Re: Ekonomija | Economy

Analitičari: Strane investicije na Balkan stižu preko Srbije i Hrvatske

Prošlosedmično sklapanje Ugovora o strateškom partnerstvu između srbijanskog JAT-a i kompanije Etihad Airways iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA), što je najava investicija vrijednih 100 miliona dolara u zračni saobraćaj Srbije, ima simboličnu vrijednost jer nagovještava novu investicionu strategiju na Balkanu koja Srbiju vraća u samo središte interesiranja i utjecaja u regiji.

Dugo očekivane investicije u ovom dijelu svijeta, kako u razgovoru za agenciju Anadolija tvrde relevantni regionalni ekonomski analitičari, mogu imati i stanovite političke reperkusije.

Srbija dominantna

Analitičar Bečkog instituta za financije, istinski autoritet na području ekonomije i jedan od najboljih poznavatelja ekonomske situacije u zemljama jugoistočne Evrope, dr. Vladimir Gligorov, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija kako se pitanje političkog utjecaja u Srbiji kroz investicije ''sada razrješava''.

"Sve zavisi od toga o kojim investicijama i investitorima je reč. Kada dobijete kredit od druge države ili kada državna preduzeća ulažu, naročito u strateške grane poput energije ili hrane, tu svakako ima određenih političkih kalkulacija i ciljeva. Ako odete i tražite kredit o države, recimo, praktično iz budžeta ruske države, svakako politički motivi igraju ulogu. No, s obzirom na političku orijentaciju Srbije, ne bi se moglo reći da je to politički pritisak ili uslovljavanje. A da je reč o održavaju prijateljstva i bliskosti, sigurno jeste", komentira Gligorov, aludirajući na sveprisutnije ruske i arapske investicije u Srbiji.

Ekonomski analitičar Igor Gavran iz Sarajeva kaže da je Srbija apsolutno dominantna u regiji u smislu privlačenja stranih investicija, a i pogledu kvaliteta tih ulaganja

"U Srbiji imamo ogroman niz ulaganja koja su upravo u domenu proizvodnje. Počevši od autoindustrije pa nadalje", komentira Gavran.

Iako ističe kako je priliv stranih investicija na Balkanu dosta skroman u odnosnu na bolja vremena iz prošlosti, analitičar Gligorov se slaže da bi u budućnosti moglo doći do većeg obima direktnih stranih investicija, posebno u Srbiju.

"Investicije bi mogle doći iz zemalja koje imaju suficite u razmeni s inostranstvom. To su iz Evropske unije (EU) uglavnom Nemačka i Austrija koji s trenutno najviše zainteresovani za taj prostor. Izvan toga, verovatno je tu i Rusija, ali Rusija ima ograničen interes kad je reč o energiji i bankarstvu. Mnogo manje kad je reč o industriji", dodao je Gligorov, napominjući da obim investicija u budućnosti, ipak, zavisi od ekonomskog rasta zemalja regiona koji nije obećavajući.

Prema njemu, arapske investicije stižu u Srbiju jer Arapi moraju negdje plasirati svoje suficite. Posebno ih zanimaju strateške investicije u energiju, saobraćaj...

"Tu je Srbija interesantnija od drugih, jer je to naprosto najveće tržište u ovom regionu. Posebno kad je reč o zemljama izvan EU. Tako da Srbija, razumljivo, interesantna kao destinacija za ulaganje, ali i kao destinacija iz koje bi se kasnije gledalo na celi region. To je na neki način normalno'', objasnio je ugledni stručnjak.

Austrijanci aktivni

Hrvatski ekonomski analitčar Damir Novotny primjećuje da su u Austrijanci jako aktivni u regiji, ali da kao snažne partnere u budućnosti vidi i Turke.

"Turci se pojavljuju kao investitori. Mi ih vidimo kao investitore u Hrvatskoj u nekim bankama, u turizmu, proizvodnji građevinskog materijala... Imamo dosta turskog interesa za investiranje u region", govori on, dodajući da se, s druge strane, Rusi fokusiraju na energetske projekte, a manje u prerađivačke projekte.

I analitičar Gligorov primjećuje da i Turska ima potencijale i interese za ulaganje na Balkanu, te da ih ''interesira investiranje u infrastrukturu''.

Novotny vjeruje da će ulazak Hrvatske u EU imati snažan utjecaj za cijelu regiju u ekonomskom smjeru.

"To smo već vidjeli u članstvu drugih zemalja koje su u EU ušle 2004., odnosno 2007. godine. Tada je došlo do efekta prelijevanja investicija. Očekuje da će se u narednim godinama to desiti i u ovom regionu. Ne odmah, u prvim, godinama, a u narednih pet do deset godina sigurno. To je učinak koji možemo očekivati i na BiH i u kontekstu približavanja EU, ali prije svega u kontekstu blizine EU. Nemoguće je biti blizu tako jednog velikog tržišta, a da nema prelijevanja investicija i utjecaja na ekonomiju", govori Novotny za agenciju Anadolija.

Energetski sektor na meti Rusa

Bivši federalni premijer i generalni direktor Elektroprivrede BiH (EPBiH) Edhem Bičakčić, inače poznati stručnjak u oblasti energetike, kaže za AA da se investicije u energetski sektor BiH tek trebaju očekivati i da tu svoju šansu posebno traže opet Rusi.

"Energetskih resursa na jugoistoku Balkana ima još uvijek dosta neiskorištenog, od BiH peko Crne Gore do Makedonije i Srbije. Zakonski okvir u zemljama bivše Jugoslavije je prilično ujednačen, a poticajne cijene najbolje u Srbiji i na Kosovu. Investitori u energetski sektor najčešće dolaze iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije, pa i Turske. Ali, zapaža se značajno interesovanje ruskih investitora. Obzirom da su ušli u cijelosti u sektor nafte na ovom području, moja procjena je da će Rusi uskoro značajnije nastupiti i u sektoru električne energije. Rusi žele ostvariti značajnije investicije u sektoru energije'', dodao je Bičakčić, ističući da su, pak, investicije Arapa u energetski sektor BiH simbolične.

Kako tvrdi bh. analitičar Eldar Dizdarević, primijetan je dolazak ruskog kapitala.

"Tu su Zarubrežnjeft, Sberbank...Kad je riječ o preostalim investicijama u BiH, investitorima bi svakako trebao biti interesantan gasni i energetski sektor. Tu su, pored Rusa, zainteresirani i Nijemci i Austrijanci", kaže Dizdarević, vjerujući da će se ekonomska prisutnost odraziti i na politiku po onoj ''čija ekonomija tog i politika''.

Iako je površinom manja od BiH, po investicijama je Crna Gora značajno ispred BiH.

Crnogorski ekonomski analitičar dr. Vasilije Kostić kaže da je, ipak, danas situacija bitno drugačija nego unazad samo pola decenije.

"Rast globalne ekonomije i investicioni tokovi bili su daleko snažniji i dostizali rekordne nivoe. Preko noći ekonomski i finansijski tokovi su se promijenili, pa ni za investiranjem u Crnu Goru ne postoji onoliko interesovanje. Podsjetiću da je Crna Gora bila lider po prilivu stranih investicija per capita u Evropi. Samo u periodu 2006. – 2009. ukupne direktne strane investicije iznosile su preko 3 milijarde eura. Rast direktnih investicija pratilo je povećanje broja stranih firmi u Crnoj Gori. Distribucija investicija, uz sektor turizma i finansija bila je značajna i u sektor industrije nakon privatizacije Elektroprivrede. Udio poljoprivrede je i dalje mali (2%). Sektor građevinarstva još uvijek ne pokazuje znake oporavka, dok se sektor usluga postepeno vraća na nivo prije izbijanja globalne ekonomske krize. Među investitorima je i dalje prisutna dilema: da li da ulažu ili čekaju bolja vremena, imajući u vidu dubinu svjetske krize?", analizira Kostić.

Ipak, pojasnio je, investiranje u Crnu Goru nije prestalo. Imajući u vidu da se investiranje u par zadnjih godina kretalo na nivou od oko 12 posto GDP ne može se govoriti o slabom prilivu.

"Naprotiv, Crna Gora i dalje ostaje interesantna za strano investiranje, ali razumljivo u mnogo realnijim iznosima, imajući u vidu prije svega uticaj globalne ekonomske krize. Poznato je da je najveći investitor u Crnu Goru Ruska Federacija pa potom Italijani, Mađari, Švajcarci Austrijanci, Britanci, Kiprani, Turci, UAE i drugi", kaže Kostić, te nastavlja:

"Najveća šansa Crne Gore kada je u pitanju investiranje su njeni prirodni resursi – njena prelijepa priroda - turizam, vodni, energetski i drvni potencijali, a za strane investitore osim navedenog može biti jako interesantna putna i energetska infrastruktura. Pored toga ovih dana se priprema tender za istraživanje crnogorskog podmorja (naftna istraživanja)", rekao je Kostić, dodajući da se pitanje stranih investicija mora precizno definirati ili se, u protivnom, mogu se desiti velike zloupotrebe koje uvijek padnu na leđa države odnosno građana.

MMF stiže u četvrti pregled aranžmana: Na redu tranša od 94,1 milion KM

Misija Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/, predvođena Ronom van Rodenom, posjetiće BiH od 4. do 19. septembra kako obavila razgovore u okviru četvrtog pregleda po stand-by aranžmanu, najavio je danas rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan.

U saopćenju Kancelarije rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH podsjeća se da je stand-by aranžman odobren 26. septembra prošle godine kao podrška ekonomskom programu vlasti za period od 2012. do 2014. godine u iznosu od 752,9 miliona KM,

MMF je zaključio treći pregled po stand-by aranžmanu 28. juna i u okviru programa do sada je doznačio 376,5 miliona KM.

Zaključenjem četvrtog pregleda biće dostupno 94,1 miliona KM, navodi se u saopćenju.

MMF bi danas trebao odobriti novu tranšu od 48 miliona eura za BiH

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas bi trebalo da odobri novu tranšu od 48 miliona eura za BiH.

Na siteu MMF-a navodi se da će sjednica Izvršnog odbora biti održana danas i da će biti riječi o BiH.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan ranije je za Reuters rekao da će MMF sutra odobriti tranšu BiH, jer su ispunjeni svi uslovi.

Atoyan je naveo da će biti dato zeleno svjetlo za tranšu, koja je dio paketa od 385 miliona eura, dogovorenog u septembru 2012. godine.

On je potvrdio da će MMF u novembru razmotriti zahtjev BiH da produži i poveća stand by aranžmanom.

"S obzirom na dobre rezultate sa trenutnim stand by aranžmanom, MMF će sa zadovoljstvom razmotriti taj zahtjev, prilikom posjete Misije", rekao je Atojan, dodajući da će odluka zavisiti od jačine ekonomske politike BiH.

Centralna banka BIH: Broj blokiranih računa popeo se na 64.896

Centralna banka BiH objavila je danas popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH, prema kojem na današnji dan u BiH ima ukupno 64.896 blokiranih računa, dok ukupan broj firmi koje imaju bar jedan blokirani račun iznosi 39.813.

Na dan 2. decembar prošle godine bio je blokiran ukupno 64.381 račun, dok je ukupan broj firmi koje imaju bar jedan blokirani račun iznosio 39.439.

U Izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH, koji sadrži 2.587 stranica, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, stomatoloških ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi.

Na ovom popisu nalaze se i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi, pa čak i kompanije na čijem se čelu nalaze poznate ličnosti iz BiH.

Blokirane račune imaju i taksisti, autoprevoznici, kao i drugi privatnici.

Najviše blokiranih računa je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, s obzirom da je u tim gradovima najviše registrovanih pravnih subjekata.

U prvom izvještaju koji je objavljen početkom novembra prošle godine bilo je 58.038 blokiranih računa, a 35.694 firme imale su blokiran bar jedan bankarski račun.

Evo kako za mjesec dana u BiH možete zaraditi od 3.000 do 27.000 KM

Profesor sa Agromediteranskog fakulteta u Mostaru Nezir Tanović kazao je za ZE Portal.net, kako na planinama i u šumama Bosne i Hercegovine svake godine propadne samoniklih gljiva, ljekovitog bilja i bobičastog voća u vrijednosti od oko 360 miliona maraka.

Profesor Tanović smatra da svaki nezaposleni čovjek u Bosni i Hercegovini može, tokom ljetne i jesenje sezone, zaraditi solidnu platu upravo sakupljajući samonikle plodove u šumama.

"U Trebinju imate četveročlanu porodicu koja svake godine, u samo mjesec dana, berući kadulju, zaradi oko 27. 000 KM", kaže Tanović za ZEP dodajući da se za mjesec dana branja gljiva može zaraditi oko 3.000 KM.

"U 2012. godini BiH je izvezla samoniklih šumskih plodova u vrijednosti od oko ćetri miliona. Taj izvoz prošle godine iznosio je oko 40 miliona. Međutim, iako je napredak evidentan, još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Jer, to je tek oko deset posto od onoga što raste diljem planina i šuma u BiH", kaže Tanović.

On dodaje da su bh. šume jedna velika fabrika, u koju ne treba ulagati, već je samo čuvati od uništavanja, a koja zauzvrat svake godine može zaposliti na hiljade radnika. Tanović kaže da BiH još uvijek nema uređen sistem kontrole i poticanja sakupljača samoniklog bilja, i da se sav otkup i plasman odvijaju putem nekoliko komercijalnih firmi u zemlji, ali da i unatoč tome, sakupljači nemaju problema sa plasmanom robe.

[/i]

Strana direktna ulaganja u BiH u januaru 44,18 miliona KM

Strana direktna ulaganja u Bosni i Hercegovini u januaru ove godine iznosila su 44, 18 miliona KM, što je za 55,1 posto manje od ulaganja u istom mjesecu 2013. godine.

Najveće ulaganje u januaru 2014. godine je u „UniCredit Leasing“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 19,56 miliona KM, pokazuju novi podaci Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na koje se poziva Direkcija, strana direktna ulaganja su u zadnjem kvartalu 2013. godine iznosila 94,42 miliona KM, što je dvostruko više u poređenju sa istim periodom u godini ranije (zadnji kvartal 2012. godine).

Ukupna nova strana direktna ulaganja u 2013. godini su iznosila 283,86 miliona KM , što predstavlja smanjenje za 34 posto u odnosu na ukupna ulaganja 2012.

Najveća ulaganja u 2013. godini su bila od firmi iz elektroenergetskeg sektora i to u „ETF Rudnik i termoelektrana Stanari“ d.o.o. Stanari, u iznosu 73,22 miliona KM i „Comsar energy RS“ d.o.o. Banja Luka, u ukupnom iznosu od 62,59 miliona KM.

Značajno je i ulaganje u „Al Jazeera Network" d.o.o. Sarajevo, u ukupnom iznosu od 25,67 miliona KM i „Mlijekoprodukt“ d.o.o. Kozarska Dubica, u iznosu od 14,5 miliona KM.

[/i]

Saudijski princ El-Kebir nakon posjete “Bekto Precisi”

BiH treba još fabrika

Saudijski princ Najif bin Sultan Muhamed bin Saud el-Kebir za samo nekoliko dana provedenih u Bosni i Hercegovini stekao je sliku o nedostacima bh. ekonomije, ali i o potencijalima koji u našu zemlju objektivno mogu privući velike ulagače, pa i one iz arapskog svijeta.

Kao pozitivan primjer poslovanja čiji se odjeci daleko čuju, navodi kompanije uglednog Goraždanina Redže Bekte. Naime, princ El-Kebir je tokom obilaska postrojenja Bektine kompanije odlučio nastaviti saradnju s bh. privrednikom. Stavljeni su potpisi na prve predugovore.

''Potpisali smo memorandum o razumijevanju i sada tražimo modele nastavka saradnje s "Bekto Precisom". Poslije ispitivanja tržišta, vjerujem da ćemo ići u pravcu sklapanja posla. A naša investicija u BiH vrlo je izgledna. Mi smo, kao investicijska grupa, čuli za tehnologiju firme "Hella Bekto", koja može odgovarati i mojoj, ali i drugima zemljama u tom regionu. Vidio sam visoku tehnologiju, veliku kompaniju koja kvalitetno radi svoj posao. I zbog toga su zanimljivi ljudima poput mene i drugim investitorima'', kazao je za "Avaz" princ El-Kebir nakon posjete kompaniji u Goraždu.

Ovaj saudijski bogataš, čije je ime na "Forbesovoj" listi najbogatijih ljudi u Saudijskoj Arabiji, inače je direktor firmi "Almarai Co.", "Projects and Technical Contracting Company” i "Ashbal Al Arab Corporation", a član je i nadzornih odbora korporacija "Faraby Al Khaleej Petrochemical Company", "Zain Company", "Kuwaiti-Sudanese Company", "Kuwaiti-Chinese Company", "Integrated Transport Company" i "Jassour Company".

Govoreći o bh. ekonomiji, princ El-Kebir kaže da je zatekao bolje stanje nego što se nadao, iako, ističe, "slika nije sjajna".

''Razgledao sam i vidio dosta lijepih građevina, ali BiH trebaju i fabrike da smanjite broj nezaposlenih. Čujem da se vlasti trude da privuku investitore, ali smatram da im je potrebna cjelovita strategija. Vidite, "Bekto Precisa" pokazala je izuzetnu profesionalnost, predanost svojoj zemlji i želju da se razvija i zapošljava više ljudi, što, na koncu, donosi napredak. To može biti recept da se situacija promijeni'', kaže princ El-Kebir.

Ističe da će saudijskim biznismenima svakako preporučiti BiH za ulaganje te im našu zemlju predstaviti kao veliki potencijal.

Princ El-Kebir posebnu šansu za ekonomiju BiH vidi u razvoju turizma, što treba pratiti i razvoj infrastrukture.

''U mojoj zemlji dosta je bogatih ljudi koji vole putovati. Zašto bi išli u Francusku ako BiH ima ljepše planine? Ali, BiH se mora više otvoriti za bogate posjetioce, a tu je i komplicirani vizni režim. Otvorite se prema vani pa će bogati ulagači početi dolaziti'', navodi El-Kebir te ističe da će sljedeći put u BiH doći s cijelom porodicom.

[/i]

Skupština KS usvojila budžet u iznosu od 798.500.000 KM

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo su sa 18 glasova za, 11 protiv i četiri suzdržana usvojili budžet Kantona Sarajevo za 2014. godinu u iznosu od 798.500.000 KM.

U budžetu je za plaće i naknade troškova zaposlenih planirano izdvajanje od 244.098.800 KM, za izdatke za materijal i usluge 48.925.700 KM, za tekuće transfere 247.162.800 KM, te za kapitalne transfere i izdatke 80.622.800 KM.

Budžetom je predviđeno smanjenje troškova za gorivo, telefone, internet i zakup, te je planirano samo 20 posto sredstva u odnosu na prošlogodišnja za plaćanje naophodnih usluga po ugovoru o djelu.

Iako se gotovo polovina zastupnika SKS-a nije složila sa prijedlogom budžeta za 2014.godinu, budžet je ipak usvojen.

Zaim Backović (BPS) je tokom rasprave kazao da osnovni postulat prema kojem bi trebala raditi Vlada KS-a je stvaranje atmosfere rada da bi se budžet donio i podsjetio da je potreban ozbiljniji pristup u izradi budžeta, kroz realno investiranje, jer će samo u tom slučaju biti donesen realan budžet.

''Treba naći načina kako da motiviramo naše ljude da investiraju jer mi živimo od njihovog rada, potrebno je da stvorimo milje da ovaj kanton bude kanton u kojem će naši investitori donositi novac, a svim silama se trudimo da domaće uništimo, vjerujući onima koji dolaze sa strane'', kazao je Backović.

Vladi KS-a predlaže da pretrese regulacioni plan i da se odmah krene u analizu realnog budžeta i brzo investiranje, te da se preferiraju domaći investitori.

Zastupnik SDU-a Mujo Hošić je kazao da je ovo prvi put da jedna vlada predlaže budžet sa zaduženjem od 40 posto.

Edina Papo iz Kluba SDP-a BiH podržava kvalitetne prijedloge ušteda u budžetu, ali da postoji stalni finansijski pritisak na kulturne ustanove, smatra, to djeluje retrogradno na sve koji se bave i koji će se baviti kulturom.

Istakla je da su uposleni u kulturi, kada su u pitanju kapitlani projekti, vrlo pomirljivi sa svojom situacijom. U svim ustanovama kulture je i manjak kadra i rade se ugovori koji osiguravaju određeni nivo i kvaliteta i stručnosti.

''Budžet za kulturu morao bi biti podsticajan za one koji žele da ostanu ovdje'', kazala je Papo.

[/i]

Broj nezaposlenih u BiH smanjen za 0,8 posto

Krajem marta ove godine u Bosni i Hercegovini su bile 552.452 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 4.440 ili 0,80 posto.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost je smanjena u Federaciji BiH za 2.512 osoba (0,64 posto), u Republici Srpskoj za 1.789 osoba (1,19 posto) i u Brčko Distriktu BiH za 139 osoba (1,11 posto).

U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.3.2014. godine, NKV radnika je 154.027 ili 27,88 psoto, PKV 10.610 ili 1,92 posto, KV 191.073 ili 34,59 posto, VKV 3.493 ili 0,63 posto, NSS 1.644 ili 0,30 posto, SSS 144.505 ili 26,16 posto, VŠS 7.765 ili 1,41posto i VSS 39.335 ili 7,12 posto.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja - KV radnici 34,59 posto, te NKV radnici 27,88 posto.

U martu je ukupno 14.896 osoba brisano sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 8.383 osobe su zaposlene. Istovremeno je za 5.440 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 2.999 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u februaru 2014. godine, broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 693.416, a od toga su evidentirane 286.752 žene. U odnosu na januar 2014. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim subjektima se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,3 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za februar 2014. godine iznosila je 44,5 posto i u odnosu na januar 2014. godine smanjena je za 0,1 postotni poen.

[/i]

Strane investicije u aprilu i maju 26,2 mil KM



Direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini u aprilu i maju iznosila su 26,2 mil KM, navodi se u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje koja se poziva na podatke Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ulaganja u aprilu su iznosila 15,1 mil KM, a najveće pojedinačno ulaganje u tom mjesecu je ulaganje u "Rudnik krečnjaka Vijenac" u Lukavcu turskog ulagača.

U maju ulaganja su iznosila 11,1 mil KM a najveće je ulaganja u "Seic Hotels and Resorts" iz Sarajeva od ulagača iz Saudijske Arabije.

Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana direktna ulaganja (SDU) u prvom kvartalu 2014. godine iznosila 35,3 mil KM što je manje za 64,2% nego u istim periodu u prošloj godini.

Najveća ulaganja u ovome periodu su od "UniCredit Leasing" i "NLB Leasing" iz Sarajeva.

Treba napomenuti da izvještaji o stranim investicijama koje objavljuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sadrže samo podatke o investiranju iz sudskih registara, a punu sliku o investicijama daju podaci koje prikuplja Centralna banka BiH.