BiH | Koridor 5c

Tunel Pečuj u okviru poddionice Koridora 5C najveće gradilište na autoputu





Za vrijeme gradnje poddionice Koridora 5C Klopče - Donja Gračanica posebna pažnja posvećena je izgradnji tunela Pečuj.

Inače, radovi na području Zeničko-dobojskog kantona, vrijedni 107 miliona KM, predstavljaju najveće gradilište na autoputu.

Gradnja dvije poddionice Drivuša - Klopče i Klopče - Pečuj su počele prije tri mjeseca, odnosno Donja Gračanica, a koje prolaze vrlo zahtjevnim terenom s kompleksnom morfologijom i geologijom, jer su skoro cijelom dionicom vidljiva klizišta.

Iz Javnog preduzeća (JP) Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine navode da će tunel Pečuj biti dug 870 metara te da su u toku pripremni radovi na podzemnom iskopu s ulazne strane tunela.

U prethodnom periodu je završena priprema terena iz pravca Klopče ispod Klopačkih stijena te je sve spremno za nastavak radova. Vijadukt Babina rijeka dužine 390 metara bit će izgrađen iznad zeničkog naselja Crkvice, s kojeg će se pružati pogled na Zenicu.

Na otvorenoj trasi je završena izrada pretpristupnih puteva, a zbog kompleksnosti terena u pogledu geoloških uslova trenutno se izvode dodatni geoistražni radovi. Iz Autocesta FBiH dodatno navode da se na poddionici Drivuša - Klopče trenutno izvode radovi na rasponskoj konstrukciji mosta Drivuša i da je do sada urađeno deset pari stubova.

Podsjećamo, osim tunela Pečuj, u sklopu dionice Zenica jug - Zenica sjever bit će još izgrađeni i vijadukt Klopče dužine 106 metara, vijadukt Babina rijeka dužine 390 metara, vijadukt Pehare 389 metara, vijadukt Ričice 1.368 metara te tunel Ričice 522 metra. Njegova gradnja trajat će dvije godine, a s obzirom da će tunel imati nagib, tokom probijanja problem predstavlja voda. Danas su se na mjestu izgradnje vijadukta postavile žice za noseće betonske stubove, a uskoro bi se trebalo krenuti sa probijanjem i drugog tunela na istoj lokaciji.



Krajem juna Vlada Federacije BiH odobrila je zaduženje FBiH po Ugovoru o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj i BiH za realizaciju projekta Koridora 5C u iznosu od 80 miliona eura.

klix.ba

Ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko posjetio gradilišta na dionici Zenica sjever – Zenica jug



Ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko direktor JP Autoceste FBiH Đenan Salčin u pratnji cijele Uprave, obišli su u utorak 12. oktobra gradiliša u zeničkoj regiji.

Ovo je bila prilika da se ministar upozna sa dinamikom radova na gradilištima i da se održi radni sastanak sa predstavnicima izvođač radova i nadzora s ciljem insistiranja na ubrzanju radova.

„Na ovim gradilištima u proteklih 14 mjeseci postojala su dva problema od kojih je jedan izmještanje gasovoda nastao zbog kolizije gasovoda i trase autoceste a drugi se odnosi na geologiju na navedenim gradilištima. Izvršena je sanacija dva klizišta, a vrši se dodatno geološko istraživanje terena. Nakon što smo otklonili probleme stekli su se uslovi za ubrzanje radova i na tragu smo željene dinamike“, istaknuto je Đenan Salčin, direktor JP Autoceste FBiH.

Ministar je iskazao važnost nastavka izgradnje Koridora Vc od Zenice prema sjeveru zemlje.

„Želja nam je da izgradnja autoceste u BiH povezuje ljude, države u regionu, da utiču na razvoj ekonomije, spajaju kao i da doprinesu povećanju sigurnosti u saobraćaju", poručio je Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH.

Završetak radova na poddionicama Drivuša – Klopče i Klopče – Pečuj (Donja Gračanica) predviđen je 2018. godine. Značajniji radovi obuhvaćaju izgradnju pet vijadukta, dva tunela i jedan most.

U proteklom periodu pokrenuta je tenderska procedura za izbor izvođača radova i nadzora nad izgradnjom dionice Donja Gračanica – tunel Zenica. Objavljen je tender i rok za predaju ponuda je bio krajem septembra a početak radova očekuje se na proljeće 2017. godine.

Ukupna dužina autoceste od mjesta Klopče do mjesta Nemila je 24,5 kilometra a kompletna dionica će biti izgrađena 2019. godine.

Press služba JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

Stiže 80 mil EUR za nastavak izgradnje Koridora 5C - FBiH potpisala ugovor o zajmu sa EBRD-om

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i direktor Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH, Jan Braun potpisali su u petak (11. novembra 2016) ugovor o zajmu za izgradnju nove dionice na Koridoru 5C.

Direktor Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Jan Braun izjavio je da je potpisivanje ovog sporazuma samo jedan korak od povlačenja novca i realizacije ranije dogovorenog projekta.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara zahvalio je direktoru Janu Barunu na dosadašnjoj potpori projektima cestogradnje, a posebno Koridora 5C, te je izrazio nadu da će ubrzo biti usvojen zakon o trošarinama kako bi sredstva iz ovog zajma bila operativna i kako bi se nastavila gradnja autoceste kao najvažnijeg infrastrukturnog projekta u BiH.

Ugovor o zajmu za izgradnju dionice na Koridoru 5C vrijedan je 80 mil EUR, a korisnik sredstava je JP Autoceste Federacije BiH za izgradnju dionica autoceste na poddionici između Bune i Počitelja, koja je nastavak dionice Počitelj – Bijača, te poddionice između Donje Gračanice i Tunela Zenica.

klix.ba

EBRD stopirao ugovor na koridoru 5C zbog sumnji u namještanje tendera

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić (HDZ BiH) kazao je da je Europska investicijska banka zaustavila potpisivanje ugovora za izgradnju jedne dionice autoceste u BiH zbog sumnji da je tender namješten, piše ABCportal.info

Europska banka stopirala ugovor na koridoru 5C kroz Hercegovinu zbog sumnji u namještaljkuOn je kazao da je najbolji ponuđač na tenderu bio konzorcij kompanija Vijadukt iz Zagreba i Hering iz Širokog Brijega, ali je posao dobio konzorcij EuroAsfalt i Strabag čija je ponuda bila za 14 milijuna eura skuplja. Riječ je o dionici između Zvirovića i Počitelja.

Dalipagić je istaknuo da je donedavni direktor Autoceste FBiH Jasmin Bučo odgovoran za “sklapanje sumnjivih ugovora i favoriziranje sarajevskog Euroasfalta i Strabaga iz Austrije”.

"Komisija za izbor izvođača u JP Autoceste BiH završila je tendersku proceduru, na temelju koje je za dva LOT-a te dionice direktor Bučo odabrao konzorcij firmi Euroasfalt Sarajevo i Strabag Austrija, čija ponuda je po dva LOT-a ovog tendera skuplja za punih 14 milijuna eura od ponude konzorcija Hering i Vijadukt", naveo je u priopćenju zamjenik ministra Dalipagić.

Dodao je da je Europska investicijska banka (EIB) koja je ranije odobrila zajam od 100 milijuna eura za ovu dionicu poslala svoj tim za reviziju ugovora “sumnjajući na nepravilnosti prilikom izbora izvođača” te je zaustavljeno potpisivanje ugovora s Euroasfaltom i Strabagom.

Osim toga, Dalipagić tvrdi i da je bivši direktor Bučo putem emaila krivotvorio odluke državnih i entitetskih institucija navodeći kako BiH odustaje od izgradnje dionice autoceste između Mostara i Počitelja

"Skidanje je zatraženo mimo znanja državnog Odbora za investicije i resornih ministarstva na državnoj i entitetskoj razini, odnosno mimo svih redovnih procedura, ne uvažavajući prethodno postignuti stručni i politički konsenzus", pojašnjava Dalipagić.

Akta.ba

Mještani protiv predložene trase Koridora 5C južno od Mostara: Neka ide brdima, a ne preko kuća i oranica



Mnogo se bure diglo na prezentaciji prijedloga trase Koridora 5C kroz mostarsko gradsko područje Jugoistok, koja je u petak održana u Blagaju.

Godinama se već lome koplja o tome kuda trasa autoputa treba da prođe južno od Mostara. Kad čujemo šta kažu predstavnici lokalne zajednice, ali i struka, nameće se zaključak da će trebati još dosta vremena da bi se usaglasile sve strane.

Nova prezentirana trasa južno od Mostara prolazi kroz vinograde, zaobilazi aerodrom te ide preko plodnih obradivih površina Ortješa, Kosora i Malog Polja, preko rijeka Bune i Bunice. Reagovali su mnogi, priča se ispolitizirala dodatno kad je rečeno da predložena trasa tjera povratnike koji su se posljednje decenije vratili u ovaj kraj.

Nakon jako žučne rasprave građani su projekat u potpunosti odbacili kao moguće rješenje, uz zahtjev da se uradi druga trasa koja bi išla obodom Podveležja.

Direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić kaže da je ova trasa najpovoljnija i oko 200 miliona KM jeftinija od one na obroncima Podveležja. Također kaže da je ona danas i jedina moguća.

Prepišimo od Hrvatske


Ugledna arhitektica dr. Maja Popovac, ekspertica iz oblasti prostornog uređenja, kaže da je ogorčena viđenim.

"Ne mogu vjerovati da je od 12 do 18 različitih trasa odabrana ona koja je po svakom parametru najgora. Ova trasa kosi se sa svim smjernicama projektiranja autoputeva, ja bih stvarno voljela vidjeti onoga koji je ovo projektovao. Umjesto da se put vodi stjenskim masivom, kod nas dionica ide središtem plodne doline, preko najplodnijih oranica koje ova zemlja ima, uz rijeku Neretvu koja je žila kucavica ovog kraja, preko dva prekrasna vodotoka Bune i Bunice. Kad vam na to još kažu da je ovo najbolja varijanta, vi morate onda zaključiti da je to bezobrazluk bez presedana“, rezignirana je Popovac. Daje primjer Hrvatske koja je kod gradnje svojih autoputeva brižno izbjegavala polja i oranice.

Problem je i što ovo nije samo cesta, već i koridor, mnogo širi pojam.

"Kad bi se po strani ostavili poljoprivrednici i to što bi oni pretrpjeli, ostaje da je ova trasa sa daleko najtežim utjecajem na životnu sredinu. Također smatram da je krajnje neodgovorno, da ne kažem težu riječ, ljudima u Blagaju i okolnim mjestima kazati kako je nakon gradnje autoputa oko Sarajeva kvalitet zraka na tim dionicama bolji nego je bio ranije", ističe Popovac i dodaje: "Odlično je što je ovo još uvijek samo projekat na nivou idejnog, jer više ne treba potrošiti niti jednu marku, niti jedan dan nekog crtača na ovu ideju. Jednostavno treba ponuditi drugo rješenje, neko koje će bolje poštovati ljude koji žive na ovom prostoru, te ono koje više ima sluha za stvarna bogatstva ovog prostora i kako ih poštivati. Nekad su iz Mostara za Beograd išla dva aviona cvijeća dnevno, to se proizvodilo baš na tim prostorima".

Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje Mostara, moderirao je prezentaciju u Mostaru. Za naš portal kaže kako službe Grada Mostara ne mogu ništa više nego da trasu koja se usvoji na višim nivoima implementiraju u svoje prostorne planove.

"Naši pozitivni zakonski principi uključuju stav lokalne zajednice kao jako važan i svi mi koji smo bili u petak u Blagaju vidjeli smo kakav je on. Trebat će još mnogo energije da se kroz dijalog sa građanima i strukom nađe prava trasa autoputa. Ja sutra kad se provezem cestom, prođem i odem, ali ona ostaje tim ljudima i to treba poštovati", kazao je Bubalo.

Predstavnicima lokalne zajednice ovaj prijedlog je neprihvatljiv.

Peticija sa 3.200 potpisa protiv


Haris Spahić, predstavnik lokalne zajednice s prostora Kosora i Malog Polja, jasan je da je ponuđena trasa potpuno neprihvatljiva ljudima koji žive na tom prostoru, vlasnicima kuća, vikendica i poljoprivrednicima koji žive od te zemlje.

"Najviše bi bili pogođeni baš poljoprivrednici jer bi gradnja ovom trasom značila da oni moraju seliti. Danas žive od te zemlje, od čega bi živjeli sutra?", pita Spahić, koji prenosi razočarenje komšija kad su u petak vidjeli prijedlog trase jer se do sada o njenom položaju samo špekuliralo. Strahuju da su dovedeni pred svršen čin.

Skupljeno je 3.200 potpisa peticije koja se protivi izgradnji autoputa ovom trasom, a Spahić dodaje: "Niko neće da izađe sa pravim kalkulacijama troškova, priča se o 200 miliona KM jeftinijoj dionici, ali niko ne želi da pokaže kako se došlo do toga i to je sumnjivo. Dionica koja ide brdima je mnogo bezbolnija".

Omalovažavanje ljudi

Među onima čija kuća se nalazi neposredno na trasi je Adnan Bajramović. On se doselio u Malo Polje, izgradio kuću i tu zamislio svoj život. Sad se preko te lokacije povukla linija autoputa.

"Ovu trasu Koridora 5C vidim kao postizbornu podvalu narodu Hercegovine. Odavno me nije više bilo stid što sam građanin Bosne i Hercegovine nego na prezentaciji koju je organizovala Direkcija u Blagaju. Ovako omalovažavati ljude i njihovu imovinu krajnje je bezobrazno i nehumano. U ime Direkcije narodu je trasu predstavio Jasmin Bučo koji je rekao kako ih je Vlada zamolila da vizueliziraju mještanima trasu autoputa. Pošteno bi bilo da su makar koristili podloge na kojima se vide kuće i objekti preko kojih trasa prolazi, a ne nekakve podloge iz ko zna koje godine, sigurno otprije 2008. godine, jer nisam mogao pronaći svoju kuću. Pitao sam gospodina Buču zašto koriste stare podloge, na šta mi je odgovorio da je to zato što država nema para da snimi nove", razočaran je Bajramović.

Neizvjesnost za vlastite domove jedna je od većih nedaća koje čovjek može zamisliti.

"Zamislite kako oni vizueliziraju narodu i projektuju trasu, a nemaju stvarno stanje na terenu. Nude narodu prosperitet tako što će im uništiti domove i zemlju od koje žive, a zauzvrat u 21. vijeku nude vodu, kanalizaciju, asfalt, uličnu rasvjetu, freze, staklenike i kao šlag na kraju dvoranu u Blagaju. Na argumente jednog profesora da će zagaditi vodu, zrak i sve ostalo što se zagaditi može, imaju spremno rješenje. Kaže Bučo, ako ne vjerujete da nećemo zagaditi zrak, pozivamo vas da izvršimo mjerenja u Sarajevu. Doduše, nisu rekli hoće li mjeriti u parne ili neparne dane. Možda je samo još u Zenici čišći zrak nego u Sarajevu", razigniran je Bajramović, koji kao i većina drugih predlaže izmiještanje dionica na okolna brda.

Predložio je da sredstva koja su planirali uložiti u lokalnu zajednicu usmjere u tu trasu i svi će, kako kaže, biti zadovoljni.

"Naši političari će narodu u 21. stoljeću nuditi vodovod, a kako smo krenuli tako će biti i u 22. stoljeću. Kažu da je najveća širina autoputa 30 metara, niko se nije udostojio da objasni narodu koja je razlika između autoputa i koridora. Koliko ja znam, ne može se koridor zadovoljiti sa 30 metara širine, jer uz koridor ide i gasovod i naftovod i slično, ali je sada bitno progurati autoput, a poslije, naravno, imaš trasu i uzmi koliko ti treba. Jedino pozitivno u čitavom ovom neredu je što se narod ujedinio. Odavno nije bilo ovoliko sloge o nečemu u Mostaru. Mještani Blagaja, Malog Polja, Kosora, Ortiješa, Kočina, pa ako hoćete i Dračevica su prvi put, koliko mene sjećanje služi, složni o nečemu", zaključuje Bajramović te dodaje da vjeruje da će ovakav odnos vlasti prema ovim građanima dovesti do velikog broja problema.

"Trebali bi se svi staviti u kožu ljudi kojima će se rušiti kuća ili će im, kao u mom slučaju, put proći preko bašte i garaže, a ako budem imao sreće možda mi ostane pristupni put. Pošteno bi bilo reći zašto se odustalo od trase preko Podveležja i ko je krivac, a ne poturati ljudima kojekakve budalaštine o razvoju kraj autoputa jer se vjerovatno do sada nismo razvijali samo zato što nemamo autoputa", kaže naš sagovornik.

Građani će samo izgubiti


Nedžad Klepo, turistički radnik iz Blagaja, mišljenja je da predložena trasa neće negativno utjecati na razvoj turizma, osim u slučaju da direktno prelazi preko nekog planiranog hotela ili kampa, ali ipak podržava proteste mještana Blagaja, Malog Polja i okolnih naselja.

"Autoput doživljavam kao putnu infrastrukturu koja se obično gradi van naseljenih, poljoprivrednih i sličnih područja ako za to postoje preduslovi, a kod nas postoje. Predložena trasa iznad Blagaja iz 2010/11. koju je podržala lokalna zajednica, odbačena je iz meni nepoznatih razloga. Podržavam nastojanje lokalne zajednice koja se suprostavlja prijedlogu trase autoputa, pošto direktno ugrožava njihovu privatnu imovinu, prvenstveno kao izvoru njihove egzistencije. Turisti će kao i do sada koristiti postojeće putne infrastrukture i dolaziti u našu zemlju, a svaki novi kilometar autoputa je dobrodošao, ako će biti izgrađen kroz poštivanje procedure planiranja i izgradnje, a naročito uz saglasnost lokalne zajednice, što očigledno nije ispoštovano kod posljednjeg prijedloga trase autoputa", kaže Klepo.

Hamzo Lizde vlasnik je udobne kuće za odmor na obali rijeke Bune u Malom Polju, 200 metara iznad mjesta kuda bi trasa autoceste trebala preći rijeku.

"Uopšte ne shvatam čija je ideja da se put gradi ovim krajem, suosjećam s ljudima koji će izgubiti kuće i njive, a moja nekretnina će drastično izgubiti na vrijednosti. Niko ovdje u Malom Polju, ali niu Blagaju, Kosoru, Buni, Hodbini neće imati korist od te gradnje. Nadam se da će ipak nadležni naći neko drugo mjesto da cesta prođe mimo nas. Mnogo mojih rođaka i prijatelja, koji imaju kuće u okolini misle isto. Malo Polje zadnjih godina postaje pravo turističko naselje, gdje su se izgradile mnoge vikendice sa bazenima. Ovo mjesto zbog svoje prirode i rijeke privlači mnoge da grade kuće i ulažu novac. Pored vikendaša, ovo naselje je poznato po plodnoj poljoprivrednoj zemlji gdje već lagano malopoljske jagode postaju brend dok se uzgajaju i mnoge druge vrste voća i povrća. Zemlja je na cijeni i uvjeren sam da izgradnja autoputa ovom trasom kroz naselje neće donijeti nikom ništa dobro", kaže Lizde.

klix.ba

Europa želi poveznicu autocestom s Pločama, ali BiH koči

Za dionicu Zvirovići - Počitelj s mostom preko Neretve novac je osiguran još prije tri godine iz zajma Europske investicijske banke, no zapelo je u odabiru izvođača.

Gradnja ceste na koridoru 5C koji bi spajao srednju Europu s Jadranom kroz BiH teče vrlo sporo. Dogovor da se cesta gradi ravnomjerno kroz sve dijelove BiH ne poštuje se, jug BiH je zapostavljen, a posrijedi su politički razlozi, piše HRT.

Od sagrađena 94 km autoceste u BiH, kroz Hercegovinu je napravljeno samo devet km, od graničnog prijelaza Bijača do Zvirovića u blizini Međugorja. No Hercegovina je zapostavljena i pri gradnji ostalih cesta-regionalnih i lokalnih.

"Ceste u Hercegovini su zadnjih deset godina eliminirane iz svih projekata. Zbog čega to netko radi? Je li želja bila da se izazovu socijalne tenzije", pita član Predsjedništva BiH Dragan Čovič.

Autoceste su u BiH očito političko pitanje. Grad Mostar, koji je najveći grad u BiH u kojemu su Hrvati većinski narod i kojemu bi upravo autocesta proširila razvojne perspektive zbog toga trpi velike štete.

"Izgradnja koridora 5c je od izuzetne važnosti za grad Mostar pošto nije važno sa koje strane, moramo shvatiti daje RH nadohvat ruke. Autoput je došao do Međugorja i sad taj jedan kratki dio, on se čini na neki način opstruira da bi se sredstva usmjerila na drugu stranu", tvrdi gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Za dionicu Zvirovići - Počitelj s mostom preko Neretve novac je osiguran još prije tri godine iz zajma Europske investicijske banke, no zapelo je u odabiru izvođača.

"Povjerenstvo za izbor izvođača Javnog poduzeća Autoceste FBiH završilo svoj posao i dalo na odlučivanje direktoru. On je odabrao ponudu koja je za '4 milijuna eura skuplja od ponude konzorcija Viadukt Zagreb - Hering Široki Brijeg. Odlučio se za ponudu Euroasfalta Sarajevo i sarajevske poslovnice Strabaga", izjavio je zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Saša Dalipagić.

Izbor je bio sumnjiv i Europskoj investicijskoj banci koja sad sve provjerava. Utvrdi li se da je bilo nepravilnosti, tender će biti poništen i raspisan novi, a to je opet duga procedura, pa će najbrža veza Mostara s Hrvatskom pričekati zbog politike još koju godinu.

Ministar mora, prometa infrastrukture Hrvatske Oleg Butković u središnjem Dnevniku HRT-a nije htio komentirati događaje u BiH u vezi s javnom nabavom i natječajem. No, naglasio je da je s obje strane izražena i dana velika važnost koridoru 5c. U tom smislu otvorili smo radove na mostu u Svilaju koji se nalazi na tom koridoru i nadam se da ćemo što prije spojiti Budimpeštu s Pločama, rekao je.

Projekt Pelješkog mosta omogućit će BiH pravo neškodljivog proiaza. U tijeku je natječaj za odabir izvođača gradnje te proces financiranja mosta, rekao je. Najavio je da će ove godine biti početak gradnje, objavio je HRT.

HRT

Počinje utrka za posao vrijedan 15 mil. KM na održavanju autoceste A1

Javno preduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar raspisalo je javni poziv za izvođenje radova redovnog i zimskog održavanja autoceste A1, dionica Zenica – Tarčin.

Radovi se odnose na izgradnju cijele građevine ili njenih dijelova, te druge građevinske radove koji uključuju posebne zanatske radove.

Procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a je 15.000.000,00 KM

Rok za prijem ponuda je 20.3.2017. godine.

Akta.ba

AUTOCESTA NA KORIDORU Vc Dionica: KONJIC – MOSTAR SJEVER



Kao značajna referenca u dosadašnjem radu “Divel d.o.o.”Sarajevo ističe se analiza i optimizacija Idejnog projekta na KoridoruVc, dionica: Konjic–Jablanica–Mostar sjever, gdje se zalaganjem stručnog inženjerskog tima firme i Investitora pronašla mogućnost za projektovanje nove varijante autoceste na ovoj dionici koja nije razmatrana u prijašnjim fazama.

Ova varijanta se od Konjica i novoprojektovane petlje iznad naselja Ovčari umjesto uz rijeku Neretvu i Jablaničko jezero pružaju, padinom iznad doline Bijele na dužini 8 km u povoljnim terenskim i geološkim uslovima štiteći time turistički potencijal koji ima ovo područje i penje sve do ulaska u tunel Prenj čija dužina iznosi blizu 10 km. Tunel Prenj se sa projektnog i graditeljskog aspekta svrstava u jedan od najkompleksnijih objekata ove vrste u ovom dijelu Evrope. Od tunela se autocesta podnožjem Prenja i Ruišta na dužini 9 km spušta prema Bijelom polju, ne degradirajući ovo područje, gdje je predviđena petlja Mostar sjever.

Ovu dionicu ukupne dužine 35,9km karakteriše17,5km otvorene trase, 15,5km tunela i 3km mostova. Nakon završene faze projektovanja trase i objekata, te izrade multikriterijalne analize kao osnovnog ekonomskog parametra došlo se do saznanja da bi usvajanjem ove varijante dionica “autoceste”izmeđuSarajeva i Mostara bila kraća za 18km, a ukupne investicione uštede u izgradnji i eksplotaciji bi se smanile za oko 600 miliona eura. Prednosti ekonomske isplativosti ove varijante prepoznata je i od strane Investitora (JP Autoceste FBIH), a u naknadnim procedurama odobrena i od strane Vlade i Parlamenta Federacije BIH.

Divel.ba

Koridor 5C: Radovi na Zeničkoj zaobilaznici u punom jeku



Radovi na Zeničkoj zaobilaznici u sklopu Koridora 5C odvijaju se prema predviđenoj dinamici, a na osam kilometara dužine grade se dva tunela, četiri vijadukta i jedan most.

Zenica trenutno predstavlja najveće gradilište Koridora 5C koji nakon ove zaobilaznice svoju trasu nastavlja ka Doboju.

Iz JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine za Klix.ba su izjavili da se na poddionici Drivuša - Klopče izvode radovi na izgradnji donjeg stroja trupa autoceste i objekata mosta Drivuša i vijadukta Perin Han.



"Betonski radovi potpornih rasponskih konstrukcija su završeni na lijevoj strani mosta Drivuša, a od radova na otvorenoj trasi najznačajniji su oni na osiguranju stabilnosti kosina zasjeka na potezu između dva naprijed navedena dominantna objekta. Na ovoj poddionici je urađeno 70 posto radova", kazali su iz JP Autoceste FBiH.

Na poddionici Klopče - tunel Pečuj u Donjoj Gračanici koja se nadovezuje na poddionicu Drivuša - Klopče u zoni vijadukta Perin Han trenutno se izvode radovi na izgradnji glavne trase, tunela Pečuj i Ričice, potpornoj donjoj i rasponskoj gornjoj konstrukciji vijadukta Ričice i mosta Drivuša, potpornoj donjoj konstrukciji mosta Babina Rijeka i vijadukta Pehare.

"Na ovoj dionici urađeno je 45 posto radova na tunelima, 25 posto radova na mostovima i deset posto radova na trasi. U toku su i radovi na preseljenju komunalnih usluga: vode, električne i telekomunikacijske instalacije", dodali su iz JP Autocesta FBiH.

Izgradnju Zeničke zaobilaznice, prema informacijama iz Autocesta FBiH, karakterišu izuzetno teški geološki uvjeti koji nisu adekvatno tretirani kroz Glavni projekt, zbog čega je na nekoliko lokacija bilo potrebno izmijeniti projektnu dokumentaciju.

"To je uzrokovalo neželjene zastoje u izgradnji otvorene trase autoceste. Na dvije lokacije je došlo do aktivacije klizišta, na području na kojem se gradi most Drivuša nalazi se rijeka Bosna, lokalne saobraćajnice, postojeći plinovod i Đulanov potok, zbog čega je cijeli proces implementacije ovog projekta vrlo složen", pojasnili su za iz Autocesta.



Ukupna vrijednost radova za obje poddionice iznosi 140 miliona eura, a sredstva su osigurana od međunarodnih finansijskih institucija. Sredstva za poddionicu Klopče - Pečuj (Donja Gračanica) osigurana su od OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD), dok su sredstva za poddionicu Drivuša - Klopče osigurana od Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj (KFAER).

Klix.ba

Dionica Klopče - Donja Gračanica

Most iznad rijeke Bosne, spaja glavnu gradsku magistralu sa autoputem.





Izrada stuba u rijeci Bosni, priprema za postavljanje oplate



Vijadukt Perin Han dužine 400 m



Most Drivuša dužine 660 m



Gradilište vijadukta Babina rijeka, most je dug 390 metara