Re: Ekonomija | Economy

Razgovori o novim projektima Svjetske banke namijenjenih BiH

Članovi Komisije za vanjske poslove i Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) razgovarali su jučer u Sarajevu s direktoricom Svjetske banke za područje jugoistočne Evrope Ellen Goldstein o podršci Sporazumu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, o Zajmu za razvojnu politiku poslovnog ambijenta vrijednom 37,4 miliona eura, kao i o novim projektima Svjetske banke namijenjenih našoj zemlji u narednih pet godina.

Tokom sastanka, kojem je prisustvovala i šefica Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Tatiana Proskyrjakova, rečeno je da Sporazum o zajmu, za koji poslanici Predstavničkog doma PSBiH na 9. sjednici Doma od 25. marta ove godine nisu dali saglasnost, predstavlja budžetsku podršku reformskom paketu mjera koje su entiteti morali da provedu, a koji se tiču unapređivanja poslovnog ambijenta u BiH putem olakšanja pokretanja poslovne djelatnosti, pojednostavljenja investicionih procedura u oblasti inspekcije i građevinarstva i pojednostavljenja procesa prekogranične trgovine.

Članovi komisija Predstavničkog doma PSBiH interesirali su se za nove projekte Svjetske banke u BiH, posebno za podsticaje izvoza, otvaranje novih radnih mjesta i za podršku ravnomjernom regionalnom razvoju.

S tim u vezi, predstavnici Svjetske banke naglasili su da je u toku izrada strategije za BiH i da će u narednih pet godina biti finansirani projekti koji bi trebalo da dovedu do ubrzanog ekonomskog rasta i povećanja broja novih radnih mjesta u BiH, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

eKapija.ba

Pad stranih ulaganja u BiH u prvom kvartalu 77,6%

Prema podacima Centralne banke BiH direktna strana ulaganja u BiH prvom kvartalu iznose 84,7 mil KM što je u poređenju sa istim periodom prošle godine manje za 77,6%, navodi se u informaciji o makrokonomskim kretanjima Direkcije za evropsko planiranje.

Od ovoga iznosa neto finansijska pasiva (ulaganje u zemlju) je iznosila 123,19 mil KM dok je finansijska aktiva (ulaganje kapitala u inostranstvo) iznosila 38,44 mil KM što zajedno iznosi 84,7 mil KM.

Prema platnom bilansu Centralne banke BiH strana ulaganja u 2014. godini iznosila su 826,1 mil KM i bila su veća za 88% u odnosu na ulaganja u istom periodu prošle godine.

Od ovoga iznosa ulaganje iz inostranstva (neto finansijska pasiva) je iznosilo 819,4 mil KM i došlo je do povlačenja kapitala iz inostranstva (finansijska aktiva negativna), u iznosu od 6,7 mil KM što zajedno iznosi 826,1 mil KM, navodi se u informaciji.

biznis.ba

Dvoličnost stranih ulagača u BiH

U posljednjih 20 godina u Bosnu i Hercegovinu su ušle milijarde u donacijama i investicijama. Pa gdje je taj novac? Procjenjuje se da je barem pola tog iznosa ostalo u blagajnama zemalja iz kojih je novac i došao.

Nesposobnost i odsustvo želje političara u Bosni i Hercegovini da se bave egzistencijalnim pitanjima poznata je stvar, ali ekonomski analitičari upozoravaju na manje poznatu činjenicu: dvoličnost stranih investitora koje gospodarstvo te zemlje još manje zanima – važan im je osobni profit, pa i više od toga, tako da svoja ulaganja često uvjetuju angažiranjem vlastitih stručnjaka ili opreme.

"To je osobito vidljivo u reformskoj agendi. Ako se pažljivo pročita, vidljivo je da je pola toga sadržano u 'naši konzultanti, u suradnji s konzultantima', i taj scenarij mi dobro znamo još od rata. Zato sam ja glasna kritičarka svega toga i pitam se kada ćemo razviti domaću pamet", kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

"Mnogi od tih takozvanih projekata, koje ja ne bih tretirala kao investicije jer to su nečiji porezni novci koji se plasiraju ili kroz fondove ili kroz projekte, imaju upravo taj uvjet stranih konzultanata, stručnjaka. Ima zatim uvjeta i kada su u pitanju neki polu-poticaji, polu-krediti, postoji uvjet da se mora kupiti ta i ta oprema, čija se cijena obično mnogo poveća u odnosu na ono što biste mogli naći na tržištu kada komercijalno poslujete". "Nadalje", dodaje Cenić, "ima vrlo malo stranih investicija u proizvodnji, zato što proizvodnju ne možete tek tako staviti u džep, pa iznijeti i odšetati iz zemlje".

Diktirane investicije

Njene navode potvrđuje i prof. dr. Duljko Hasić, direktor ECOS instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH: „U većini slučajeva strane investicije su diktirane od zemalja koje ulažu u BiH. Već je poznato da značajan dio tih investicija ide u projekte radi angažiranja stručnjaka iz tih zemalja, tako da se, prema procjeni koju smo radili, najmanje 50 posto tih ukupnih sredstava koja 'prijeđu granicu', ponovo vrati u zemlju iz koje su došla.“

Hasić dodaje kako zato ne čudi da je „gotovo beznačajan efekt tih investicija kada su u pitanju ključni infrastrukturni projekti jer su i oni nametnuti“. On izražava zabrinutost jer su strana ulaganja već godinama u stalnom opadanju, a u prvoj polovici ove godine, upozorava, „stanje je dramatično“.

"Čistih stranih investicija ima sve manje i manje zato što je kapital kao zec – bježi na prvi šapat, a kamoli na ovakvu političku retoriku", kaže Cenić, ne pravdajući pri tom dvostruke standarde stranih investitora. „Ono što se zovu poticaji, projekti, polu-krediti, polu-ne-znam-što, opterećeno je raznoraznim uvjetovanjima. Evo samo jedan primjer: kredit Svjetske banke – dakle nije riječ ni o donaciji, ni o investiciji, niti o bilo čemu drugom, nego je to kredit Svjetske banke, i to samo jedan u nizu, o stimuliranju aktivnog zapošljavanja – ima uvjet da 40 posto iznosa bude plaćeno konzultantima banke. Narod, dakle, plaća i strane konzultante, a kada će razviti domaću pamet, to nikoga ne zanima. Domaće pameti nema i još na to sve financiramo strahovito veliku, glomaznu, a nesposobnu administraciju.“

Potplati pa uloži

I Hasić u tom smislu loptu prebacuje na domaći teren. "Takvo ponašanje stranih ulagača može se opravdati. Međunarodna zajednica, pogotovo zemlje koje diktiraju takav režim stranih investicija, kažu da Bosna i Hercegovina nema odgovarajuću razvojnu politiku, pa time pravdaju taj 'diktat' kako bi usmjerili investicije po osobnom shvaćanju.“ Strane investicije su, smatra on, „nužno potrebne za budući ekonomski razvoj BiH, a sve ovo što se do sada događalo rezultat je prvenstveno neuspješne ekonomske politike bosanskohercegovačkih vlasti jer BiH nema odgovarajuće strateške pravce razvoja, nema strategiju izvoza i ostale strateške dokumente".

"Gdje usmjeravati ta sredstva s obzirom na sistem usuglašenosti na svim razinama vlasti, pogotovo na državnoj? Iz tog razloga, na žalost, nije stvorena odgovarajuća poslovna klima zbog, prvenstveno, nedosljednosti u realizaciji strateških pravaca s jedne strane, a s druge strane zbog nedosljednosti u propisima i primjeni brojnih administrativnih procedura na različitim razinama vlasti, kako ekonomskih, pravnih, političkih i ostalih podijeljenosti. To, između ostalog, opet izaziva negativan efekt na dugoročni, održivi razvoj zemlje", kaže Hasić. Prepreke u poslovanju Hasić vidi i u „neefikasnosti državne uprave, netransparentnosti javne nabave, a povrh svega korupciji i pravnoj nesigurnosti u BiH".

"Nije samo to", dodaje Svetlana Cenić, "politička stabilnost je prva poruka. Druga poruka je smanjenje korupcije. To su poruke koje moramo poslati stranim investitorima, a ne da se Japanci ne mogu načuditi što ih vode kojekuda i još traže novce. Dakle, moraju potplatiti kako bi investirali, pa se ljudi pokupe i odu, i ne samo oni. Bilo je još nekoliko delegacija koje su tako odlazile. S ovako korumpiranom vlasti, sreće sa stranim investicijama nema, jer tamo gdje je visoka razina korupcije, tu su i špekulanti veoma, veoma prisutni".

Jeftina radna snaga

Vrlo bitna poruka koju BiH mora poslati investitorima, smatra ona, je i spremnost za ulaganje u istraživanje i razvoj, koje je već godinama na nuli, a prema razvojnoj strategiji Europske unije – Europa 2020, izdvajanje za istraživanje i razvoj trebalo bi iznositi tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

"Što to znači? To su nove tehnologije, to su nova radna mjesta, to su nova znanja. Mi toga nemamo ni u viziji, ni u planu i kvalitetna strana investicija, hajde da ju nazovem kvalitetnom, neće tamo gdje je neznanje, nego se najbolje osjeća tamo gdje su najveća izdvajanja za istraživanje i razvoj", tvrdi Cenić. Umjesto toga, dodaje ona, bosanskohercegovački dužnosnici hvale se jeftinom radnom snagom, misleći da će to privući investicije. "Sačuvaj Bože zemlje koja se hvali resursima i jeftinom radnom snagom. S druge strane, to je sve jeftina radna snaga koja nije naučila kako koristiti nove tehnologije, kao što ni rukovodeći kadar nije naučio tržišno poslovati."

Popis reformi neophodnih za privlačenje "pravih" stranih investicija, navode i Cenić i Hasić, može se nabrajati unedogled, ali od nečega se mora krenuti. Hasić naglašava da BiH svakako mora smanjiti "silna porezna opterećenja – parafiskalna i fiskalna opterećenja, koja iznose oko 70 posto, a to znači rasteretiti proizvodnju i prebaciti teret na potrošnju, kao i niz drugih radnji i postupaka koji se odnose na moderniziranje zakonskih propisa iz mnogo područja".

Promjene u glavama

Osim u zakonskim aktima, dodaje Cenić, promjene se moraju dogoditi i u mentalitetu ljudi. "Prvo se narod mora suočiti s tim da veoma malo zna, veoma malo pita za svoja prava, ne informira se dovoljno. Takav narod glasa. Glasa za one koji im onda prodaju priču da se i posao i sve može raditi u nekoj općini, a usput pričati o milijardama koje samo što nisu stigle, ili koje samo što se nisu napravile."

To bi bio prvi korak, smatra ona, a drugi je otrežnjenje – "da se zaista vidi financijska situacija u koju smo došli".

"Treći korak su promjene i traženje promjena, kako bi u nekom srednjoročnom periodu imali ozbiljnu državu koja ozbiljno razgovara s partnerima, a ne dovodi 'torba, mašna, kofer – prevarant' likove, ne pere novac i sve ostalo, i ne stvara raj za takve. A onda kad izađu pred govornicu, pričaju o euro-integracijama", zaključuje Cenić.

"Mi smo glasali za ovakvu vlast. Mi je držimo 20 godina, manje ili više, ali isti se krug ljudi vrti 20 godina. Na nama je da prvo priznamo koliko ne znamo, koliko smo nesposobni, koliko smo apatični, koliko smo podanici, da bismo bilo što mijenjali."

Deutsche Welle

Usvojen Program javnih investicija BiH za 2016-2018 - Vrijednost projekata 1,8 mlrd KM

Vijeće ministara BiH juče je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo Program javnih investicija institucija Bosne i Hercegovine za period 2016 – 2018. godine, prenosi RTV Slon.

Zadužene su sve institucije da pri kandidiranju prioritetnih projekata vode računa o ekonomskoj situaciji i iskažu isključivo prioritetne potrebe za instituciju uz realne procjene vrijednosti projekata.

Ukupna vrijednost projekata uključenih u Program javnih investicija BiH za period 2016 – 2018. godina iznosi 1,88 mlrd KM.

Od toga se 1,46 mlrd KM odnosi na kapitalne projekte, a 418,9 mil KM na institucionalno-razvojne projekte. Vrijednost projekata koji direktno doprinose socio-ekonomskom razvoju iznosi 1,27 mlrd KM, a vrijednost ostalih projekata oko 607,2 mil KM.

U Programu javnih investicija institucija BiH posebno su predstavljeni kandidirani prioritetni projekti koji odražavaju planove i potrebe institucija, ali za čiju provedbu još nisu osigurana sredstva. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 858,6 mil KM, od čega se 758,9 mil KM odnosi na kapitalne projekte, a oko 99,7 mil KM na institucionalno-razvojne projekte, piše Fena, prenosi RTV Slon.

Inicijative na razmatranju: Akcize od goriva išle bi za autoceste



Mnogo inicijativa vezanih za izmjenu akciza u BiH bilo je na sastanku Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrdila je i federalna ministrica finansija Jelka Miličević, nakon jučerašnje sjednice Vlade FBiH.

Miličević je istakla kako su one uglavnom bile vezane za akcize za izgradnju autocesta, zatim za duhan, alkoholna pića i ostalo.

Radna grupa

"Formirali smo radnu grupu eksperata koja će napraviti analizu o tome šta bi značilo povećanje određenih akciza, jer je to nešto što treba biti na nivou države. Mi smo, što se tiče Ministarstva finansija FBiH, radili analizu za akcizu od 0,10 KM po litri benzina koje bi isključivo išle za gradnju autocesta. Od tih 0,10 KM bismo stvorili preduvjete za kreditnu sposobnost autocesta, da se mogu zadužiti za određene dionice koje se utvrde po programu za njihov rad", kazala je Miličević.

Što se tiče akciza na duhan, kako je kazala Miličević, i tu je bilo nekih prijedloga koji su se uglavnom odnosili na to kako se u BiH prebrzo ide sa povećanjem akciza u odnosu na okruženje, kako to otvara prostor sivom tržištu, te kako se to treba još jednom razmotriti.

"Ne bježi se od povećanja po onim direktivama, samo da se jednostavno uspori taj rast u odnosu na Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju. Mi smo brži i to stvara prostor tim negativnim manipulacijama alternativnih distribucijskih kanala. Bilo je priče i o akcizama na pivo, za koje smo dobili brojne inicijative od kantona, udruženja, te zdravstvenih institucija. Ja sam za to da se prema podacima koje imamo izvrši analiza, da se napravi prognoza šta bi donijelo povećanje akciza pa da se onda djeluje", istakla je Miličević, te dodala kako je dat kratak rok od 15 dana za donošenje analize nakon čega će se donijeti određeni zaključci.

Kreditni potencijal

Goran Miraščić, savjetnik federalnog premijera, kazao je kako je priča o akcizama dio reformske agende. Blagi ekonomski rast koji je BiH ostvarila u prethodnoj godini, istakao je, rezultat je izgradnje dionica na koridoru 5c, stoga se treba pomoći i nastavak gradnje.

"Autoceste su kreditni potencijal, a s obzirom na to da je cijena goriva niska i da ne očekujemo neko poskupljenje nafte na svjetskim berzama u skorije vrijeme, mislimo da su se stekli uslovi, ukoliko to i analize pokažu, za dodatnu akcizu od 0,10 KM na gorivo. To bi za JP Autoceste značilo 75 miliona KM prihoda na godišnjem nivou, a to bi ustvari značilo kreditni potencijal od 300 miliona KM, koje su neophodne da se nastavi sa ubrzanom gradnjom dionica na koridoru 5c", istakao je.

Na pitanje šta ukoliko poskupi gorivo, Miraščić je kazao kako "ne očekuju poskupljenje goriva sa dodatnom akcizom od 10 feninga jer su trenutno cijene nafte na svjetskom tržištu niske".

Oslobođenje

Novo zaduženje Federacije BiH od 60 mil KM

Federalna vlada donijela je danas dvije odluke o odobravanju zaduženja Federacije BiH za četvrti ovogodišnji kvartal putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih budžetom FBiH za 2015. godinu.

U prvom slučaju, riječ je o emisiji trezorskih zapisa u nominalnom iznosu do 40 mil KM, s rokom dospijeća od 182 dana, a druga se odnosi na nominalni iznosu do 20 mil KM i rokom dospijeća od 273 dana.

Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o zaduženju FBiH po osnovu emisije trezorskih zapisa, koji će uputiti i Parlamentu Federacije BiH radi informiranja. FBiH je na aukciji održanoj 8. septembra 2015. godine ponudila 2.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM po zapisu (ukupno 20.000.000 KM), s rokom dospijeća od 273 dana, putem metode višestrukih cijena.

Za vrijeme aukcije pristigla je 21 ponuda za kupovinu 6.730 trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 67,3 mil KM, a prihvaćeno ih je sedam, te prodano svih 2.000 zapisa ukupne nominalne vrijednosti 20 mil KM.

Trezorski zapisi dospijevaju na naplatu 8. juna 2015. godine, a prodati su po prosječnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,61. Kompletnu emisiju je otkupio bankarski sektor, saopćeno je iz Vlade FBiH.

Indikator.ba

Sarajevo na 8. mjestu najjeftinijih gradova svijeta za gradnju u 2016.

Kompanija "Arcadis" izdala je indeks troškova izgradnje "International Construction Costs Index" za 2016. godinu iz kojeg se može vidjeti da je Njujork najskuplje mjesto na svijetu za građenje objekata. London ga slijedi na drugom mjestu koji je oko 20% skuplji od Pariza, koji se našao na devetom mjestu.

Ubjedljivo najjeftiniji troškovi izgradnje su u Taipeiju. Na ovoj listi se našao i Beograd koji je po "Arcadisu" 11. najjeftniji grad za izgradnju. Na listi su i komšijske prestonice: Budimpešta, Sofija, Bukurešt, ali i Beograd, koji je na 11. mjestu.

15 NAJSKUPLJIH GRADOVA ZA IZGRADNJU

Njujork
London
Hong Kong
Ženeva
Makau
Kopenhagen
Stokholm
Frankfurt
Pariz
Singapur
Beč
Doha
Brisel
Milano
Melburn

15 NAJJEFTINIJIH GRADOVA ZA GRADNJU
Taipei
Bangalore
Bangkok
Kuala Lumpur
Ho Či Min
Bukurešt
Prag
Sarajevo
Sofija
Džakarta
Beograd
Atina
Varšava
Lisabon
Manila


Kompletan PDF s indeksima možete pronaći OVDJE .

gradnja.rs

U Ljubljani predstavljen projekat izgradnje Kongresnog centra Sarajevo



Na poziv uredništva Conventa kongresnog magazina iz Slovenije, organizatora osme po redu istoimene konvencije koja je održana početkom ove sedmice u Ljubljani, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić predstavio je projekat izgradnje budućeg Kongresnog centra u Sarajevu.

Cilj Convente je povezivanje regije i ohrabrivanje rasta Centralne i Jugoistočne Evrope u području kongresnog turizma, tako da danas spada u ponajbolje evropske događaje iz ove oblasti.

Općina Novi Grad Sarajevo bila je predstavnik ovogodišnje Convente iz Bosne i Hercegovine. Prezentirani su turistički potencijali Sarajeva, kao i projekti proširivanja smještajnih kapaciteta u općini Novi Grad Sarajevo uslijed velikog interesovanja i broja turista. Posebna tema bila je Kongresni centar Sarajevo, čija je najava izgradnje privukla veliko interesovanje u regionu. S tim u vezi, Efendić je upoznao sve prisutne sa značajem i veličinom investicije Kongresnog centra Sarajevo, kako za općinu, tako i za Sarajevo u cjelini, obzirom da će ovo biti prvi objekat namjenski i planski urađen za potrebe kongresne industrije. Ovaj projekat će uvrstiti Sarajevo na mapu kongresnih gradova Evrope i svijeta.

"Drago mi je da smo pozvani kao gosti i prezenteri na ovaj događaj. Sarajevo trenutno ima kvalitetne pretpostavke za sve vidove turizma, osim kongresnog, a ovaj poziv znači da se trendovi u ovoj oblasti pomno prate i da interes postoji. U zemljama gdje je kongresni turizam popularan, on već pokazuje višestruke ekonomske efekte, a sa Kongresnim centrom, Sarajevo će postati ozbiljna konkurencija na ovom tržištu. Nadamo se da će jedan ovakav događaj, kakav ste organizrali, uskoro ponuditi upravo Sarajevo u našem budućem Kongresnom centru", istako je Efendić u svom obraćanju.

U okviru prezentacije ovog velikog projekta za glavni grad BiH, objavljen je intervju sa načelnikom Efendićem za specijalno izdanje Conventa kongresnog magazina.

Podsjećamo, nacrt urbanističkog projekta Kongresnog centra Sarajeva, Općinsko vijeće usvojilo je na 31. sjednici, a održana je i javna rasprava. Usvajanje prijedloga urbanističkog projekta planirano je za kraj februara nakon čega će se krenuti u proceduru odabira investitora ovog velikog projekta.

Akta.ba

Izvoz iz BiH u 2015. vrijedan skoro 9 mlrd KM



Bosanskohercegovički izvoz dostigao je u 2015. godini vrijednost od 8,98 mlrd KM, što predstavlja povećanje od 3,5% u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

Uvoz je lani iznosio 15,85 mlrd KM, što je manje za 2,1% nego u 2014. godini. Pokrivenost uvoza izvozom narasla je na 56,7%, dok se vanjskotrgovinski robni deficit zaustavio na 6,86 mlrd KM.

Povećanju izvoza u prošloj godini doprinijela je prerađivačka industrija sa rastom od 5,1%. U sklopu prerađivačke industrije ohrabrujuće visok rast od 24,5%, na ukupno 722,4 mil KM, zabilježila je prehrambena industrija.

U proizvodnji hemijskih proizvoda rast je iznosio 15,9%, na 504,8 mil KM, a u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) 13,2% na 745 mil KM.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u proizvodnji odjeće sa izvozom vrijednim 394,6 mil KM uz rast od 13,5%, te u proizvodnji namještaja gdje je izvoz povećan 3,8% na 887,5 mil KM.

Pad od 3,3% registrovan je u proizvodnji baznih metala, sa izvozom nešto većim od milijardu maraka, kao i u farmacetuskoj industriji od 1,1%, uz ukupnu vrijednost od 107,3 mil KM.

U uvozu baznih metala zabilježen je rast od 8,2%, na 1,02 mlrd KM, a kod hemijskih proizvoda 4,8% na 1,26 mlrd KM. U prehrambenoj industriji uvoz je povećan 0,5% na 1,75 mlrd KM.

Prva izvozna destinacija BiH je i dalje Njemačka, u koju su naše kompanije izvezle proizvoda u vrijednosti 1,41 mlrd KM. Za petama je Italija sa plasmanom od 1,22 mlrd KM, dok je Hrvatska treća sa 925,1 mil KM. Top pet izvoznih tržišta za BiH zaključuju Srbija sa 770,7 mil KM i Slovenija sa 748,8 mil KM izvoza.

Njemačka i Italija su itovremeno i vodeća uvozna tržišta za BiH - iz Njemačke nabavili smo proizvoda i usluga u vrijednosti 1,91 mlrd KM, a iz Italija u vrijednosti 1,76 mlrd KM.

Srbija je na trećem mjestu sa uvozom od 1,73 mlrd KM, Hrvatska četvrta sa 1,67 mlrd KM, dok je na petom mjestu Kina, iz koje je uvezeno roba za 1,09 mlrd KM.

indikator.ba

Al-Kawari: Ubrzanje reformi dovest će katarske investitore u BiH

Nastupajuća posjeta Nj.v. šeika Thamima Bin Hamada Al-Thanija, emira Države Katar, ostavit će veliki pozitivan trag za dolazak velikih katarskih investicija u Bosni i Hercegovini – kazao je u intervjuu za Fenu ambasador Države Katar u BiH Rashid Mubarak Al-Kuwari.

Al-Kuwari je podsjetio da je Ambasada Katara otvorena u Sarajevu 2007. godine, čime je pokrenuta nova faza u odnosima između dvije zemlje. Politički odnosi su vrlo dobri i u stalnom usponu što je dobra osnova za unapređenje odnosa i u mnogim drugim oblastima, kao što su ekonomija, turizam, tehnička saradnja.

Ambasador kaže da je Država Katar imala veliku ulogu u pružanju političke potpore i podržavanjem BiH u svim međunarodnim organizacijama i konferencijama za vrijeme rata i postratnog perioda.

Država Katar je bila aktivna na međunarodnim konferencijama za obnovu BiH, gdje je dala svoj finansijski doprinos, a također, dodao je ambasador, sudjeluje i u finansiranju Ureda visokog predstavnika (OHR). Osim toga, Nj.v. šeik emir otac Države Katar je posjetio BiH 1998. godine, prije otvaranja Ambasade u Sarajevu, što je također dokaz čvrstih odnosa dviju zemalja.

Nakon otvaranja Ambasade 2007. godine, naglasio je Al-Kuwari, radili su na aktiviranju ekonomskih i kulturnih odnosa putem potpisivanja većeg broja bilateralnih sporazuma.

"Ali ispred nas postoje još prepreke u jačanju trgovinskih odnosa i investicija zbog komplikovanosti zakonodavnih regulativa i nepostojanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Stoga se nadamo da će BiH ubrzati proces reformi da bi omogućila katarskim investitorima da dođu u BiH i da investiraju u raznim oblastima", istakao je.

Iako je u proteklom periodu potpisano nekoliko bilateralnih sporazuma iz oblasti ekonomije, poput Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Sporazuma o zaštiti i promociji investicija te zahvaljujući bezviznom režimu povećan broj turističkih i poslovnih posjeta iz Katara, Al-Kuwari kaže da može i bolje.

"Istina da ekonomski odnosi dviju zemalja nisu dostigli nivo političkih odnosa iz razloga koje sam već spomenuo i zbog glomazne administracije i različitih zakona unutar BiH koji pokolebaju privrednike koji strahuju da ulaze na tržište koje nije sigurno, jer kapital je kukavica koji traži uvijek stabilnost i garancije", tvrdi Al-Kuwari.

Bezvizni režim koji omogućava građanima Države Katar slobodan ulazak u BiH ima pozitivne rezultate po dolazak katarskih turista i privrednika koji traže prilike za investicije i to je rezultiralo da više katarskih državljana osnuju trgovačke firme u BiH.

Naglašava da je to začeće jake ekonomske saradnje bez obzira na njen dosadašnji skromni učinak, „ali zato očekujemo rast u budućnosti jer radimo na jačanju ekonomskih i trgovinskih veza između dvije zemlje“.

S obzirom na to da postoji velika zainteresiranost za učešće građevinskih kompanija iz BiH na poslovima izgradnje velikih infrastrukturalnih objekata u Kataru, na pitanje hoće li im Država Katar dati šansu, Al-Kuwari kaže da je BiH poznata po kvalificiranoj radnoj snazi i imala je vodeće firme u oblasti građevinarstva.

"Znamo da je sudjelovala u izgradnji ogromnih projekata u zemljama Srednjeg istoka i sjeverne Afrike kao što su Irak i Libija, ali, nažalost, rat u BiH prouzrokovao je gubljenje udjela u vanjskom tržištu ovih firmi. Veliko iskustvo je prisutno, bez obzira na teške trenutke koje ove firme proživljavaju zbog ogromne konkurencije na svjetskom tržištu", kaže ambasador.

Država Katar je otvorena zemlja, pojašnjava, i vodeće međunarodne kompanije se takmiče da dobiju velike projekte u Kataru pa stoga ne vjeruje da postoje prepreke koje sprečavaju bh. firme da sudjeluju na međunarodnim tenderima u Državi Katar i da dobiju poslove ako ispune potrebne uvjete.

"Još jednom želim da spomenem da je vaša lijepa zemlja bogata prirodnim resursima i velikim brojem obrazovanog kadra koji posjeduje ogromno iskustvo i to je ono što čini budućnost BiH svjetlijom pod uslovom da riješite sve političke probleme koji sprečavaju napredak i procvat ekonomije i ostalih segmenata života", istakao je ambasador Al-Kuwari.

Trenutno se radi na usaglašavanju memoranduma o razumijevanju u oblasti visokog obrazovanja i naučnog istraživanja, a kojim će se regulirati saradnja dviju zemalja u svim oblastima obrazovanja i nauke te zajedničkim projektima za razvijanje sektora nastavnog programa u BiH i Kataru. Ovim će također biti regulirana saradnja između škola, razmjena iskustava u oblasti obrazovanja i saradnja u oblasti visokog obrazovanja i naučnog istraživanja, te razmjena profesora i stručnjaka.

Na pitanje kakve su mogućnosti da Država Katar i BiH uspostave saradnju u oblasti zdravstva, s obzirom na to da bogata društva poput Katara imaju više mogućnosti za razvoj nauke, tehnike i tehnologije, ambasador Al-Kuwari je kazao da je nauka, a naročito oblast medicine na vrlo naprednom nivou u Državi Katar i to zbog saradnje i razmjene iskustava katarskih univerziteta s univerzitetima u svijetu, ali i velikog broja međunarodnih stručnjaka u oblasti medicine koji rade u Kataru.

"Mi znamo da BiH ima medicinski kadar bogatog iskustva, dio njih radi u zemljama EU, naročito u Njemačkoj, ali postoji određeni broj ljekara i srednjeg medicinskog kadra koji također radi u Državi Katar", ističe ambasador.

Radi se na reguliranju dolaska medicinskog kadra u Katar putem potpisivanja memoranduma o razumijevanju u oblasti zdravstva i proizvodnji lijekova i zapošljavanja. Nacrt ovog memoranduma je upućen bh. institucijama radi razmatranja i davanja sugestija, te harmoniziranja s katarskom stranom prije potpisivanja.

"Smatram da će ovaj memorandum koristiti naročito bh. medicinskom kadru, jer će mu omogućiti korištenje ogromnih mogućnosti u toj oblasti koje Država Katar posjeduje", istakao je ambasador Države Katar u BiH Rashid Mubarak Al-Kuwari u intervjuu za Fenu.

Fena