu definirani, te da je Kanton Sarajevo najveći krivac za probleme Gradske uprave i Gradskog vijeća.

Ovim se nacrtom, također, predlaže iznos od 3.939.200 KM za realizaciju tekućih grantova, te se predlaže smanjenje za 8,8% u odnosu na prošlu godinu.

Kada su kapitalni izdaci u pitanju, planirano je 2.265.407 KM, što predstavlja povećanje za 46,2%.

U okviru kapitalnih izdataka je i projektiranje i izgradnja biciklističke staze u iznosu od 300.000 KM, a planiran je i nastavak aktivnosti s novim kapitalnim projektom, a to je Trebevićka žičara, gdje je planirana realizacija nepovratnih sredstava od 108.607 KM.

Gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić je u izjavi za medije kazao da je smanjenje budžeta neznatno, te da je planirano izdvajanje od jedan milion maraka za potrebe realizacije projekta Trebevićka žičara, te da su ostvareni kontakti s donatorima.

Predložio je također i da je neophodno napraviti registar imovine Grada Sarajeva, jer Grad ima puno svoje imovine.

Istakao je i da će za doček Nove godine u Sarajevu biti izdvojena sredstva, jer, kako je kazao, to duguju građanima, prenio je portal Biznis.ba

BiH udvostručila izvoz u Austriju

Izvoz BiH u Austriju se iz godine u godinu povećava, a od 2009. godine izvoz iz BiH u tu zemlju je čak udvostručen, što pokazuje da Austrija spada među najznačajnije spoljnotrgovinske partnere BiH, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Ono što je još značajnije je rast pokrivenosti uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ove dvije zemlje, pa je tako ta pokrivenost dostigla 73,56%, što je ogroman rast u odnosu na 2009. godinu, kada je iznosila 42,96 odsto.

Naime, izvoz BiH u Austriju je 2009. godine iznosio 327.169.057, dok je na kraju prošle godine dostigao cifru koja prelazi 693 mil KM, što je i više nego dvostruki rast izvoza. Posmatrajući strukturu izvoza, stiče se utisak da je u velikoj mjeri riječ je o lon poslovima koji se izvršavaju u BiH.

Prema raspoloživim podacima STK BiH, koji su objavljeni u njihovom biltenu "Infokom", vodeći izvozni proizvodi su aluminijum u sirovim oblicima, obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase i kože, kuglični ili valjkasti ležajevi, te izolirana žica.

S druge strane, treba reći da je uvoz iz Austrije u BiH u padu od 2011. godine, te da su vodeći uvozni proizvodi naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, goveđe kože i kože kopitara, zatim lični automobili i druga motorna vozila uglavnom namijenjena prevozu lica, te čokolada i proizvodi od željeza i čelika.

Iz STK BiH poručuju da je BiH tradicionalno povezana sa austrijskim tržištem, pogotovo imajući u vidu činjenicu da veliki broj građana iz BiH živi i radi u Austriji.

- Takođe, Austrija predstavlja jednog od najznačajnijih ulagača u BiH. Evidentno je da postoji veliki interes za privrednu saradnju između BiH i Austrije, ali kada se pogledaju vodeće tarife u izvozu BiH, nameće se zaključak da prvih 20 izvoznih tarifa predstavlja skoro 70 odsto ukupnog izvoza, što je očigledan pokazatelj neophodnosti diversifikacije robne razmjene - naveli su iz STK BiH i dodali da je u tom smislu potrebno još više ojačati direktne kontakte između bh. preduzeća i zainteresovanih austrijskih preduzeća.

S tim u vezi, u septembru ove godine u BiH je boravila privredna delegacija koju su činili predstavnici šest austrijskih kompanija. Tim povodom je Trgovinski odjel austrijske ambasade, u saradnji sa STK BiH, organizovao cjelodnevne privredne susrete bh. kompanija sa predstavnicima ovih šest austrijskih firmi. Na susretima je učestvovalo preko 50 bh. kompanija i održano je više od 60 bilateralnih sastanaka. Neki od ovih kontakata su rezultirali konkretnim poslovnim dogovorima i već su u fazi realizacije.

Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, rekao je da je Austrija dobar spoljnotrgovinski partner BiH, što pokazuje i pokrivenost uvoza izvozom, koja raste posljednjih godina. Kako je istakao, to su odlični podaci za BiH kao zemlju i njenu ekonomiju. Međutim, Kešetović je kazao da uopšteno gledajući BiH još nije stvorila povoljan poslovni ambijent, te nemamo velikih preduzeća koja bi povećala obim proizvodnje i zaposlenost, u čemu ključnu ulogu treba odigrati država.

Izvoz BiH u Austriju

Godina Izvoz

2009. 327.169.057

2010. 478.147.587

2011. 625.111.019

2012. 662.757.736

2013. 693.111.273

Kina daje 8 mil USD grantova za BiH

Kina je odobrila za BiH 8 mil USD novih grantova za pripremu projekata koje treba realizovati u BiH, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, nakon sastanka sa kineskim premijerom Lijom Kećijangom u Beogradu.

- Saopšteno mi je da je Vlada Kine donijela odluku o novom grantu od 8 mil USD, o nastavku realizacije programa učenja kineskog jezika posredstvom univerziteta i razmjene naših studenata - rekao je Bevanda novinarima.

On je dodao da se većina razgovora odnosila na regionalne projekte, između ostalog, interes za revitalizaciju željezničke pruge Beograd - Sarajevo i prezentacija dva ključna pravca u BiH - Jadransko-jonska magistrala i završetak Koridora 5C, koji se poklapa sa željezničkim Koridorom 5C.

On je naveo da je razgovarano i o mogućnosti ulaganja kineskih preduzeća u BiH u oblasti poljoprivrede, drvne industrije.

Bevanda je rekao da je predstavio podatke koje je dobio od entitetskih vlada i privrednih komora i ono što će privrednici BiH prezentovati na ekonomskom forumu tokom današnjeg dana, među kojima su energetski projekti kao što su Blok 7 u Tuzli i hidrocentrale na Drini.

Napominjući da je ovo njegov četvrti susret sa kineskim premijerom, Bevanda je rekao da je urađen presjek svega što je realizovano od posljednjeg sastanka.

- Zahvalio sam za sve što je Kina konkretno učinila u vezi sa sanacijom štete od poplava u BiH. Ne treba zanemariti da je tu bio i jedan veliki grant u vezi sa opremom za zdravstvo i poljoprivrednom mehanizacijom, čija se doprema poklopila sa poplavama - rekao je Bevanda.

On je dodao da se ne očekuje da će BiH potpisivati tokom ovog samita bilo kakve dokumente u vezi sa regionalnim projektima.

- Mi moramo davati gotove projekte i zainteresovati kinesku stranu da razmotri projekte. Konkretno je za sada ova pomoć od 8 mil USD, a i dalje nam stoji na raspolaganju kreditna linija od 10 mlrd USD za region - napomenuo je Bevanda.

On je podsjetio da je na prethodna dva samita BiH dobila preferencijalni status, odnosno najpovoljnije uslove iz te kreditne liije.

- Sve je na nama, da napravimo i prezentujemo, i da se što više sa regionom uvežemo, jer mi smo premali, a Kina je prevelika, i svaki regionalni projekat ima više država i to daje veću snagu i to oni podstiču. Siguran sam da ukoliko kod nas bude dovoljno mudrosti i privreda se stavi u prvi plan i uz relaksirane odnose sa susjedima, to put da budemo interesantni svima - rekao je Bevanda.

Govoreći o sastanku sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem, Bevanda je naveo da je taj susret bio kontinuitet odnosa i da je učinjen presjek stanja, a 90% tema odnosi se na privrednu saradnju i mogućnost realizacije određenih regionalnih projekata.

Bevanda će tokom dana imati bilateralne susrete sa, kako je rekao, još dosta premijera, jer treba iskoristiti dan kada je na jednom mjestu 16 premijera, od kojih su mnogi članovi EU.

[/i]

MMF neće odobriti novu tranšu pomoći za BiH

Vlasti Bosne i Hercegovine neće dobiti novu tranšu pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) jer nije uspostavljena vlast nakon posljednjih izbora koja bi trebala prihvatiti potrebne reforme, a izostanak pomoći mogao bi otežati financiranje institucija, piše Dnevni Avaz, prenosi "Indikator".

Po riječima rezidentnog predstavnika MMF-a za BiH Rubena Atojana, vlasti BiH nisu se još obavezale na reforme zbog čega je privremeno obustavljeno odobrenje tranše od oko 68 mil EUR.

Reforme su uvjet da Izvršni odbor MMF-a produži stend baj aranžman s BiH.

"Odluka o tome kada će biti zaključen osmi pregled stend baj aranžmana isključivo je na vlastima BiH" - rekao je Atojan.

Vlasti moraju ograničiti javnu potrošnju i spriječiti porezne prevare, rekao je Atojan.

MMF ne želi utjecati na izdvajanja bosanskohercegovačkih vlasti za područja koja su bila pogođena poplavama, dodao je.

"Cilj je reforma unaprjeđenje poštivanja poreznih propisa i borba protiv poreznih prijevara, jačanje stabilnosti financijskog sektora i zauzdavanje potrošnje koja nije izravno povezana sa sanacijom posljedica poplava što su pogodile vašu zemlju u svibnju" - istaknuo je Atojan.

Po navodima Avaza, bez potpore MMF-a već u prvim mjesecima 2015. godine bit će upitna isplata penzija i socijalnih izdvajanja.

Provedba reforma na kojima insistira MMF mogla bi se otegnuti jer još nije uspostavljena vlast na državnom nivou, entitetu Federaciji BiH i deset njezinih kantona zbog složenih procedura i nesuglasica oko sklapanja koalicijskih vlada.

MMF je odobrio dvogodišnji stend baj aranžman Bosni i Hercegovini u septembru 2012. Aranžman je u odnosu na prvobitni plan povećan za 153,1 mil EUR kako bi se udovoljilo dodatnim zahtjevima vlasti, pa ukupan iznos što su ga vlasti BiH posudile od ove svjetske financijske institucije iznosi 631,6 mil EUR, prenio je "Indikator".

EBRD zadržao prognozu rasta za BiH od 2,5% u 2015.

Evropska banka za obnovu i razvoj smanjila je procjenu ekonomskog rasta u jugoistočnoj Evropi u 2015. godini, dok je prognoze za Bosnu i Hercegovinu zadržala na setembarskom nivou, izvještava Indikator.ba.

EBRD predviđa BiH u 2015. godini elkonomski rast od 2,5%, što se značajno razlikuje od prognoza Svjetske banke koja je nedavno izglede rasta BiH procijenila na 1,5%.

Ekonomski rast u jugoistočnoj Evropi u 2015. EBRD sada prognozira na 2,2% prema 2,6% jesenas, pri čemu su prognoze najviše snižene za Srbiju i Bugarsku. Za cio region u kojem je angažovan EBRD za 2015. prognozira se pad privrednih aktivnosti od 0,3% dok se u septembru računalo na rast od 1,7%.

Međutim, EBRD navodi da niže cijene roba mogu donijeti koristi zemaljama centralne i jugoistočne Evrope (CESEE) i južnog i istočnog Mediterana (SEMED), pomažući im da ublaže nastavak negativnih efekata slabe vanjske potražnje iz eurozone.

- Međutim, scenario obnovljenih turbulencije u eurozoni će imati najjači negativan uticaj na ekonomije u CEB i SEE, koje imaju najbliži trgovinske i finansijske veze sa područjem jedinstvene valute - navodi se u izvještaju.

Ekonomske teškoće Srbije iz 2014, kao posljedica poplava, vjerovatno će se nastaviti i EBRD sada u Srbiji u 2015. očekuje rast BDP od samo 0,5%, dok je septembra prošle godine predviđao rast od 2%, navodi se u novim ekonomskim prognozama.

U većoj mjeri EBRD je smanjio i prognozu rasta Bugarske u 2015, na 0,8% sa septembarskih dva odsto, a zbog problema u bankarskom sektoru i slabe domaće tražnje. Istovremeno je prognoza ovogodišnjeg privrednog rasta Crne Gore povećana na tri procenta sa 2,5% zbog većeg priliva direktnih stranih ulganja i napretka u velikim infrastrukturnim projektima.

I Makedonija će imati veći rast, od 3,5% prema u septembru prognozirana tri procenta, čemu će najviše doprinijeti snažan izvoz.

Prognoze rasta u 2015. godini za Albaniju i Pokrajinu Kosovo EBRD je ostavio na septembarskom nivou od 2,5 odnosno 3,5%, prenio je Indikator.ba.