Ceste Svih Kategorija - AC, BC, MC, RC, LC

Za tri godine asfaltirano pet posto puteva uz brojne neregularnosti

Za tri godine općine u Republici Srpskoj su asfaltirale oko pet posto lokalnih puteva i trend investiranja u ovom periodu je u opadanju, s tim da ga prati niz neregularnosti, a revizija se uvjerila da je stanje lokalne putne mreže u RS na nezavidnom nivou.
Nalazi revizije potvrđuju da investiranje javnog novca u izgradnju i rekonstrukciju lokalne putne mreže u RS nije efikasno i u skladu sa principima dobrog upravljanja.

Ispitivanja pokazuju i da bi se uz bolje upravljanje s raspoloživim novcem, u iznosu od 280 miliona KM, izgradilo i rekonstruisalo više kilometara puta nego što je to učinjeno tokom 2008., 2009. i 2010.godine u RS-u.

Naime, Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS-u provela je reviziju učinka ''Upravljanje izgradnjom i rekonstrukcijom lokalne putne mreže'', te utvrdila da je izmjene ugovora redovna praksa općina tokom realizacije izgradnje i rekonstrukcije puteva, ali sa različitim stepenom učestalosti po općinama, te da se njima u pravilu povećava ugovorena vrijednost i to u značajnoj mjeri.

Revizori su upozorili da se ugovoreni rokovi završetka radova na asfaltiranju lokalne putne mreže uglavnom prekoračuju, a taj procenat se po općinama kreće od 15 posto u Zvorniku do čak 90 posto ugovora u Milićima.

I kvalitet izvedenih radova na posmatranim asfaltnim putevima ne zadovoljava uvjete zadate u ugovorima, tehničkoj dokumentaciji i standardima koji su važeći na teritoriji RS.

Zanimljivo je i da su cijene dužnog kilometra puta, kao i cijene tampona i asfalta veoma varijabilne između općina, izvođača, pa čak i između istih izvođača u jednoj općini na različitim dionicama i jednoj godini.

Međutim, varijabilnost cijena nije u korelaciji sa kvalitetom izvedenih radova, jer se revizija nije uvjerila da - gdje je viša cijena implicitno je bolji kvalitet i obrnuto.

I procesu javnih nabavki se ne pristupa na osnovu detaljne analize i neophodne dokumentacije, a prisutna je praksa da se vrše nabavke i zaključuju ugovori na osnovu projektne dokumentacije koja je rađena čak prije 10 i više godina.

U općine, koje su bile predmet revizije su u lokalnu putnu mrežu u periodu koji je bio u fokusu ove studije, investirano je 280 miliona KM i potpisano 2.050 ugovora i čak 343 izmjene ugovora.

Najviše je investirano u 2008. – 155 miliona KM, u 2009. samo 55 miliona KM i u 2010. investirano je 70 miliona KM.

Oko 70 posto lokalnih kategorisanih i nekategorisanih puteva je još neasfaltirano.
Stopa asfaltiranja od pet posto u trogodišnjem periodu i trend pada ukazuju da bi nastavkom ovakve dinamike moglo biti dovedeno u pitanje realiziranje strategija razvoja općina u smislu završetka asfaltiranja do kraja definiranog perioda.

Da se nastavilo investiranje kao u 2008. godini, lokalnim zajednicama bi trebalo još 25 godina da asfaltiraju ostatak puteva, a ukoliko se nastavi trend kao u 2010. godini onda će im biti potrebno još 50 godina da bi asfaltirale ostatak puteva.

Revizija je navela i preporuke kako bi se osiguralo efikasnije upravljanje investiranjem u infrastrukturne projekte i realizacija zadatih ciljeva u ovoj oblasti.


[/i]

Vlada TK: Pozitivno mišljenje o izgradnji magistralne ceste M 18, dionice Podpaklenik

Vlada Tuzlanskog kantona uputila je jučer pozitivno mišljenje u vezi sa Odlukom Vlade Federacije BiH o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju magistralne ceste M-18 "Tuzla – Sarajevo" dionica Podpaklenik – potez prevoj Karaula.

Kako navode iz Vlade TK-a, mišljenje je upućeno jer je za donošenje i provođenje spomenute odluke Vlade Federacije potrebno mišljenje Vlade Kantona na čijem se području namjerava izgradnja.

Naime, Odlukom o utvrđivanju javnog interesa pristupa se izvođenju geodetskih snimanja i istražnih radova na terenu, te obavljanju poslova eksproprijacije zemljišta za potrebe izgradnje ceste na ovoj dionici, koja je zbog nepovoljnih elemenata okarakterizirana kao "usko grlo“ u prometnoj komunikaciji.

Prema riječima ministra trgovine, turizma i saobraćaja TK-a Aziza Čačkovića, projektnom dokumentacijom predviđeno je skraćenje trase na ovom potezu za 3,2 KM, a buduću trasu u ukupnoj dužini od 4,25 km činit će tunel dužine 860 m, četiri mosta ukupne dužine 670 m i otvorena trasa u dužini 2720 m. Nadmorska visina prijevoja se snižava za oko 100 m, a projektom je osigurana buduća brzina od 80 km/h koja trenutno pada i do 40 km/h. Također, projektom je predviđena izgradnja traka za spora vozila s obje strane uspona prema prijevojnom tunelu.

Za izgradnju ove dionice sredstva su osigurana Programom investiranja sredstava naplaćenim izdvajanjem GSM licence za 2011. godinu u Federaciji BiH.


[/i]

Do kraja godine završetak zaobilaznice oko Bijeljine?

Bijeljina će nakon završetka projekta izgradnje zaobilaznice imati najbolje riješeno pitanje ulaza i izlaza iz grada u čitavoj BiH. Ipak, iako je rešenje za izgradnju treće faze zaobilaznice oko Bijeljine prema Zvorniku odobreno još u prošloj godini, prisutni su zastoji u aktivnostima.

Podsjetimo, do sada su završeni radovi na izgradnji prve i druge faze zaobilaznice u ukupnoj dužini od 9,46 kilometara u vrijednosti od 9,856.000 KM.

Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS-a su nam kazali da javno preduzeće "Putevi Republike Srpske" izvršilo ugovaranje izvođenja radova na izgradnji treće faze obilaznice oko Bijeljine, od kružnog raskrižja na M-18 (na Tuzlanskom putu) do projektiranog raskrižja na M-14.1 (Zvornički put), u dužini od 3,5 kilometara.

"Na trasi se nalazi i most kojim se prelazi preko kanala Dašnica, raspona je L=35 m. Izvođač radova je AD Bijeljina put Bijeljina. Ugovorena vrijednost radova iznosi 5.843.710,62 KM", kazali su iz Ministarstva.

Tijekom nedavnog posjeta Bijeljini ministar prometa i veza RS-a Nedjeljko Čubrilović je istaknuo da je u posljednje četiri godine iz kreditnih sredstava za RS uloženo još 20 miliona KM u rekonstrukciju putne infrastrukture, te najavio i završetak treće faze zaobilaznice i to do kraja ove godine. Navodi da nema razloga za zastoj radova na ovom projektu budući da su osigurane i građevinske dozvole i sredstva.

Zaobilaznica oko Bijeljine povezuje magistralni put M14.1, Bijeljina-Brčko i magistralni put M18, Bijeljina-Tuzla.

[/i]

Autoputevi i brzi putevi u zemljama ex Yu - by ww87 ssc user

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar raspisuje Javni poziv za dostavljanje dokumentacije od strane kandidata za podugovarača sa vrijednosti radova ili robe preko 200.000 € koju zahtijeva JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.



JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar (Investitor) poziva sve trenutno angažovane podugovarače i
dobavljače roba i materijala na svim gradilištima u nadležnosti JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar koji nisu prikupili ili dostavili dole navedenu potrebnu dokumentaciju da istu predaju Glavnom izvođaču i/ili rezidentnom Inžinjeru radi evaluacije i odobrenja od strane Investitora.


Podaci i dokumenti koje trenutno angažovani Podugovarači moraju dostaviti:

- Puni naziv Podugovarača
- Sjedište Podugovarača
- Odgovorna osoba Podugovarača; kontakt
- Vrsta radova za koje je Podugovarač angažovan
- Rješenje o registraciji Podugovarača
- Ovlaštenje od FMPU
- Rješenje od nadležnih ministarstava
- Detaljan opis radova / roba za predložene podugovarače
- Referens lista za predložene podugovarače ili nabavke
- Predhodno iskustvo na projektima u okviru odgovornosti JP Autoceste d.o.o. Mostar za
predložene podugovarače ili nabavke
- Lista ključnog osoblja kvalifikovanog za tražene radove
- Lista opreme i mašina potrebne za izvođenje radova
- Finansijski izvještaji za predložene podugovarače ili dobavljače za posljednja dva
izvještajna perioda
- Poresko uvjerenje o izmirenim obavezama ne starije od tri mjeseca za predložene
podugovarače ili dobavljače
- Uvjerenje o izmirenim indirektnim porezima ne straije od tri mjeseca za predložene
podugovarače i dobavljače
- Kopija MIP obrazca (ovjerenih od strane poreske uprave) za posljednja tri mjeseca za
predložene podugovarače (Obrazci 2011 i 2001- A; ili MIP 1023)
- Kopija ugovora za predložene podugovarače ili nabavku, zaključen isključivo sa
Generalnim izvođačem

S napomenom da za podatke koje nije moguće dostaviti potrebno je dostaviti razložno
obrazloženje.

Svi podaci i dokumenti za koje podugovarači smatraju da su tajni tretirat će se strogo povjeriljivo.

Ovim putem pozivamo sve kompanije da dostave potrebnu dokumentaciju na adresu Glavnog
izvođača i/ili rezidentong Inžinjera. Za ostale informacije i eventualna pitanje obratite se e-mailom na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.



[/i]

Opština Derventa izdvojila 100.000 KM za sanaciju puteva

Programom sanacije lokalnih putnih pravaca na području opštine Derventa za ovu godinu predviđeno je 100.000 KM, a program bi trebao da bude realizovan od juna do septembra.

Od predviđenih sredstava, 50.000 KM bit će izdvojeno za sanaciju lokalnih putnih pravaca, 40.000 KM za sanaciju nekategorisanih puteva, dok je 10.000 KM predviđeno za popravku i ugradnju signalizacije, saopšteno je iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove opštine Derventa.

Lokalni putni pravci, kojih na području Dervente ima 37, predstavljaju prioritet u održavanju i sanaciji putne mreže, a Programom je predviđena i sanacija preko 150 nekategorisanih putnih pravaca.

Iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove ističu da će biti obavljeno i košenje rastinja pokraj glavnih seoskih puteva, kao i postavljanje horizontalne signalizacije na seoskim raskrsnicama.


[/i]

B. Luka: Mahovljanska petlja skuplja za 3,5 miliona eura

Saobraćajna petlja koja se gradi u Mahovljanima, kod Banje Luke, i koja bi jednog dana trebala da povezuje autoput Banja Luka- Bosanska Gradiška s onim do Doboja, bit će skuplja za sedam miliona maraka, a umjesto u ovom mjesecu trebalo bi da se radovi na njenoj izgradnji završe do polovine juna.

Resorni ministar Nedeljko Čubrilović je, prilikom današnjeg obilaska mjesta na kojem se odvijaju radovi, podsjetio da je prvobitna njihova ugovorena vrijednost iznosila oko 11,5 miliona eura, ali da su dodatni radovi na klizištu povećali cijenju za oko 3,5 miliona eura.

Bit će, kaže, vjerovatno, „još neke razlike u cijeni“, ali za Čubrilovića je utjeha „da je to mnogo manje u odnosu na cijene u okruženju“.

Naime, tokom izgradnje su izviođači radova naišli na klizište pa je njegova sanacija zahijevala i novca i vremena što će za posljedicu imati i prekoračenje rokova za završetak izgradnje za 60 dana.

Na ovom gradilištu nalazi se oko sedam kilometara autoputa i četiri i po kilometra mostova.

Ministar saobraćaja i veza RS-a kaže da će to biti jedan „ od najvažnijih i najljepših infrastrukturnih objekata u RS-u, koji će spajati autoputeve na pravcu Gradiška - Banja Luka i Bosanska Gradiška - Doboj, kada bude izgrađen.

Klix

Cijena će odrediti izvođača radova na autoputu od Doboja do Prnjavora

Ponuđena cijena bit će presudna prilikom izbora najboljeg ponuđača za izgradnju dionice autoputa na relaciji Doboj - Prnjavor, najavio je danas resorni ministar Nedeljko Čubrilović.
Kredit od 150 miliona eura za izgradnju ovog dijela autoputa Banja Luka - Doboj uzet je od Evropske banke za obnovu i razvoj, a 27. aprila je zatvoren međunarodni tender i otvorene ponude za izvođača radova na toj trasi.

Iako je 31 kompanija preuzela tendersku dokumentaciju, njih 12 je predalo ponude preduzeću "Autoputevi RS".

Nijedna od domaćih građevinskih firmi nije se samostalno prijavila na javni poziv za izvođače radova, a dvije su predale ponude udružene s inostranim kompanijama.

U narednim danima očekuje se da prijavljene kompanije dostave finansijsku ponudu, a polovinom juna trebalo bi da se zna ko će graditi istočnu dionicu autoputa Banja Luka - Doboj, od Doboja do Prnjavora, u ukupnoj dužini od 37 kilometara.

Nakon što se potpiše ugovor, pripremni radovi očekuju se tokom ljeta.

Čubrilović je danas u izjavi novinarima u Banjoj Luci rekao da vjeruje da će biti izabran najbolji i najpovoljniji izvođač radova.

"Sve se radi po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj i za tu dionicu je već potpisan ugovor od 150 miliona eura i smjernice te banke se do kraja moraju ispoštovati", podsjetio je entitetski ministar saobraćaja i veza.

Klix

Autocesta može, ali bez trgovine teritorijem Neuma

Žitelji Neuma podržavaju izgradnju autoceste kroz teritorij općine Neum koja bi Dubrovnik i jug Hrvatske povezala s ostatkom ove zemlje. No, načelnik Neuma Živko Matuško protivi se trgovini neumskim teritorijem.

Kao što je žitelje Pelješca razočarala vijest o odustajanju od izgradnje mosta koji bi ovaj poluotok izvukao iz prometne izoliranosti i njegove ljepote približio turistima, jednako je tako Neumljane obradovala vijest kako bi autocesta prema Dubrovniku, ipak, trebala prolaziti kroz teritorij njihove općine.

Nakon prvosvibanjskih praznika u Zagrebu je najavljen sastanak na kojem će predstavnici Hrvatske i BiH razgovarati o prolasku hrvatske autoceste kroz teritorij BiH, odnosno općinu Neum. Podsjetimo, nova hrvatska vlada, premijera Zorana Milanovića, odustala je od izgradnje Pelješkog mosta, projekta prethodne dvije HDZ-ove vlade, i odlučila se za, kako kažu, jeftiniju varijantu: izgradnju autoceste preko teritorija BiH, kojom bi se povezao Dubrovnik i jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

Neumljanin Pero Bačić, tvrdi kako se upravo njegovo zemljište nalazi na trasi autoceste. Nada se kako će zemlju dobro unovčiti. Kaže da bi za Neum i Neumljane bilo najbolje da autocesta bude što bliže gradu.

Neumljani: Autocestu što bliže Neumu

"Ako se to ne dogodi, Neum će biti izoliran. A ovo sad što imamo, ovo je već sad tako zakrčeno, da se ovuda ljeti ne može proći. To je ta takozvana magistrala gdje gine više ljudi nego u drugom svijetskom ratu. A autocesta je interes i BiH i Federacije BiH i Hrvatske, zato što bi oni aktivirali Dubrovnik najbližim i najjeftinijim putem", kaže Bačić.

Iz unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, iz Čapljine i Stoca, do Neuma vodi uski krivudavi put. Magistralna cesta Neum-Stolac, čija je izgradnja počela prije nekoliko godina, stala je na petom kilometru od Neuma. Mnogi u šali znaju reći kako BiH, zapravo i nema izlaz na more. Ne čudi stoga što se žitelji ovog hercegovačkog gradića raduju izgradnji bilo kakve ceste, a pogotovo autoceste kroz zaleđe Neuma. Matko Butigan, za Deutsche Welle kaže, kako je to za Neumljane puno bolja varijanta od Pelješkog mosta.

"Neum je najgore povezan i svaka cesta je dobro došla. Autocesta je za nas bolje rješenje. Ipak bi Pelješki most odvukao goste koji su u prolazu tu. Ići će preko Hrvatske da izbjegnu granice, neće prolaziti kroz Neum, kaže Butigan.

Što sadrži prijedlog- ponuda BiH?

Prema prijedlogu bosanskohercegovačke strane, popularna "Dalmatina" bi se od granice Metkovića s Neumom, na ulazu u teritorij BiH, račvala na dvije brze ceste. Jedna bi bila tranzitna, bez graničnih i carinskih prijelaza i kontrola, ali ograđena visokom žičanom ogradom. Njome bi putnici bez zaustavljanja putovali prema Dubrovniku. Granični prijelaz bio bi na brzoj cesti koja bi skretala u Neum. BiH bi, prema riječima pomoćnika ministra prometa i transporta BiH Izeta Bajrambašića, dala Hrvatskoj privremenu koncesiju na dio teritorija BiH u dužini od šest kilometara, koliko je dug koridor brze ceste kroz zaleđe Neuma, koja bi važila do ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

"Ovdje ne moramo govoriti isključivo o autocesti, ovdje možemo govoriti o brzoj cesti koja ima dva kraka“, izjavio je hrvatski ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić Hrvatskoj televiziji. Iz njegove izjave, moglo bi se zaključiti kako su stajališta bosanskohercegovačke i hrvatske strane o cestovnom koridoru kroz zaleđe Neuma već usuglašena.

Načelnik: Što dalje od Neuma, duž Popova polja

Ukoliko se dogovor postigne, njegova provedba neće, međutim, biti moguća bez suglasnosti lokalne zajednice - općine Neum. Neumski načelnik Živko Matuško podržava izgradnju autoceste, ali, kaže, ako bi išla dublje u zaleđe Neuma, duž Popova polja. Matuško, međutim strahuje da u pozadini ovog dogovora ne stoje i druge namjere

"Vidimo u medijima da se prave neke trgovine s teritorijem općine Neum. Spominju se koridori koji prolaze vodozaštitnom zonom od obale udaljenom 7-8 kilometara koji bi spajao Republiku Hrvatsku, tj. Metković s Dubrovnikom. Kako se spominju koridori, spominje se i vrh poluotoka Klek, Veliki i Mali škoj. Tu se igraju neke velike trgovine s teritorijem općine Neum. Mi nismo za tu trgovinu i nećemo dozvoliti da se to odvija bez lokalne vlasti“, kategoričan je načelnik Neuma.

E-Kapija